Prirodna i birokratska satnica

Prirodna i birokratska satnica (satovni pomak dana u Hrvatskoj) - Sve do 20. stoljeća, satno vrieme u Hrvatskoj (i bivšoj Austrougarskoj) se nastojalo približno održavati u skladu s prirodnom astronomskom satnicom, tj. tako da nam je podne oko 12h približno bilo onda kada je Sunce najviše na sredini neba.

Medjutim pod Jugoslaviom u 20.st. je podne u Hrvatskoj astronomski prilagodjeno spram Beograda i Srbije, čime za zapadniju Hrvatsku nastaje već raniji satni pomak od pola do četvrt sata prije prirodne astronomske satnice.

Noviji satovni pomaci

Medjutim, nakon jugo-razpada krajem 20.st. je kod nas dnevna satnica ljeti još i više pomaknuta unapried, pa sada nakon ulaza u EUniju, kao i većina Europljana imamo posvema umjetno pomaknuto satno vrieme u odnosu na prirodno-astronomsko, i to ne samo ljeti nego čak i zimi.

Polumjetno zimsko vrieme

Naše zimsko satno vrieme je dielom takodjer pomaknuto unapried spram prirodnoga, i to na iztoku Hrvatske npr. oko Osijeka i Dubrovnika je taj umjetni neprirodni pomak zimi oko 1/4 sata unapried, dok je na našem zapadu u Istri taj umjetni zimski pomak oko pola sata unapried. Izmedju toga u srednjoj Hrvatskoj oko Zagreba ovaj umjetni pomak iznosi oko dvadesetak minuta unapried spram prirodne astronomske satnice.

Preumjetno ljetno vrieme

Naprotiv pri novoj europskoj ljetnoj satnici je taj posve neprirodni pomak još puno veći tj. od sata i četvrt na našem iztoku (Osijek-Dubrovnik), pa čak do punog sata i pol tj. za cielih devedesetak minuta unapried na istarskom zapadu, a u srednjoj Hrvatskoj oko Zagreba je taj ljetni satni pomak preko sto minuta tj. za oko sat i četvrt unapried.

Prirodno nebesko vrieme

Pravo tj. prirodno astronomsko vrieme, za najveći dio hrvatskog ozemlja bi zapravo bio oko pola sata nakon formalne zimske satnice ili čak za puni sat i pola nakon ljetnog računanja satnice. Nažalost, zbog prirodne neobrazovanosti naših Balkanaca na vlasti, ovima je najbolje i prirodno hrvatsko vrieme podpuno nepoznato, jer su im i nadalje bivši Beograd i iztočni jugo-Balkan još ostali središtem okolnog svieta po kojemu se i nadalje uporno ravnaju, ne priznavši našu srednjoeuropsku geo-stvarnost.

Zbog te naše birokratske površnosti i balkanskog neznanja je Hrvatska preko bivše vlasti Beograda pogurnuta u iztočnoeuropsku satovnu zonu: Izpravno tj. astronomski bi naime bilo, kada bi naša prirodna satnica u Hrvatskoj bila vraćena za pola sata unatrag ciele godine, ili u slučaju dvojnoga zimsko/ljetnog računanja bi trebala zimi biti pomaknuta za sat unatrag, a ljeti bi bila izpravna kao sadanja zimska satnica (tj. slična kao i ina srednja Europa).

Referenca

A critical discussion on the hourly shifting in recent Croatia.