Pulj (Pula)

Izvor: Metapedia
(Preusmjereno s Pula)
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Pulj (= domaće-čakavski; jugo-vukovski "Pula", latinski i talijanski Pola), je primorski grad u zapadnoj Hrvatskoj i najveći grad Istarske županije. Leži na jugozapadnoj obali istarskog poluotoka u dobro zaštićenoj uvali. Latinski i talijanski naziv za štokavsku Pulu je Pola, a dolazi od staroga rimskog imena Provincia Iulia Pola Polentia Herculanea. Izvornohrvatski domaći naziv na istarskoj čakavici oduvijek je Pulj, a tzv. "Pula" je noviji i umjetni vukovski križanac (Pola X Pulj), ovdje nametnut u Jugoslaviji: Tako ga izgovaraju srpsko-bosanski vojni doseljenici koji su iz jugo-garnizona kroz pola stoljeća dominirali Pulom.

Stanovnici Pule se oduvjek dosad zovu Puljani po hrvatskom Pulju (a ne jugo-vukovski "Pulani"). Većina pučanstva u Puli su danas katolički ikavci - pretežno prijelazni šćakavski i manje staročakavski, dok su tu jekavci manjina (uglavnom pravoslavci i muslimani). Broj gradskih stanovnika je 58.594, a 105.000 na širem prigradskom području; projekcija 2007.: 67.000 stanovnika u gradu. Poštanski broj je 52100, površina 51.65 kv.km, z. širina = 44.88N i z. dužina = 13.84E. Poznata je, kao i okolno područje južne Istre, po svojoj blagoj klimi, mirnome moru i očuvanoj prirodi. Grad ima dugu tradiciju vinarstva, ribarstva, brodogradnje i turizma, a ujedno je i tranzitna luka. Pula je administrativni centar Istre još od Rimskog Carstva.

Abstract

Pulj or Pula (Latin: Colonia Pietas Iulia Pola Pollentia Herculanea; Yugoslav & Serbian: Pula; Italian & Istro-Romanian: Pola; Croat-Chakavian & Kaykavian: Pulj, Slovene: Pulj, German: Polei), is the largest city in Istra County, Croatia, situated at the southern tip of the Istria peninsula, with a population of 62,080 (2006). Like the rest of the region, it is known for its mild climate, smooth sea, and unspoiled nature. The city has a long tradition of winemaking, fishing, shipbuilding, and tourism. Pula has also been Histria's administrative center since ancient Roman times.

Prigradska naselja

Gradu Pula administrativno pripadaju 2 naselja (stanje 2006), to su: Pulj (Pula – Pola) i Štinjan. Danas u užem gradskom području živi oko 67.000 stanovnika, no prigradsko područje koje mu dnevno gravitira, (a spletom okolnosti nije i administrativno uključeno u sastav grada, iako zapravo čini njegov sastavni dio) broji više od 100.000 stanovnika. Svrstava ga to, nakon Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka na peto mjesto po broju stanovnika među hrvatskim gradovima.

Gradski kvartovi i naselja: Arena, Busoler, Centar, Dolinka, Fižela, Gregovica, Ilirija (ind.zona), Kaštanjer, Kaštel, Monte Ghiro (centralno groblje), Monte Magno, Monte Zaro, Monte Šerpo, Monvidal, Padulj, Pješčana Uvala, Punta, Stoja, Sisplac (Streljana), Šijana, Šikići, Šišansko Naselje, Škatari, Štinjan, Šurida, Tivoli, Valdebek, Valelunga, Valkane, Valsaline, Valmade, Valvidal, Veli Vrh, Vergarola, Veruda, Veruda Porat, Verudela, Vidikovac, Zelenika

Povijest

Najranija povijest Pule počinje u 5. stoljeću pr. Kr. kada je zabilježena najranija stalna naseobina. Grad su osnovali ilirsko pleme Histra, najstarije stanovništvo koje je prebivalo u Istri. U 1 stoljeću nove ere podignuta je značajna rimska naseobina (Colonia Pietas Iulia Pola). Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, gradom su vladali Ostrogoti, Bizantinci, Franci i Mlečani. U 7. stoljeću zabilježen je prvi dolazak Slavena na ova područja. Daljnja povijest grada nastavila je odražavati njegovoj položaj i značenje, posebice onaj u regiji, u krojenju granica među europskim silama.

