Sabor u Konstanzu

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Sabor u Konstanzu
Opći podatci
Sudionici 600
Teme rasprave izbor pape
Dokumenti i odluke odbacivanje protupapa, izbor Martina V. za papu, osuda heretika

Sabor u Konstanzu bio je 16. ekumenski sabor biskupa i ostalih velikodostojnika Rimokatoličke Crkve. Sazvao ga je protupapa Ivan XXIII. s carem Žigmundom Luksemburškim, u Konstanzu (Njemačka) 1414. godine, s ciljem rješavanja izbora pape, jer su izabrani tri pape u isto vrijeme (pravi papa Grgur XII. i dva protupape Ivan XXIII. i Benedikt XIII.). Na saboru je bilo prisutno oko 600 nadbiskupa, biskupa, opata, profesora bogoslovlja, vlada i pisara.

Zasjedanja

Tri glavna pitanja na saboru su bila:

  1. Obnova jedinstva crkve
  2. Borba protiv hereze
  3. Reforma crkve

Na saboru se razpravljalo i o: nacionalnom suverenitetu, pravima pogana, o sukobu izmedju Kraljevine Poljske i Reda vitezova Teutonaca. Sabor je važan i za pitanja o papinskoj nadmoći i koncijalirizmu. Sabor je osudio učenja Johna Wycliffea i Jana Husa.

Predhodni Sabor u Pisi 1409. godine, smatrao se nelegitimnim, koji ne samo da nije riješio pitanje razkola, nego ga je i zakomplicirao. Protupapa Ivan XXIII. tvrdio je, da se jedinstvo Crkve može postići zbacivanje s prijestolja sva tri pape i odabirom novog zajedničkog pape.

Protupapa Ivan XXIII. osudio je Jana Husa na smrt,[1] u medjuvremenu, završio je u zatvoru zbog ubojstava, preljuba, kupovanja papinske dužnosti i drugih nedjela. Protupapom ga je službeno nazvao ovaj Sabor u Kostanci 1415. godine, koji mu je i sudio te ga zatvorio u dvorac Hausen kod Mannheima, a potom u Heidelbergu. Pušten je iz zatvora 1418., a 23. lipnja 1419. u Firenci dolazi pred papu Martina V. te ga priznaje zakonitim rimskim papom. Umro je 27. prosinca iste godine.

Prema odredbama Sabora u Konstanzu (dekret Frequens iz 1417.), papa je opće sabore imao sazivati svakih pet godina, pa je Martin V. 1423. sazvao Sabor u Sieni, na koji se odazvalo vrlo malo izaslanika.

Izvori