Propis o ustaškoj disciplini

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Propis o ustaškoj disciplini je poviesni dokument koji se odnosi na pripadnike ustaškog pokreta koji ih obvezuje na poštivanje autoriteta i discipline.


Uvodna rieč

  • Ustaška revolucionarna borba je sveta borba potlačenog naroda za hr­vatska narodna i ljudska prava. Svaki ustaša mora stoga do skrajnih granica čuvati čistoću te borbe, te se nikada u borbi ne smije ogriešiti o tuđi nevin život ili o tuđe dobro.

14 načela pravilnika

  • točka 1.

Ustaša je revolucionarni borac, ko­ji se je posvetio borbi za oslobođenje hrvatskog naroda izpod tuđinskog robstva i za uzpostavu samostalne i ne­zavisne hrvatske države. To je veliki, plemeniti i uzvišeni cilj. Tome cilju može se služiti samo s velikom požrtvovnošću. Radi toga mora svaki usta­ša živjeti u strogoj ozbiljnosti, te se mora odati skrajnoj požrtvovnosti i svemu što je u vezi s gornjim ustaš­kim ciljem.

  • točka 2.

Ustaša mora najstrože čuvati sva­ku tajnu, koja mu bude povjerena.

Isto tako ne smije pred nikoga iz­van ustaških redova iznašati ništa, što se u ustaškim redovima govori, spre­ma ili radi.

Isto tako ne smije ustaša niti pred diugim ustašama razpravljati o ustaš­kim pitanjima ili stvarima. Sve što hoće ili ima reći može saobćiti svome nadležnome ustaškom funkcioneru, i to uviek na samo, u četiri oka.

Ustaški rad i borba jesu revolucio­narni, a prema tome naročito u pripremnom stanju tajni, pa se radi toga nikada o tome ne smije razpravljati u grupama niti skupinama, jer je takvo razpravljanje, makar i najneznatnije stvari, uviek skobčano sa zlim posljedicama po tajnost ustaške organiza­cije i njezinog rada, a po tom i štetno po konačni uspjeh oslobodilačke ak­cije.

  • točka 3.

Ustaše ne smiju u nijednoj ustaškoj stvari voditi korespondenciju (do­pisivati se) bilo međusobno, bilo s kim drugim, jer neprijatelj iz takove ko­respondencije može uvijek saznati za ustaške tajne. Ustaše, kao i pojedini ustaški funkcioneri, imaju svojim predpostavljenima pismeno javljati samo je potrebno obzirom na po­vjereni im koji organizatorni ili akcioni revolucionarni zadatak, nu i on­da imaju samo nabrojiti činjenice, sve to na način, na koji su upućeni onom zgodom, kad im je dotični posao po­vjeren.

  • točka 4.

Ustaša mora najsavjesnije paziti na povjerena mu ustaška dobra, kao što je oružje, municija, odora ili ini koji predmet određen za ustaške svrhe.

  • točka 5.

Kada ustaša izvršuje koju povje­renu mu i naloženu zadaću, mora ju izvršiti u prvom redu strogo prema danim uputama. Ako to u danom sluča­ju iz nepredvidivih tehničkih razloga nije moguće, ima ju izvršiti na način, koji najviše odgovara ustaškim nače­lima i ustaškom cilju. Od izvršenja povjerene mu zadaće ima odustati sa­mo onda, ako sigurno vidi, da je izvr­šenje nemoguće, ili, da bi od izvršenja nastala velika šteta po hrvatsku oslo­bodilačku stvar.

  • točka 6.

Ustaška revolucionarna borba je sveta borba potlačenog naroda za hr­vatska narodna i ljudska prava. Svaki ustaša mora stoga do skrajnih granica čuvati čistoću te borbe, te se nikada u borbi ne smije ogriešiti o tuđi nevin život ili o tuđe dobro. Oružje, koje no­si ustaša, ima služiti za uništenje ne­prijateljske sile i za izvojevanje prava hrvatskog naroda, pa ga se s toga ne smije zlorabiti, za udovoljen je vlasti­tih hirova i užitaka bilo koje vrsti.