Talijanski pjesnik Dante Alighieri spominje Pulu u svojoj Božanskoj komediji: come a Pola, presso del Carnaro ch'Italia chiude e i suoi termini bagna (... i ko što su [grobne rake] kod Pule, blizu žala, gdje Kvarner među Italije pere, ...; Pakao IX, 113-114). Iako je u Danteovo vrijeme političko ujedinjenje Italije bilo pusti san, ovaj citat je važan jer se u njemu po prvi put pojavilo pitanje istočne granice, a podržavao je i kasnije opravdanje talijanskih težnji na regiju. Pula i Istra su došle pod austrijsku vlast 1848., pa su postale dijelom Austro-Ugarskog Carstva pripojene "Küstenlandu". Tijekom toga razdoblja velika prirodna pulska luka postala je mjesto austrijske glavne pomorske baze i glavno središte brodogradnje. Otok Mali Lošinj južno od Pule postao je ljetna odmorišna rezidencija austrijske kraljevske obitelji Habsburg.

Nakon propasti Austro-Ugarske 1918., Pula je uz cijelu Istru postala dijelom Italije čija je vlast trajala do kraja Drugog svjetskog rata. Nekoliko godina nakon rata Pulom su upravljali Ujedinjeni narodi zajedno s američkim vojnim snagama. U to vrijeme Istra je bila podijeljena na okupacijske zone sve do ujedinjenja s ostatkom Hrvatske u granicama SFR Jugoslavije. Skoro svi građani talijanskog podrijetla koji su činili 90% stanovništva napustili su grad kada je potpao pod Jugoslaviju. Posljedica tome bilo je mijenjanje službenog naziva u izmišljeni jugoštokavski "Pula". Od propasti SFRJ, Pula i Istra postali su dijelovi moderne Hrvatske, ali im sve dosad još uvijek nije vraćen izvorni mjestopis na istarskoj čakavici.

Znamenitosti

Antičke građevine

Grad je najpoznatiji po svojim očuvanim antičkim rimskim građevinama od kojih je najpoznatiji amfiteatar iz 1. stoljeća, šesti po veličini u svijetu, a popularno zvan pulska Arena. Jedan je od najbolje očuvanih amfiteatara iz antike pa se još danas koristi tijekom ljetnih filmskih festivala i raznih kulturnih priredbi. Druge dvije značajne i dobro očuvane građevine jesu triumfalni luk, Slavoluk Sergijevaca i Augustov hram iz 1. stoljeća kojega je dao sagraditi rimski car August. Još se uvijek može šetati kroz staru gradsku četvrt s uskim ulicama išaranima sa srednjovjekim i renesansnim zgradama, a popločene antičkim rimskim pločama.

Nalazi dinosaura

Na obližnjim morskim obalama mogu se u kamenu vidjeti otisci stopala dinosaura, od kojih su važni pronalasci napravljeni na donedavna neotkrivenom mjestu pored Bala.

Turizam

Prirodna ljepota pulske okolice i tirkizno plavoga Jadranskoga mora učinili su grad međunarodno popularnim ljetnim odmorišnim odredištem. Obližnji biser je nacionalni park Brijuni kojeg su posjetili mnogi svjetski vođe dok je još bio Titova ljetna rezidencija. Rimske vile i hramovi još uvijek leže zakopani među obradivim poljima i duž obale nekoliko okolnih ribarskih i poljodjelskih naselja. Obalne vode nude plaže, ribarenje, ronjenje do olupina antičkih rimskih galija i ratnih brodova iz Prvog svjetskog rata, te plovidba u netaknute špilje i veće i male otoke. Pula je završna točka biciklističke rute EuroVelo-9 koja ide od Gdanjska na Baltičkome moru kroz Poljsku, Češku, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku.

