Osama bin Laden

Osama bin Laden (osnivač i vodja Al-Qaide, nadimak: Tim Osman) je bogati saudijski multimilijunaš. Rodjen je u Saudijskoj Arabiji u Riadu 10. ožujka 1957. godine, a ubijen u Abbottabadu (Pakistan) 2. svibnja 2011. Osumnjičen za planiranje niza terorističkih napada protiv SAD-a. FBI ga je 1999. postavio medju deset najtraženijih osumnjičenika zbog njegove umiješanosti u napade na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji 1998. godine.

Abstract

Osama bin Mohammad bin Laden (Arabic: أسامة بن محمد بن عوض بن لادن‎, ʾUsāmah bin Muḥammad bin ʿAwaḍ bin Lādin; March 10, 1957 – May 2, 2011) was the founder of the al-Qaeda organization, responsible for the September 11 attacks on the United States and numerous other mass-casualty attacks against civilian and military targets. He was a member of the wealthy Saudi bin Laden family. Bin Laden was on the American Federal Bureau of Investigation's lists of Ten Most Wanted Fugitives and Most Wanted Terrorists for his involvement in the 1998 US embassy bombings. From 2001 to 2011, bin Laden and his organization have been major targets of the War on Terror, which has resulted in a total of between 80,000 and 1,2 million civilian deaths in Iraq, Afghanistan and Somalia between 2001 and 2007.

Iskon i prošlost

Majka Hamida al-Attas mu je iz sirijskog glavnog grada Damaska, a otac Mohammad Avad bin Laden iz Jemena. Ima 54 braće i sestara od oca koji je bio oženjen više puta. Osamin otac je podrietlom iz Hadramauta u Jemenu, a u saudijsku Djeddu je došao 1940. godine. Već par godina od njegovog dolaska u Djeddu je od običnog lučkog nosača postao najvećim gradjevnim poduzetnikom u Saudijskoj Arabiji, vlasnik tvrtke pod imenom Bin Laden i sinovi. Ova obiteljska firma je izvodila radove u Saudijskoj Arabiji i inozemstvu, npr. radovi na prvom proširenju dva sveta hrama u Meki i Medini, pa obnova Svetog mesdjida u Jeruzalemu koji je bio oštećen požarom 1969. godine. Osama bin Laden je ubijen u američkom napadu 2. svibnja 2011. godine u pakistanskom gradiću Abbottabad.

O poslovnom povjerenju koje je obiteljska gradjevna firma Bin Ladin uživala govori i podatak da je 1998. dobila posao izgradnje kompleksa u južnom predgradju Rijada (Haredj), gdje je potom smješteno oko 4.300 američkih vojnika. Posao je koštao 150.000.000 dolara, a nadgledao ga je jedan od Osaminih rodjaka. Muhamed Avad bin Ladin je umro 1968. godine kada je njegov helikopter udario u brdo Taif, a Osama je tada imao tek 11 godina. Bogatstvo koje je Muhamed ostavio iza sebe je procijenjivano na stotine milijuna dolara. Brigu i nadgledanje očevih poslova je preuzeo sin Bekr Salim sve dok i on nije poginuo 1988., kad se njegov privatni avion srušio u Teksasu (SAD). Osamin udio u imetku koji je ostao iza oca procjenjuje se po pisanju Washington Posta, na 300.000.000 dolara.

Osama je odgojen u konzervativnoj obitelji i već u svojoj sedamnaestoj godini se oženio. Završio je Ekonomski fakultet u Djeddi. Nasliedio je dio očevog bogatstva i pokrenuo vlastiti biznis. Svoj borački put je započeo 1979, kada su sovjetske trupe okupirale Afganistan. Prenio je svoj posao u tu zemlju, uključivo par stotina odanih radnika i tešku gradjevnu mašineriju, pa je tu započeo i s ratom protiv neistomišljenika. Uvidjevši kako Afganima manjka infrastruktura i ljudska snaga za vodjenje dugotrajne borbe, zamislio je riješiti obadva problema istodobno. Prvi korak bio je uspostaviti organizirani program novačenja. Zajedno sa šejkom i bivšim članom Muslimanske braće Abdullahom Azzamom, organizirao je ured za regrutacije Maktab El-Khidamat.