Toga se ima strogo držati svaki ustaša u izvršenju svake mu povjere­ne oružane akcije, a toga se imaju dr­žati i sve ustaše prigodom konačnog ustanka, u kome je pod prijetnjom smrtne kazne zabranjeno pljačkanje. (Posebni naputak govori o tome, kada i kome se u pojedinačnoj akciji i u konačnom ustanku smije i mora uze­ti imovina, kao na primjer oružje, go­tovina, hrana i t. d., te o tome, kog se ima smatrati neprijateljskim po­magačem ili neprijateljemi, te prema kome se smije i mora upotriebiti oru­žje).

II. KAZNE

  • točka 7.

Ustaša, koji se ogrieši o ustaške propise, mora biti disciplinarno kaž­njen. U koliko takova povreda znači i grubo ogrješenje o položenu prisegu, sudit će dotičnome u smislu ustaškog Ustava ustaški sud.

  • točka 8.

Disciplinarne kazne jesu:

ukor, vremenito ili trajno oduzeće oružja, vremenito ili trajno oduzeće odore, lišenje čina, vremenito djelomično ograniče­nje slobode kretanja, vremenito podpuno ograničenje slobode kretanja, odpust ili izključenje iz ustaš­kih redova.

U koliko koji ustaša za izvršenje svoje funkcije dobiva i novčana beri­va, mogu ista biti djelomično ili pod­puno uzkraćena u vezi sa kojom od gore navedenih kazni.

Kazna odpusta ili izključenja iz ustaških redova može se primieniti kao samostalna kazna ili se može spojiti s kaznama pod 5. i 6. navedenima.

III. DISCIPLINARNA VLAST

  • točka 9.

Disciplinarnu vlast vrše posebni ustaški disciplinarni sudovi, koje po odredbi Poglavnika imenuje Glavni Ustaški Stan kod stožera i kod Glav­nog Ustaškog Stana. Disciplinarni sud stožera vrši disciplinarnu vlast nad svim ustašama u svome području kao prva instancija.

  • točka 10.

Proti riešenju stožernog discipli­narnog suda pristoji osuđenome pravo priziva na disciplinarni sud Glavnog Ustaškog Stana.

Disciplinarni sud Glavnog Ustaš­kog Stana vrši i dsciplinarnu vlast bezprizivno nad svim stožernicima, članovima Glavnog Ustaškog Stana te nad ustašama onih tabora u ino­zemstvu, koji u smislu propisa o ustaš­koj organizaciji spadaju izravno pod Glavni Ustaški Stan.

  • točka 11.

Disciplinarni sudovi prosuđuju o krivnji, težini ogriešenja o propise te o vrsti i primjeni kazne na temelju slobodnog osvjedočenja.

  • točka 12.

Ovaj disciplinarni propis vriedi i za sve pričuvne ustaše za vrieme dok se nalaze pod ustaškom zastavom.

  • točka 13.

U slučajevima, kada koji ustaša radi povrede položene prisege dođe pred ustaški sud, može ovaj, u koliko pronađe da se dotični ustaša nije ogriešio o položenu prisegu, nego sa­mo o koji ustaški propis, sam postu­pati po ovom propisu i izreći discipli­narnu kaznu.

Kazna za povredu prisege navede­na je u samoj prisegi.

  • točka 14.

Ovaj propis o ustaškoj disciplini dostavlja se svim ustaškim funkcionerima time, da postupaju u smislu pro­pisa o ustaškim organizacijama.


U Glavnom Ustaškom Stanu

god. 1932.

Po odredbi Poglavnika

pogl. pobočnik

Bukovački, v. r.


Pogledaj Dalje

Izvori