Kultura

Kao rezultat svoje bogate političke povijesti, Pula je grad s kulturnom mješavinom ljudi i jezika s Mediterana i srednje Europe, iz antike i suvremenosti. Pulska arhitektura odražava te povijesne slojeve. Stanovnici su obično vični stranim jezicima, posebice talijanskom, a često i njemačkom i engleskom. 1904. i 1905. irski pisac James Joyce živio je, radio i pisao u Puli. U isto vrijeme na Brijunskim otocima je radio liječnik i mikrobiolog Robert Koch.

Muzeji

  • Arheološki muzej Istre
  • Povijesni muzej Istre
  • Amfiteatar
  • Augustov hram
  • Nezakcij
  • u planu: Muzej moderne i suvremene umjetnosti Istre; Muzej tiskarstva; Pomorski muzej

Knjižnice

  • Sveučilišna knjižnica u Puli
  • Gradska knjižnica i čitaonica Pula: Središnja knjižnica, Knjižnica Veruda, Knjižnica Vodnjan, Knjižnica Žminj, Dječja knjižnica

Kazališta

  • Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište Pula
  • MILK - Malo istarsko lutkarsko kazalište
  • Kazalište Dr. Inat

Kina

  • Kino Zagreb
  • Kinoteka INK
  • Ljetno kino Kaštel

Kulturno-umjetnička društva

Rock, pop i zabavna glazba

Klubovi:

  • Klub Uljanik
  • Aruba club
  • Monte Serpente
  • Pietas Iulia
  • Metamedia
  • Monteparadiso
  • Imperial
  • Zen
  • E&D
  • Rock Caffe
  • Cabahia
  • Podroom
  • Actors Studio
  • Peti element

Naobrazba

Osnovne Škole:

  • Osnovna škola Veli Vrh
  • Osnovna škola Šijana
  • Osnovna škola Centar
  • Osnovna škola Tone Peruška
  • Osnovna škola Kaštanjer
  • Osnovna škola Monte Zaro
  • Osnovna škola Veruda
  • Osnovna škola Vidikovac
  • Osnovna škola Giuseppine Martinuzzi
  • Osnovna škola Stoja
  • Privatna osnovna škola Jurja Dobrile
  • Osnovna glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova
  • Škola za odgoj i obrazovanje Pula

Srednje škole:

  • Gimnazija Pula
  • Privatna gimnazija Jurja Dobrile
  • Gimnazija i srednja škola Dante Alighieri
  • Strukovna škola Pula
  • Industrijsko - obrtnička škola Pula
  • Tehnička škola Pula
  • Medicinska škola Pula
  • Ekonomska škola Pula
  • Škola primjenjenih umjetnosti i dizajna Pula
  • Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula
  • Srednja glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova
  • Škola za odgoj i obrazovanje Pula

Visoka učilišta:

Promet

Pula ima međunarodnu Zračnu luku Pula koja ponovno postaje jako prometno središte. Prije 1990. godine pulska je zračna luka imala više od 700.000 putnika godišnje. Obližnje međunarodne zračne luke jesu Trst, Rijeka, Ljubljana i Zagreb.

Željeznički promet je danas u Puli slabo razvijen, izuzev županijskog željezničkog prijevoza kojim se u Pulu i obrnuto iz velikog dijela Istre svakodnevno vozi priličan broj putnika (Pula-Lupoglav). Razlog tomu je činjenica da Pula nije izravno povezana s ostatkom hrvatskog sustava željeznica, već se u druge dijelove Hrvatske mora putovati preko Slovenije. Planirana gradnja željezničkog tunela kroz Učku trebala bi doskočiti i tom problemu.

