Potop Svieta
Potop Svieta je jedan od najvažnijih događaja iz ljudske poviesti. Dogodio se oko 2300-2400 god.pr.Kr. Opisan je u Biblijskoj Knjizi Postanka. Spominje se u još nekim knjigama i predajama.
Sadržaj
Uzroci i početak potopa
Ljudska pokvarenost je bila pretjerana zbog čega je Bog odlučio uništit sve ljude osim Noe i njegove obitelji (Post 6). Obratio se Noi, rekao mu je da napravi arku u kojoj će biti on sa svojom obitelji kao i par od svake životinje. Nakon što je skupio sve životinje i uselio ih u arku počeo je potop. Kiša je padala 40 dana i potopila cijeli sviet, bila je iznad najviših planina (Post 7).
Događaji neposredno nakon potopa
Noa se nakon potopa naselio na gorju Ararat. Ljudi i životinje su se ubrzo razmnožili i proširili svietom. Obnavljaju se neki gradovi koje su kasnije okupirali Akađani. Akad je postao sjedište nove države pod vodstvom Sargona Akađanina.
Izvanbiblijski izvori za potop
Potop se spominje u mnogim legendama i narodnim predajama širom svieta. Postoje neki postsumeranski tj.Akadski zapisi o tome kao npr. Ziusudra i Gilgameš.
Dokazi potopa
Glavni dokaz je nestanak Sumerana i Vučedolaca. Noa i njegovi potomci su porijeklom Sumerani pa su zadržali taj jezik i pismo, ali bez predpotopne religije i kulture. Nijedan narod iz starog vieka nije stariji od oko 2000 god. pr.Kr. osim postpotopnih Akađana.