Papa Julije I.
lat. {{{latinsko ime}}} |
|---|
Julie I. je bio 35. papa Katoličke crkve, od 6. veljače 337. do svoje smrti 12. travnja 352. godine.
Životopis
Julie I. rodjen je u Rimu, ali godina i datum rodjenja nisu poznati. Slabosti carstva izkoristio je papa da bi razvio pastoralni rad. Upravljao je Crkvom kao rimski biskup od 337. do 354. godine. Izabran je za papu iste godine kada je umro car Konstatn Veliki koji je Milanskim ediktom dao slobodu izpoviedanja kršćanske vjere. U vrijeme njegova pontifikata Crkva se bori protiv Arijeve hereze koju je osudio Koncil u Niceji 325. godine. Papa Julie I. saziva 340. godine Sinodu u Rimu koja podupire papu, ali bez biskupa sklonima arijanstvu. Papa je napisao pismo svim biskupima na Istoku (sačuvano je do danas), ali nije uzpio postići jedinstvo vjere u Kristovo Božanstvo. Papa je zabranio biskupima preuzimati druge biskupije. Nisu smjeli, kao prije, često odlaziti na carski dvor. Iz svoje biskupije smjeli su izbivati najviše tri tjedna. Biskupi Zapada su nakon toga papi uputili pismo u kojem je pisalo da su te papine odredbe sjajne i važne, te da biskupi, bez obzira iz koje su pokrajine, moraju biti odgovorni stolici Svetog Petra. Sabor u Sardici je Crkvu podijelio nas dva dijela. Iako je Papa bio dobronamjeran, istočni biskupi su napustili sabor jer su bili malobrojniji. Stoga je održan samo sabor Zapada. Kako za Carstvo, tako se i za Crkvu govori kao o Istočnoj i Zapadnoj Crkvi. Papa Julije je naredio da se svi službeni spisi moraju čuvati pa ga se smatra osnivačem Arhiva Svete Stolice. Odredio je da se i na Istoku Božić slavi 25. prosinca. Papi Juliju pripisuje se izgradnja crkve Svete Marije na Trastevereu i bazilike sv. Julija (danas Svetih Apostola). On je ispravno reagirao na neke dogodjaje, a započeo je rješavati mnoge zamršene slučajeve koje je naslijedio od svojih predhodnika. Umro je travnja 352. g., a samo dvije godine poslije uvršten je u rimski kalendar. Proglašen je svetcem, a njegov blagdan se slavi 12. travnja.
