Nežidersko jezero

Nežidersko jezero (njem. Neusiedler See, magj. Fertõ tó, gradišćanski: Niuzaljsko jezero): - Nežidersko ili na gradišćanskomu Niuzaljsko jezero je plitko i većinom močvarno jezero duž granice Austrije i Magjarske, s površinom 183 km². Nalazi se na 115 m nadmorske visine, dugo je 36 km i široko po 6 do 14 kilometara. Prosječna je dubina jezera oko 1,8 metara. Zbog izparivanja je zadržalo povišenu slanoću.

Zemljopis

Nežidersko jezero većim dielom leži u austrijskom Gradišću, a manji jugoiztočni dio u zapadnoj Magjarskoj pripada Jursko-šopronskoj županiji. Ime jezera je po austrijskom gradiću Neusiedl. Nežidersko jezero je nastalo u doba oledbe pred par miliuna godina, vjerojatno kao posljedica tektonskog spuštanja.

Jezero nema prirodnog otjecanja, a manji pritoci su mu Wolfsbrunn, Wulka i ini potoci. Veći dio obala je zarastao prostranim trsticima koji se koriste u gradjevinarstvu. Bogato je ribom i privlačno turistima, osobito iz susjednog velegrada Beča.

Vodostaj

Ovo jezero je prije znalo često poplaviti, pa je 1768. godine zabilježena njegova najveća površina od 515 km², ali uz drastično povlačenje vodostaja, pa je u posljednjih 14.000 godina stotinjak puta posve presušilo. Npr. zadnji puta se skoro osušilo 1866. godine o čemu pišu svjedočanstva pojedinaca koji su ga prepješačili. Danas se stabilniji vodostaj kontrolira vratima na kanalu blizu Fertőújlaka u Magjarskoj, što je ustanovljeno bilateralnim sporazumom Magjarske i Austrije iz 1956. godine.

Bioraznolikost

Veći dio jezerskih obala je okružen prostranim pojasom trstika, koji je prirodno stanište mnogim životinjskim vrstama npr. ribe štuka, pa osobito pticama selicama: bijela roda, velika bijela čaplja, čaplja danguba, obična žličarka, sivonoga guska, crvenoprsa guska, orao štekavac i eja strnadica.

Trska se žanje tijekom ledenih zima. Tako se spriječava trulež trske u vodi, a trska se prodaje za razne uporabe. Tijekom sušnih ljetnih mjeseci nastaju i požari trske koji se zbog stalnih vjetrova tu brzo prošire. Pored najobilnije trske, tu se mogu naći i mnoge rjedje biljke kao dvolisna orhideja i više vrsta perunike, dok su iztočne magjarske puszte zarasle slatinskim biljkama (halofiti) kao što su Puccinellia peisonis, Aster tripolium, A.pannonicum i Suaeda maritima. Kakvoća vode je odredjena temperaturom, vjetrom i slanoćom, ter debljinom mulja koji se taloži u sedimente.

Nacionalni park

Austrijski nacionalni park Neusiedler See je od 1991. godine spojen s magjarskim nacionalnim parkom Fertő-Hanság, pa zajedno pokrivaju prostor od 235.88 km². Nacionalni park Nežidersko jezero prepoznat je od god. 1993. u svijetu, kada mu je dodijeljena II. kategorija IUCN zaštite.

Od god. 2001. oba dijela parka (austrijski i magjarski) su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog svoje vrijednosti kao mjesta sastajanja različitih kultura kroz zadnjih 8.000 godina, pa evolucije simbioze ljudske aktivnosti i fizičkog okoliša. Iznimna ruralna arhitektura oko jezera s palačama iz 18. i 19. stoljeća tomu daje i kulturnu vriednost.

Povijest

Tragovi ljudskih naselja oko tog jezera datiraju od neolita, a gusto je bilo naseljeno od 7. stoljeća pr.Kr. narodima halštatske kulture, što je ostalo i tiekom starorimskog doba. Na magjarskoj strani kod Fertőrákos-a se nalaze dvije rimske vile i rimski hram boga Mitre iz 3. stoljeća koji su otvoreni za javnost. Potom je ovdje rodjen 454. godine ostrogotski kralj Teodorik Veliki.

Obalna naselja

Najvažnija naselja uz obale tog jezera su Illmitz, Podersdorf am See (Pátfalu), Weiden (Védeny), Neusiedl am See (Nezsider), Jois (Nyulas), Winden (Sásony), Breitenbrunn (Fertőszéleskút) , Purbach am Neusiedlersee (Feketeváros), Donnerskirchen (Fertőfehéregyháza), Oggau (Oka), Rust (Ruszt) i Mörbisch (Fertőmeggyes) u Austriji, a u Magjarskoj Fertőrákos, Fertőboz, Fertőd, Balf i Fertőújlak.

Summary

Lake Neusiedl (German: Neusiedler See, Hungarian: Fertő tó; Croatian: Niuzaljsko jezero; Slovene: Nežidersko jezero) is the largest endorheic lake in Central Europe, straddling the Austria-Hungarian border. The lake covers 315 km², of which 240 km² is on the Austrian side and 75 km² on the Hungarian side.

The lake's drainage basin has an area of about 1,120 km². From north to south, the lake is about 36 km long, and it is between 6 km and 12 km wide from east to west. On average, the lake's surface is 115.45 m above the Adriatic Sea and the lake is almost no more than 1.8 m deep.

Reference

Almost loaded from Croatian Wikipedia by GNU license (its bad translation was ameliorated).