Istočnim krakom Istarskog ipsilona spojena je na mrežu hrvatskih autocesta, a zapadnim krakom iste poluautoceste izravno je spojena sa slovenskim autocestama, dakle, čitavim sustavom autocesta EU. U tijeku je širenje Istarskog ipsilona u puni profil autoceste. Javni gradski prijevoz održava Pulapromet, svakim danom od 05:00 do 23:00 sata, na 11 gradskih i 12 prigradskih linija. U prošlosti je u Puli vozio električni tramvaj, koji je ukinut 1934. godine.

Šport

U gradu djeluju:

Obližnji gradići i naselja

  • Bale/Valle
  • Brijuni/Brioni
  • Fažana/Fasana
  • Galižana/Gallesano
  • Ližnjan/Lisignano
  • Medulin/Medolino
  • Pomer/Pomero
  • Premantura/Promontore
  • Šišan/Sissano
  • Valtura/Altura
  • Vodnjan/Dignano
  • Valbandon
  • Vinkuran

Poznati Puljani

  • Mate Balota / Mijo Mirković - hrvatski književnik i znanstvenik
  • Alida Valli - poznata glumica, među ostalim odigrala glavnu ž. ulogu u filmu Treći čovjek, rođena je u Puli
  • Miroslav Bertoša - hrvatski povjesničar
  • Boris Biletić - hrvatski književnik
  • Antoine De Ville - francuski arhitekt
  • Sergio Endrigo - talijanski kantautor, rođen 1933. godine u Puli
  • fra Jakov iz Pule - arhitekt i graditelj
  • Vinko Jelovac - hrvatski košarkaš i trener
  • James Joyce - irski pisac, predavao engleski u Puli
  • Krisp - sin rimskog cara Konstantina Velikog, ubijen 326. u Puli
  • Filippa Lacea Illirica - pjesnikinja
  • Matko Laginja - hrvatski političar i književnik
  • Luigi Mioni - fotograf
  • Antun Motika - hrvatski slikar, rođen 1902. godine u Puli
  • Daniel Načinović - hrvatski književnik
  • Tamara Obrovac - pjevačica i skladateljica
  • Johann Palisa - austrijski astronom, vodio Mornaričku zvjezdarnicu u Puli
  • Herman Potočnik Noordung - slovenski inženjer za raketnu tehnologiju i pionir astronautike, rođen 1892. godine u Puli
  • Georg von Trapp - austrijski pomorski junak, prema njegovom životu snimljen film Moje pjesme, moji snovi
  • Miklós Horthy - admiral, posljednji zapovjednik austro-ugarske flote, mađarski regent, živio u Puli između 1901 i 1918.
  • Egidije Bulešić - kandidat za sveca, časni sluga Božji, humanitarni djelatnik, mornar, brodski tehnički crtač.
  • Maximilian Njegovan - admiral, zapovjednik austro-ugarske ratne mornarice i šef Odjela mornarice Ministarstva rata 1917.-1918.
  • Slavko Zlatić - hrvatski skladatelj i muzikolog
  • Dragan Velikić - književnik, odrastao je u Puli, koja je mjesto radnje u većini njegovih romana

Gradovi prijatelji/partneri

Povelje o suradnji:

  • Graz (od 1972., suradnja od 1961.)
  • Trier (od 1971.)
  • Imola (od 1972.)
  • Verona (od 1982.)
  • Kranj
  • Čabar (od 1974.)
  • Varaždin (od 1979.)
  • Hekinan (od 2007.)

Ini oblici suradnje:

  • Segedin (Pismo namjere o suradnji iz 2003.)
  • Veles (Nacrt sporazuma o prijateljstvu i kulturnoj suradnji iz 2002.)
  • Novorossijsk (Protokol o suradnji i bratimljenju iz 1997.)

Jake prijateljske veze i stalni kontakti se održavaju još s ovim gradovima:

  • Beč
  • više gradova iz Štajerske
  • Pečuh
  • Brno
  • Villefranche-de-Rouergue (mjesto hrvatskog ustanka, suradnja od 2005.)

Vanjske sveze

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license mostly from Chakavian WikiSlavia (and partly Croatian Wikipedia).

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Pulj_(Pula)&oldid=21405"