Razgovor Metapedia:Community Portal

Gospodo, oduševljen sam ovom hrvatskom metapediom i zahvalan sam vam od srdca!

Već i samo pisanje prema hrvatskom pravopisu je velika i neobhodna potreba. Dok još nemamo zakonske uredbe ovakove stranice imaju važno poslanje. Već godinama se borim na polju opismenjavanja hrvatskog naroda, te i sam dosliedno rabim hrvatski pravopis (t.zv. korienski) na pr. na mojoj web-stranici [1], gdje je naći i cielu sbirku vjerskih i rodoljubivih pjesama. U tu smo svrhu pri Hrvatsoj akademiji znanosti i umjetnosti u diaspori (Basel, Švicarska) osnovali razred Radices Croatiae za promičbu hrvatskog pravopisa. Tom je prigodom zapisano nešto što je vriedno ovdje ponoviti za hr.metapedia.org:

Odmak od iztoka

Put kojim krećemo je trnovit, ali vodi k hrvatskom pravopisu. Onaj koji se danas rabi u Hrvatskoj je hrvatskosrbski, hrvatski ili srbski, t.zv. novosadski ili nekakav, "naški".

Utemeljili smo u Bernu Zavod za promicanje uporabe korienskog pravopisa Radices Croatiae. Utemeljivačka povelja "Zagovor" priložena je ovom dopisu. Sažeto rečeno, na nama je jasno uobličiti poviestnu, političku, znanstveničku i praktičnu potrebu za prirodnim, razumnim, liepim, posebnostima bogatijim hrvatskim pravopisom.

Mi smo si zacrtali ne samo objavljivati pretiske djela pisanih na korienskom, što je naša sustavnica Hrvatska akademija s Maticom Hrvatskom već i učinila objavljivanjem djela dr.M.Budaka, nego i praktično koristnih leksikoložkih ostvarenja kao što je na pr. izvrstan rječnik Carla A. Paričića "Vocabolario Croato - Italiano. To je kapitalno djelo nastalo prije uzpostave NDH. I to je jedna stvar koju moramo "obraditi". Kao što se sada kuna oslobodila "hypotheke", tako moramo i ovaj pravopis osloboditi politiziranja.

Namjera nam je također napraviti i računalni program za izpravljanje ne samo pravopisnih, nego i gramatičih pogrešaka, i s inačicama za tuđice, odnosno njihovo izpisivanje u izvornom obliku.

Bez obzira na uzrast, krenimo dosljedno od danas s pisanjem hrvatskim, korienskim pravopisom! Na početku će biti pogrešaka, pa i smiešnih zabuna, nu mi to moramo uzeti na se. Književnost mora ići napried.

U tom smislu je već priređena za tisak jedna knjiga bogobojaznih i rodoljubivih pjesama i dočim nam to stanje u riznici omogući bit će tiskana u cielosti na korienskom pravopisu. Sa zahvalnošću primamo podporu.

Prigodom poticaja za donošenje ustavnog članka koji bi priečio sumnjive "integracije prema iztoku", poslali smo dopis Uredu predsjednika Republike Hrvatske u kojemu smo im skrenuli pozornost kako nas dosljedna jezinka politika može, u konačnom učinku, uzpješnije odmaknuti od Iztoka nego li ustavni članci. Napomenuli smo kako je poznata činjenica koliko je srbskom biću strana svaka rieč napisana onako kako ju valja pisati, a ne onako "po Vuku".

Nadalje smo ga zamolili da se osobno zauzme za taj važan grudobran hrvatske samostojnosti jer nikada znanstvenici ili pisci ne će biti pozvani odlučivati o tako važnim stvarima.

Na kraju još podsjećamo kako vječiti jučerašnjaci razbijaju si glavu o političkim implikacijama možebitne uporabe korienskoga pravopisa, dočim mi danas u središtu Europe doživljavamo promociju dvadeset godina pripremane reforme pravopisa njemačkoga jezika koja se u svojem prvom načelu zalaže za što dosljedniju uporabu načela koriena (Stammprinzip),:

"...prvenstvena svrha Rechtschreibreforme jest odstranjivanje priestupa protivu načela koriena." Pravilo broj jedan glasi: "Korien svih rieči pripadajućih istoj obitelji ima se i pisati isto i u različitim zvučenjskim okruženjima. Taj novi pravopis koji je prvog kolovoza ove godine stupio na snagu, naglašava još na samom početku i činjenicu kako "Njemački pravopis ne odražava samo jezičke zvuke, nego služi i prepoznavanju (a) i razlikovanju (b) sadržaja, dakle značenja." (Neue deutsche Rechtschreibung, München, 1996.)

Predočba ili na pr. svjedočba, svakako više kazuju o značenju rieči nego predodžba ili svjedodžba... Stručnije izkazano, dakle, ne fonetski (ili umjereno fonetski), nego dosljedno etimoložki.

RADICES CROATIAE

Zagovor ...

a ... utvrđivanja odrednica hrvatskog jezika

b ... dosljedne primjene korienskoga pravopisa

v ... predpostavljanja izvornoga rječničkog blaga tuđicama ... pisanja i izgovaranja tuđica izključivo prema izvorniku

g ... poticanja široke uporabe svih narječja hrvatskoga jezika

d ... uvođenja korienskoga pravopisa stručnom promičbom,učbenicima, književnošću, svekolikim tiskom, te zakonskim odredbama

e ... uporabe štokavskoga narječja jekavskog, odnosno iekavskog govora kao temelja hrvatskomu službenu jeziku, ne neobhodno i jeziku književnosti čijem bogatstvu pripadaju sva mu narječja

ž ... umjerene uporabe glagoljice

z ... stvaranja računalnoga korienskog pravopisa za podporu pri izpravljanju i ne smo pravopisnih pogrešaka

i ... odrednica RADICES CROATIAE, zavoda za promičbu i uporabu korienskoga pravopisa

k ... okupljanja pokrovitelja za prieko potrebitu nakladničku djelatnost

l ... osuvremenjivanja i pojednostavljivanja službena jezika

m ... podpore javnim djelatnicima, te inim Hrvatima koji to zatrebaju

osnivači:

Mr.Ph.sci. Dragan Hazler, Drago Oparić, Ljudevit pl. Raizner, Ilija Šikić, Ranko Šikić i Željko Vrban

Bern, na Dan hrvatske državnosti 1995.