Poganstvo
Poganstvo (kasnolat. paganus → „selski”, „neuk”) je višeznačni pojam.
Izvorno je bio rabljen za štovatelje vjere drugačije od abrahamske u doba pred propasti Rimskoga Carstva, kada se kršćanstvo širilo u gradovima i kada je štovanje starih višebožnih vjera bilo još prevladavajuće u selima.
Pojam u užem smislu ne uključuje ni jednu od glavnih svjetskih vjera, a u još se užem smislu ograničava na europske predkršćanske vjere, s time kako ga se često ne primjenjuje, primjerice, za indijanske vjere. Premda ga se ponekad smatra isključivo višebožnim, poganstvo se također očituje u animističkom, jednobožnom ili panteističkom obliku.
Osim što u vjerskom smislu pogrdno označuje krivovjernika, nekršćanina ili bezbožnika, izraz „pogan(in)” također je u prenesenom značenju rabljen kao pogrdnica za pokvarenu, zlu, ružnu, odbojnu i nasilnu osobu, te kao sinonim za nečistoću i nečasnost.
Za riječ „poganstvo” ne postoji općeprihvaćeni hrvatski prijevod, iako jesu u uporabi riječi „neznaboštvo” i „bezvjerstvo” (→ bezboštvo), „pravjera”, i „starovjerje” (→ slavenska mitologija).
Novopoganstvo
Novopoganstvo ili neopoganstvo odnosi se na razne suvremene rekonstrukcije ili (pokušaje) oživljavanja starih vjera i duhovnih smjerova, a ponekad i na gibanja pod jedino djelomičnim utjecajem starih vjera. Primjeri toga su wicca, ásatrú, neodruidizam i rodnovjerje.
Literatura
- Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1983., str. 1061
Poveznice
|
Ovaj je članak dio portala Indoeuropska baština |
Vanjske sveze
- Hrvatska enciklopedija: Poganstvo
