Papa Inocent III.
lat. {{{latinsko ime}}} |
|---|
Inocent III. je bio 164. papa Katoličke crkve, od 8. siečnja 1198. do svoje smrti, 16. srpnja 1216. godine. U njegovo vrijeme Crkva je bila na vrhuncu moći.
Životopis
Inocent III. (Lotario de' Conti di Segni) rodjen je u Gaviganu, 1160. ili 1161. godine. Izabran je za papu sa samo 37. godina. Godine 1198. pozvao je vojsku na Četvrti križarski pohod u Svetu zemlju, koji je rezultirao osvajanjem Carigrada. Na svome putu križari su zauzeli Zadar kao protuuslugu Mlečanima za prievoz vojnika i opreme. Napad na kršćanski grad osudio je Inocent III., pokretač križarskog rata, koji je Mlečane kaznio izopćenjem. Inocent III. je takodjer sazvao je Četvrti lateranski sabor. U tieku svoga pontifikata reformirao je kuriju, potvrdio redove - franjevace i dominikance, ter je ojačao crkvenu državu. U skladu s idejom o papinskoj vrhovnoj vlasti nad kršćanskim narodima Zapada, upleo se u spor o njemačkom carskom nasljedstvu. Nakon njegove smrti papinska vlast počela je opadati. Pokopan je u katedrali u Perugi, gdje je njegovo tielo ostalo sve dok ga papa Leon XIII. nije prebacio u Lateransku baziliku u prosincu 1891.
Papa i Hrvati
U doba Kulina bana Bosna postaje centar hereze na Balkanu koja je oličena u autohtonoj Crkvi bosanskoj. Papa Inocent III. pisao je povodom toga ugarskom kralju Emeriku:
| ” | Doznali smo da je nedavno splitski nadbiskup protjerao iz Splita i Trogira veći broj heretika, a da je plemeniti muž Kulin ban bosanski dao onim grješnicima ne samo sigurno sklonište, nego i javnu pomoć i izložio njihovoj zloći svoju zemlju i sebe samoga, pa ih je častio kao katolike, čak i više nego katolike, nazivajući ih kršćanima. | “ |
Papa Inocent III. zatim šalje svog legata Ivana de Kazamarisa Kulinu banu u Bosnu. Na Bilinu polju pored Zenice, Kulin ban, bosanski prvaci, ter okupljeni narod ispoviediše javno i svečano svoju pripadnost vjeri svete rimske apostolske i katoličke Stolice.
