Sejšeli
| Sejšeli | |
|---|---|
| 250px | |
| Nazivi i obilježja | |
| Geslo | Finis Coronat Opus (lat.: Konac djelo krasi)) |
| Državna himna | Koste Seselwa |
| Zemljopis | |
| Glavni grad | Victoria |
| Površina | 459 km2 |
| Politički sustav | |
| Oblik vlasti | Republika |
| Pučanstvo | |
| Pučanstvo | 90,945 (2010.-popis) 94,663 (2014.-procjena) |
| Gustoća | 198 |
| Narodi | 93.2% Sejšelski kreolci 3% Britanci 1.8% Francuzi 0.5% Kinezi 0.3% Indianci 1.2% Ostali |
| Službeni jezik | Francuzki, englezki i Sejšelski kreolski |
| Gospodarstvo i promet | |
| Novčana jedinica | Sejšelska rupija |
| Pozivni broj | +248 |
Sejšeli (eng.: Republic of Seychelles, franc. République des Seychelles, kreolski: Repiblik Sesel) su otočna država u zapadnom Indijskom oceanu, udaljena oko 1,600 km od obale Afrike, sjeveroiztočno od Madagaskara. Okružuju ih sljedeće otočne države i teritoriji: Mauricijus i Reunion na jugu, Komori na jugozapadu i Maldivi na sjeveroistoku.
Zemljopis
Sejšeli se sastoje od 115 otoka u Indijskom oceanu, od kojih su 33 naseljena. Otoci koji čine srce arhipelaga (Mahé, Praslin, La Digue) su zapravo mikrokontinenti. Nisu ni koraljnog ni vulkanskog podrijetla, nego se sastoje od granita. Ostali otoci su većinom koraljnog porijekla. Glavni grad Victoria se nalazi na otoku Mahé na kojem živi 80% stanovništva Sejšela. Na istom otoku se nalazi i najviši vrh Sejšela, Morne Seychellois visok 905 metara.
Sejšeli su podijeljeni u 23 administracijska područja:
- Anse aux Pins, Anse Boileau, Anse Étoile, Anse Louis, Anse Royale, Baie Lazare, Baie Sainte Anne, Beau Vallon, Bel Air, Bel Ombre, Cascade, Glacis, Grand' Anse (na otoku Mahé), Grand' Anse (na otoku Praslin), La Digue, La Rivière Anglaise, Mont Buxton, Mont Fleuri, Plaisance, Pointe La Rue, Port Glaud, Saint Louis i Takamaka
Povijest
Arapski trgovci su bili prvi koji su ugledali tada nenaseljene Sejšele, a prvi europljani koji su stupili na ove otoke su bili Portugalci 1505. godine.
Francuzi su preuzeli kontrolu nad otocima 1756. godine i nazvali ih Sejšeli po tadašnjem francuskom ministru financija Jean Moreau de Sechellesu. Britanci su preuzeli kontrolu nad otocima 1814. godine. Od 1976. godine Sejšeli su nezavisna država i članica Commonwealtha i Frankofonije.
Prvi predsjednik bio je J. Mancham. Početkom lipnja 1977. s vlasti ga je državnim udarom srušio premijer F. A. René, koji je potom uspostavio socijalistički jednopartijski sustav u kojem je njegova Napredna fronta sejšelskoga naroda bila jedina legalna stranka.
Početkom 2000-ih ostvarena je suradnja s Velikom Britanijom i SAD-om radi borbe protiv piratstva i terorizma u regiji (uglavnom radi djelovanja prema Somaliji), a logističke usluge ponudjene su kineskoj floti (2011).
Gospodarstvo
Od stjecanja nezavisnosti 1976. godine, BDP Sejšela se povećao gotovo sedam puta. Ovaj rast se ostvario najviše zahvaljujući turizmu, koji zapošljava gotovo 30% stanovništva i čini 70% dohotka zemlje. Druga važna gospodarska grana je ribarstvo. Proteklih godina, vlada ohrabruje strane investitore da ulažu u izgrađivanje hotela i drugih usluga.
Takodjer je na snazi i program smanjivanja ovisnosti o turizmu promicanjem ostalih grana gospodarstva, kao što je poljoprivreda i ribarstvo. Važno je spomenuti i to da su Sejšeli jedna od najzaduženijih zemalja na svijetu, čiji ukupni vanjski dug čini 122.8% BDP-a. Najviše izvoze robu u Veliku Britaniju (23,2%) i Španjolsku (20%), a slijede Francuzka, Japan i Italia.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva 2010. god. Sejšeli imaju 90,945 st., a prema procjeni 2014. god. 94,663 st. Budući da ne postoje domoroci na Sejšelima, lokalno stanovništvo se sastoji od useljenika. Većinom su to Francuzi, Afrikanci, Indijci i Kinezi. Francuzki i englezki su službeni jezici u državi zajedno sa Sejšelskim kreolskim, koji je nastao iz francuzkog jezika. Stanovnici su pretežito rimokatolici (76,2%, 2010), a ima i protestanata (6,1%), hinduista (2,4%), muslimana (1,6%) i dr.
