Pacifizam
Pacifizam (franc. pacifisme, od "pacifique", lat. pacificus = miroljubiv) ili mirotvorstvo je vjerovanje u mogućnost i poželjnost vječnog mira. Čovjek kakav je, ipak je ratoborna zvjerka, a neke se ljudske potežkoće danas, kao i oduviek, riešavaju samo ratom. Rat ne donosi samo stradanja, nego čovjekovu veću stegu.
Zasnovan je pretežito na utopističkim tezama o vječnom miru i pasivističkom neprotivljenju zlu, gradjanski pacifizam propovieda radikalno idejno niekanje ratnoga bezsmisla. Već je u brojnim spisima mističnih spiritualista 16. stoljeća, a i u brojnim vjerskim sljedbama (kvekeri, menoniti) bio sadržan zahtjev za podpunim ukinućem vojne službe i zabrani nošenja svih vrsta oružja. Prve pacifističke organizacie su nastale u 19. stoljeću: u Velikoj Britaniji Peace Society (1816.), u SAD-u American Peace Society (1828.), u Francuzkoj Ligue internationale de la paix et de la liberté (1846.), u Austriji Österreichische Friedensgesellschaft (1889.). Medjunarodni ured za mir (International Peace Bureau, 1891.) je osnovan kao središtnji organ svih družtava za obranu mira. U 20. stoljeću, nastale su još snažnije ustanove za očuvanje mira i sigurnosti poput Lige naroda, Ujedinjenih naroda i ine djelatne na globalnoj razini. Suvriemeni pacifizam je najviše usmjeren protiv globalne politike nuklearnoga naoružavanja.
Poveznice
|
Ovaj je članak dio portala Politički pojmovi |