Maktab El-Khidamat se oglašavao širom arapskog svijeta pozivom mladim muslimanima neka se dodju boriti u Afganistan. Kasnije analize će pokazati da je MAK uspostavio ogranke regrutnih ureda širom svijeta, uključivo SAD i Europu. Bin Laden je platio za prievoz novaka u Afganistan, i osigurao uvjete za njihovo uvježbavanje. Afganistanska vlada darovala im je zemlju i resurse, dok je Bin Laden doveo iz cijelog svijeta stručnjake za gerilsko ratovanje, sabotaže i subverzivne operacije. Prošlo je nešto više od godinu dana, a on je već imao na tisuće dragovoljaca za uvježbavanje u njegovim privatnim kampovima. Procjenjuje se da je čak 10.000 boraca bilo uvježbano i steklo borbena iskustva u Afganistanu, pri čemu je samo manji dio njih potjecao iz domaćega afganskog pučanstva. Skoro polovina borbene sile dolazila je iz Ladenovog zavičaja, Saudijske Arabije. Ostatak je bio iz Alžira oko 3.000, Egipta 2.000, a još tisuće inih iz ostalih islamskih zemalja npr. Jemena, Pakistana, Sudana itd.

Supersila protiv supersile

Rat u Afganistanu bio je pozornicom jednoga od zadnjih velikih obračuna izmedju dvije supersile, SAD-a i Sovjetskog Saveza. Amerikanci su tada još imali slične ciljeve kao i Bin Ladenovi mudjahedini tj. potiskivanje sovjetskih trupa s afganskog ozemlja. U jednoj od najuspješnijih diverzantskih operacija, u to doba prihvaćenih od većine muslimanskih zemalja, američka CIA je pokrenula kampanju vrijednu 500.000.000 dolara godišnje, koja je bila usmjerena na naoružanje i obuku osiromašenih i u oružju nadmašenih gerilskih mudjahedina, kako bi se borili protiv Sovjetskog Saveza. Vođe gerilaca koji su najviše obećavali, bili su traženi i sponzorirani od CIA-e. Službeni američki izvori su i danas nerazumljivo-neodređeni, je li i Osama bin Laden bio jedan od odabranih od CIA-e. Bin Ladenova grupa Al-Quaida je bila jedna od 7 glavnih mudjahedinskih frakcija. Smatra se kako je značajna količina visoko-tehnološki razvijenog američkog oružja završila u njegovom arsenalu, uključivo i protuavionske projektile 'Stinger'. Izvještava se kako je većina tog oružja još uvijek u posjedu al-Quaidinih organizacija.

Ovi naoružani mudjahedini su bili jako uspješni i kroz deset godina surove borbe su napokon pobijedili Sovjetski Savez. Ono što je počelo kao rascjepkana armija plemenskih ratnika završilo je kao dobro organizirana i opremljena moderna armija, sposobna da porazi supersilu. Sovjetske trupe u povlačenju su ostavile Afganistan u posjedu ogromnog arsenala sofisticiranog oružja i tisuća iskusnih ratnika iz različitih zemalja.

Afganistanski veterani

Neki od ovih veterana su se vratili u vlastite zemlje i nastavili sa svojim životima. Ini koji su se vratili u svoje zemlje su poticali fundamentalizam i želju da se svrgnu njihove marionetske vlade pod zapadnim utjecajem i rabili su znanje i iskustva stečena u afganskom ratu za uspostavu gerilskih i terorističkih postrojbi. U Egiptu i Alžiru, afganski su veterani kako su ih nazivali, pomagali i vodili lokalne borce u njihovoj borbi protiv prozapadnih vlada. U većini arapskih zemalja ovi veterani uopće nisu bili dobrodošli i vlade su ih neprestano držale pod prismotrom. Međutim je u nekim arapskim zemljama, afganskim veteranima pružena topla dobrodošlica. To je bilo npr. slučaj u Sudanu, gdje im je vlada dala zaposlenja, pomogla u uspostavljanju kampova za vježbanje i neke postavila na položaje u vladi. Čak je i Bin Laden sam proveo neko vrijeme u Sudanu (od 1992. s prekidima do 1996.) gdje je njegova firma gradila autoputove i izvodila još neke značajne razvojne projekte.

