Papa Lino
lat. {{{latinsko ime}}} |
|---|
Lino I. je bio 2. papa Katoličke crkve, od odprilike 67. do svoje smrti, 23. rujna 76. godine.
Životopis
Rodjen je u Toskani, ali godina i datum ridjenja nisu pozati. Gotovo ništa nije poznato o Linovom životu. Stari spis, Apostolske konstitucie, spominje da je Lina za biskupa zaredio sveti Pavao, ter da ga je sv. Petar odredio za svoga nasljednika. Sa sv. Petrom se upoznao kada ga je otac poslao na nauke u Rim. U istom spisu kaže se da mu se otac zvao Herkulan, a majka zvala Klaudia (neki kasniji spisi držat će da mu je to bila sestra). Sv. Irenej Lionski ističe da na ovog papu misli i pisac Druge poslanice Timoteju:
| ” | Požuri se da dodješ prije zime! Pozdravljaju te Eubul i Pudencie, i Lino i Klaudia, i braća sva. | “ |
Proglasio je prvih 15 biskupa i devetnaist prezbitera, uveo je predaju palija, organizirao unutarcrkveni svećenički raspored i uveo pravilo da žene smiju ulaziti u crkvu pokrivene glave, koje je trajalo sve do 1960-ih godina. Prema nekim izvorima (npr. Liber pontificalis) Lino je umro mučeničkom smrću. Ipak, oko toga se ne slažu svi povjestnici, jer u to doba nije bilo progona Crkve, a ubio ga je konzul Saturnin odrubivši mu glavu 23. rujna 76. godine. Prema predaji, pokopan je na Vatikanskom brežuljku, a postoji zapis iz 7. stoljeća o nalazku natpisa uz Konfesiu svetoga Petra na kojem se vidi i ime svetoga Lina pa je prema tome bio pokopan uz svetog Petra. Spomendan ovoga sveca slavi se 23. rujna.
Počasti
Arderico, biskup u Milanu, u 10. je stoljeću u bazilici Svetih apostola sv. Linu posvetio jedan oratorij kao uspomenu na predaju da je taj papa krstio mučenika Nazaria, koji se veoma štovao u lombardijskoj metropoli. Štovanje je sv. Lina bilo živo u raznim gradovima, a osobito u Volterri, gdje mu je god. 1513. posvećena jedna crkva. On je i zaštitnik toga grada. Na slikama obično sv. Lina prikazuju u misnici ili odijelu što se upotrebljava u bogoslužju, s tiarom, knjigom, mačem i palmom. Ti znakovi žele reći da je bio papa, kao takav učitelj Crkve, a mač i palma da je bio mučenik.
