Razgovor:Podprojekt:Meta-ričnik

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Etimologia rieči Kaj i Ča. Ča od staroslavenskog *čь isto kot češki i poljski co ter slovački čo (isto u hrvatskim čakavskim podnarječjima tako zvani čokavski). Kaj od staroslavenskog *ka slučaj gdi k još ni prješlo u č.

- (komentar: 18:22, 7. travnja 2013. Slavuj ) - add. Sysop
  • Ovo gore nije stručna etimologia za kaj i ča, - nego tek religiozno vjerovanje panslavista (sveslavenstvo) pomoću njihova uobičajenog povratnog "vremeplova" koji naveliko rabe i naši balkanski jugoslavisti, a bez logičnih obzira na ikoji vriemenski redoslied: Već puno tisućljeće prije europskog slavenstva, u ranoiranskoj Avesti se u sličnoj funkciji nalazi čestica kay - koju istu do dandanas rabe i 20 miliuna azijskih Tadjika (narod antičkog izkona). Isto oko 70 miliuna Perzianaca do danas u Iranu takodjer masovno i javno rabe u nama sličnoj funkciji, po Avesti baštinjenu česticu key u službenomu perzijskom jeziku - farsi: isti je takov danas i naš varaždinski "kej", kao i sličan "käj" u Sesvetama i inim kajkavskim mjestima. I još nadalje je čak zapisan niz sličnih čestica kai, ikai, nikai, nekai ... i u balto-pruskom i yatvinskom jeziku srednjovjekog podrietla, a baltski su jezici polusrodni slavenskima - ali razmjerno stariji. Od Slavena imaju kaj samo kajkavci i Slovenci - pa je takova naknadna vjersko-slavistička izvedba kaj-a preko akrobacia iz staroslavenskog nepisanoga *ka unatrag pomoću jugoslavističkog vremeplova posve neznanstvena i religiozna.

Slične su i jugo-panslavističke "akrobacie" povratnim vremeplovom i glede čestice ča: po neutralnim i objektivnim, novijim (post-sovjetskim) ruskim slavistima koji su ipak sada već vjerodostojniji od dogmatskih jugoslavista, čakavica je posebni slavenski mikrojezik i jedan od najarhaičnijih danas živih medju Slavenima. I tu podjednaka čestica "cha" postoji već od 6. stoljeća prije Krista iz klinopisa u doba Ahemenida, pa se je očuvala u Iranu do dandanas u novomu službenom farsi kao çe, kao i kod iranoidnih Kurda (28 miliuna) kao ça,- što se izgovara doslovce isto kao naš jadranski "ča". Stoga su suvišne i puno zakasnile jugoslavističke akrobacie izvedbom unatrag kroz vremeplov iz novoga poljsko-češkog "co" i slovačkoga "čo", pa izmišljeno-nepisanoga staroslavenskog *čь, ... itd. --Yoshamya 05:31, 8. travnja 2013. (CEST)