Bin Laden na Balkanu

Osama bin Laden je 1993. godine primio državljanstvo i pasoš Republike BiH, koji mu je izdala ambasada Republike BiH u Beču. France Presse 1999. i američki Vall Street Journal je 2001. navode kako su svi glavni ljudi Al-Quaide od 1991. do 2001. godine bar povremeno boravili na Balkanu, uz napomenu kako je i sam Osama bin Laden na Balkanu boravio tri puta izmedju 1994. i 1996, uz ino kraće i u Zagrebu.

Rat protiv terorizma

Većina mudjahedinskih kampova u Afganistanu nikad nije prestala s radom, osiguravši tako dragovoljce za iduće sukobe u mnogim zemljama. Afganistan je i dalje smatran izvorištem mudjahedina, odakle su uvježbani ratnici mogli biti slani u borbu gdje god je zatrebalo. Mudjahedinski veterani su se počeli pojavljivati u sukobima u Somaliji, Kosovi i Čečeniji. Nakon Zaljevskog rata, činjenica da se američke snage nalaze na afganistanskom i iračkom tlu i potpora Izraelu potiču Bin Ladena na organiziranje teških napada protiv Zapada. Nakon napada 11. rujna 2001. u SAD, američke su snage pokrenule Rat protiv terorizma koji je izbacio teroriste iz Afganistana i srušio talibansku vladu koja je podržavala bin Ladena, ali se stalne gerilske borbe islamskih talibana protiv uvozne vlade i SAD nastavljaju u Afganistanu do danas.

Organizacija Al-Qaida

Al-Qaida (arapski القاعدة - al-Kā‘idah, "baza") je ime međunarodnog saveza Islamskih fundamentalističkih organizacija. Utemeljili su ju arapski mudjahedinski dragovoljci koji su tijekom 1980tih odlazili u Afganistan boriti se protiv okupacije SSSR-a. Glavni čelnici i osnivači te organizacije su Saudijac Osama bin Laden i Egipćanin Ayman al-Zawahiri, koji će nakon smrti vjerojatno naslijediti Bin Ladena. Dr. Ayman al-Zawahiri (nadimak: Abu-Muhammad) jedan je od glavnih čelnika Al-Qaide i mnogi ga već smatraju nasljednikom Osama bin Ladena. Rodjen je 19. lipnja 1951. u intelektualnoj obitelji doktora i profesora u Kairu, a po naobrazbi je doktor medicine i specialist-kirurg egipatske vojske. Bio je čelnik fundamentalističke organizacije Islamski Djihad do 1998, kad se ova ujedinila s Al-Qaidom. Od 2001. je u Americi na listi najtraženijih terorista koju je objavio FBI.

Al-Quaida se obtužuje za više teških terorističkih napada npr. napadi u SAD 11. rujna 2001., nakon kojih SAD počinje Rat protiv terorizma koji ih oslabljuje i većinom tjera njihove članove iz Afganistana. Potom se Al-Qaida reorganizira i sprema za nove napade iz područja Tribal Area na granici Pakistan/Afganistan. Iako je za mnoge državne vlasti Al-Qaida teroristički ustroj, neke islamske ipak smatraju kako je to oslobodilački savez koji se bori za slobodu svojih naroda, a protiv zapadnjačke okupacije Iraka i Afganistana zbog nametanja im strane zapadne civilizacije. Vodstvo Al-Qaide tvrdi kako SAD i Velika Britanija ugnjetavaju muslimane, a kao glavni dokazi su im američka invazija i okupacija Iraka i Afganistana, nazočnost američkih postrojbi u mnogim islamskim zemljama i otvorena podrška Izraelu protiv Palestinaca. Unatoč tomu što vladajuće strukture u većini islamskih zemalja bar formalno osudjuju djelatnost Al-Qaide i provode neke mjere protiv terorizma, značajni udjel javnog mnijenja u mnogim islamskim zemljama pruža izravnu ili bar posrednu podršku Al-Qaidi.

