Revizionizam
Revizionizam (lat. revidēre → „ponovno pogledati”) ponovno je razmatranje ili postavljanje novih pogleda i pitanja na općepriznate i općeprihvaćene spoznaje, nauke ili stavove o određenim povijesnim, političkim ili znanstvenim temama.
Povijesni revizionizam
Pojam revizionizma obično se povezuje s povijesnim revizionizmom, znanstvenim djelovanjem ponovnoga i objektivnoga razmatranja dokumenata, mjesta i ostalih dostupnih materijala povijesnih zbivanja u svrhu ispravljanja zabluda što su se pojavile uslijed djelovanja političkoga utjecaja na historiografiju.
Najistaknutije i osobito kontroverzno polje revizionizma povijesni je revizionizam 20. stoljeća.
Hrvatski povijesni revizionizam također se bavi pitanjem ratne krivnje i dovodi u pitanje političke mitove raširene od 1940-ih nadalje.
Politička uporaba izraza
Danas se izraz „revizionist” obično rabi u užem smislu za označivanje predstavnika stajališta suprotna uobičajenom politički podobnom i politički poželjnom povijesnom gledištu na određene teme.
Primjer takvih revizionista u užem smislu jesu oni znanstvenici (povjesnici) što imaju povijesne dokaze o holokaustu ili savezničkim/komunističkim zločinima počinjenih tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata, temeljene na znanstvenim istraživanjima, a koje državne vlasti, nevladine udruge i politički usklađeni mediji etiketiraju kao „poricatelje holokausta”, „ljude (jd. čovjeka) opasnih namjera”, „negacioniste” ili „revizioniste” (u negativnom tonu), s isključivom namjerom difamiranja takvih znanstvenika i njihova djelovanja ili pokušaja sprječavanja njihova javnog govora.
Poveznice
Ovaj je članak dio portala Politički pojmovi |
Vanjske sveze
- Hrvatska danas: „Hasanbegović: Oni koji druge etiketiraju revizionistima prvorazredni su revizionisti i negacionisti koji žele rehabilitirati propalu jugoslavensku komunističku baštinu”
- Hrvatski fokus: Mato Dretvić Filakov: „Protuhrvatska revizija povijesti”
- Vijenac: Jure Vujić: „Magnum crimen hrvatskog revizionizma”