Poluhrvatska jezera

Poluhrvatska jezera (ina jezera izvan Hrvatske uz koja dielom žive Hrvati): - Ovdje su pregledno obuhvaćena ostala jezera u jugoiztočnoj Europi, koja su danas izvan političkih granica Republike Hrvatske, ali poviestno uz njih bar dielom žive autohtoni Hrvati:

• Buško jezero u Livanjskom polju,
• Plivsko jezero u zapadnoj Bosni kod Jajca,
• Nežidersko jezero u Gradišću.

Plivska jezera kod Jajca

Plivska jezera se nalaze kod grada Jajca na rieci Plivi (koja je pritok Vrbasa), a obuhvaćaju u koja Veliko i Malo jezero. Ova jezera su smještena u riječnoj dolini Plive, izmedju Jajca i naselja Jezero.

To je sedreni tip jezera (slično Plitvicama i Visovcu u Hrvatskoj), a nastala su zbog sedrenih pregrada u donjoj dolini rieke Plive, lijevog pritoka Vrbasa kod Jajca. Jezera su bogata raznim vrstama ribe: pastrmka, linjak, šaran i dr.

Veliko jezero

Gornje Veliko jezero leži na nadmorskoj visini od 424 metra. Dugačko je oko 3,3 kilometra, s prosječnom širinom od oko 400 metara i maksimalnom do oko 700 metara. Najveća dubina jezera je 36 metara.

Nastalo je na mjestu gdje Pliva završava svoj tijek nizvodno od naselja Jezero, a završava sedrenom barierom u naselju Zaskoplje. Na tom jezeru se održavaju natjecanja u kajaku, kanuu i veslanju. Tu je uz ino 1963. godine održano Svjetsko i Europsko pervenstvo u kajaku.

Malo jezero

Donje Malo jezero počinje u naselju Zaskoplje, i dugačko je oko 950 metara. Prosječna širina mu je oko 220 metara, a maksimalna je 430 metara. Najveća dubina tog jezera je oko 24 metra.

Buško jezero kod Livna

Buško jezero (ranije Buško blato) je danas uvećano akumuacijsko jezero koje se leži na jugoiztoku na Livanjskog polja. Nalazi se na 716m nadmorske visine, a ima površinu od 55,8 km² i dubinu do 17 m. Ukupni obujam vodde je 782 miliuna m³. Jedna trećina površine jezera nalazi se u općini Tomislavgrad, a dvije trećine u općini Livno. To je najveća nova hidroakumulacia u Europi.

Iztraživanja tla pokazuju kako je Livanjsko polje kao ranije predpoviesno jezero već kroz neogen bilo pod vodom. Ranije je to bila sezonska jezerska močvara koja bi ljeti dielom presušula, a u kišno doba zimi je poplavila kao juezero. Projekt ove stalne akumulacie su zajednički 1970tih godina izvele tadašnje vlasti Hrvatske i BiH, s tim da je u Hrvatskoj (selo Ruda 8u općini Otok) izgradjena hidroelektrana "HE Orlovac": instalirana snaga 237 MW, prosječna godišnja proizvodnja 366 GWh.

Na ozemlju BiH izgradjena je akumulacija na površini od oko 50-ak četvornih kilometara. Maksimalna količina vode tog jezera iznosi 800 miliuna m³. Prihodi općina Livno i Tomislavgrad od voda Buškog jezera, po neslužbenim podatcima su preko 750.000 KM. Buško jezeroo razpolaže bogatim i raznovrsnom ribljom faunom: šaran, pastrva, podbila, babuška, klen, som, itd.

Nežidersko jezero, Gradišće

Nežidersko jezero (njem. Neusiedler See, magj. Fertõ tó = močvarno jezero): to je plitko aluvialno jezero na granici Austrije i Magjarske, promjenjiv4e površine oko 183 km². Nalazi se na 115 m. nadmorske visine, dugačko je 36km i široko 6 do 14 kilometara. To je uz magjarski Balaton jedan od zadnjih ostataka Panonskog mora iz neogena, a zbog isparivanja održava slanost. Većim svojim dijelom nalazi se u Gradišću u Austriji, a manjim pripada Đursko (Jursko)-mošonjsko-šopronskoj županiji u Mađarskoj.

Ime tog jezera je po austrijskom gradiću Nežideru (njem. Neusiedl). Nežidersko jezero se obnovilo u doba pleistocena, vjerojatno kao posljedak tektonskih subsidencija. Prosječna je dubina jezera 1,8 metara. Nema prirodnog otjecanja, a pritoci su mu Wulka, Wolfsbrunn i još neki manji potoci. Znatan dio plitkih obala je zarastao prostranim trsticima, koji se rabe u gradjevinarstvu. Jezero je bogato ribom i privlačno turistima, osobito Bečanima.

Vodostaj jezera

To jezero je prije znalo često poplaviti, pa je 1768. godine zabilježena njegova najveća površina od 515 km², ali je bilo i drastičnih povlačenja vodostaja: U posljednjih 14.000 godina bilo je stotinjak puta posvema osušeno, a zadnji puta se zamalo presušilo 1866. godine o čemu imaju svjedočanstva pojedinaca koji su ga prepješačili. Danas se vodostaj kontrolira vratima na kanalu blizu Fertőújlak-a u Magjarskoj, što je ustanovljeno bilateralnim sporazumom Magjarske i Austrije iz 1956. godine.

Bioraznolikost

Većina tog jezera je okružena prostranim trsticima, koji se žanju tijekom ledenih zima. Tako se spriječava trulež trske u vodi, a trska se prodaje za razne uporabe. Tu je prirodno stanište mnogim životinjskim vrstama npr. ribe štuka i sabljarka, pa osobito pticama selicama: bijela roda, velika bijela čaplja, čaplja danguba, obična žličarka, sivonoga guska, crvenoprsa guska, orao štekavac i eja strnjarica.

Tijekom ljetnih mjeseci zna doći do požara trske koji se zbog stalnih vjetrova brzo prošire. Izim trske tu se mogu naći i još ine rijedke biljke kao dvolisna orhideja, mnoge vrste perunika, dok su istočne i zasoljene madjarske puszte zarasle slatinsko-stepskim biljkama kao Puccinellia peisonis, Aster tripolium, As. pannonicum i Suaeda maritima. Kakvoća vode je odredjena temperaturom, vjetrom i slanoćom, ter visinom mulja koji se taloži na dnu.

Zaštita jezera

Austrijski nacionalni park Neusiedler See se spojio s magjarskim nacionalnim parkom Fertő-Hanság 1991. godine, pa zajedno pokrivaju prostor od 235.88 km². God. 1993. je Nacionalni park Nežidersko jezero prepoznat je u svijetu kada mu je dodijelja II kategorija IUCN zaštite. God. 2001. oba dijela parka su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog svoje vrijednosti kao mjesta sastajanja različitih kultura (posljednjih 8.000 godina) i evolucije simbioze ljudske aktivnosti i fizičkog okoliša. Iznimna ruralna arhitektura oko jezera s palačama iz 18. i 19. stoljeća daje okolici i kulturnu vrijednost.

Reference

Compiled and adapted mostly from Wikinfo, and Croatian Wikipedia by GNU license.