Bibliografija

• Peter L. Bergen: The Osama bin Laden I know. Free Press, New York 2006.
• Peter L. Bergen: Holy War, Inc. inside the secret world of Osama bin Laden. Weidenfeld & Nicolson, London 2001, ISBN 0-297-82912-2.
• Yossef Bodansky: Bin Laden, the Man Who Declared War on America. Forum, Rocklin 2001, ISBN 0-7615-1968-8.
• Jean-Charles Brisard & Guillaume Dasquié: Die verbotene Wahrheit, die Verstrickungen der USA mit Osama bin Laden. Rowohlt, Reinbek 2003, ISBN 3-499-61501-0.
• Steve Coll: Ghost Wars, the Secret History of the CIA, Afghanistan, and Bin Laden, from the Soviet Invasion to September 10, 2001. Penguin Press, New York 2004, ISBN 1-59420-007-6.
• Steve Coll: The Bin Ladens, an Arabian Family in the American Century. Penguin Press, New York 2008, ISBN 978-1-59420-164-6.
• Roland Jacquard: Die Akte Osama bin Laden, das geheime Dossier über den meistgesuchten Terroristen der Welt. List, München 2001, ISBN 3-471-79468-9.
• Michael Pohly & Khalid Duran: Osama bin Laden und der internationale Terrorismus. Ullstein Taschenbuch, München 2001, ISBN 3-548-36346-6.
• Jonathan Randal: Osama, the Making of a Terrorist. Vintage Books, New York 2005, ISBN 0-375-70823-5.
• Adam Robinson: Bin Laden, behind the mask of the terrorist. Arcade, New York 2001, ISBN 1-55970-640-6.
• Lawrence Wright: The Looming Tower, Al-Qaeda and the Road to 9/11. Knopf, New York 2006, ISBN 0-375-41486-X.
• Garang Akok & al.: Der vergessene Konflikt im Sudan und die Rolle Osama bin Ladens. Tectum, Marburg 2002, ISBN 3-8288-8434-2.
• Marwan Abou-Taam & Ruth Bigalke (Hrsg.): Die Reden des Osama bin Laden. Diederichs, München 2006, ISBN 3-7205-2773-5.
• Jean-Charles Brisard & Damien Martinez: Das neue Gesicht der Al-Qaida, Sarkawi und die Eskalation der Gewalt. Propyläen, Berlin 2005. ISBN 3-549-07266-X
• Jason Burke: Al-Qaida. Wurzeln, Geschichte, Organisation. Artemis & Winkler, Düsseldorf/Zürich 2005. ISBN 3-538-07204-3
• John Gray: Die Geburt al-Qaidas aus dem Geist der Moderne, Antje Kunstmann, München 2004.
• Gilles Kepel & Jean-Pierre Milelli: Al-Qaida, Texte des Terrors. Piper, München 2006. ISBN 3-492-04912-5
• Rohan Gunaratna: Inside Al Qaeda, global network of terror, New York, Berkley 2003.
• Bruce Riedel: Al Qaeda Strikes Back, in: Foreign Affairs 86 / 3: 24-40 March/April 2007.
• Oliver Schröm: al-Qaida, Akteure, Strukturen, Attentate, Aufbau Taschenbuch Verlag Berlin 2005. ISBN 3-7466-8136-7
• Lawrence Wright: Der Mann hinter Bin Laden, Dr. Ayman al-Zawahiri aus Ägypten – eine islamistische Karriere, in: Lettre International, Nr. 59, IV/02, S. 28-44.

Reference

Elaborated and enlarged by GNU-license, mostly from Bosnian Wikipedia.