Stjepan Krizin Sakač

Prof.dr. Stjepan Krizin Sakač (Kapela Kalnička, 1890. - Rim, 23. kolovoza 1973.), hrvatski je svećenik i povjestnik iz reda isusovaca, ter glavni hrvatski iranolog.

Abstract

Professor Ph.D.& D.Sc. S.K. Sakač (1890-1973), was the director of Oriental Institute in Rome, and the main professional scholar studying the ethnogenesis of early Croats, their proto-history and origin from Pre-Slavic ancestors. His biography and works are reviewed.

Životopis i rad

Stjepan Krizin Sakač rodjen je u Hrvatskom Zagorju 1890. (Kapela Kalnička), a studirao je u Rimu (Universitas Gregoriana, Orientalni institut) i u Innsbrucku (Austrija). Stekao je tri različita doktorata: iz filozofije u Rimu, teologije (Innsbruck) i iz istočnih znanosti (Rim), bio je profesor i rektor teologije u Sarajevu i Dubnu (Ukrajina), pa profesor povijesti na Orientalnom institutu u Rimu. Proučavao je najraniju hrvatsku prapovijest i etnogenezu, u čemu je najplodniji i vodeći hrvatski znanstvenik. Dosad slabo poznat i u nas prešučivani niz radova koje je napisao jedan od najboljih hrvatskih povijestnika i prvi naš stručni etnogenetik, dr. S. K. Sakač, sadrži ukupno 110 naslova, tj. 99 referenca objavljenih radova i još 11 neobjavljenih tekstova u rukopisu. Medju njegovim tiskanim radovima, 64 su znanstveno-stručne razprave, dva su uredničke knjige, a 33 recenzije radova drugih auktora. Po obradjenoj tematici, 80 radova su povijestni tekstovi. Zbog jugoslavenske političke cenzure i cehovskog otpora slavističkih "jugoistoričara", dr. Sakač je uglavnom pisao pod embargom i u domovini mu je onemogućena objava njegovih povijestnih analiza. Zato je većinu svojih radova tj. 59 naslova morao tiskati u inozemstvu, uglavnom u Italiji i drugim europskim zemljama i u Južnoj Americi. Obsežni stručni životopis prof. dr. Sakača razradio je Marčinko (1995).

Iztraživanja

Ranija pojedinačna i nepovezana proučavanja različitih znanstvenika u svezi ranohrvatske povijesti iz historiografije, arheologije, lingvistike, etnologije i povijesti umjetnosti, prof. dr. Sakač je prvi sustavno povezao u zajedničku, višedisciplinarnu teoriju o iranskom podrijetlu antičkih predslavenskuh Hrvata. Tako je S.K. Sakač napisao 19 posebnih razprava o ranoj antičkoj povijesti predslavenskih Hrvata, tj. dosad najviše medju svim našim povijestnicima i zato se Sakača mora smatrati našim klasikom i glavnim auktoritetom iz znanstvene etnogeneze Hrvata. Sve je to u bivšoj Jugoslaviji bilo uporno prešućivano i ideopolitički potiskivano kao nepodobni i nedostupni tekstovi, o kojima se nije smjelo znati ni pisati zbog nametnutog srboslavenskog jedinstva i prikrivanja od naše slavizirane javnosti. Ovi za nas ključni, dugo prešućivani radovi sadrže dalekosežna povijestna otkrića o dokazanom postojanju ranijih antičkih Hrvata u staroj Perziji, višekratno zapisanih i dokumentiranih već znatno prije ikakvih karpatskih Slavena, što potvrdjuju povijestni zapisi, arheonalazi, starohrvatski jezik i umjetnost, pučki folklor i naša mitologija itd.

Literatura

Objavio je 64 reference (od tog 16 o etnogenezi)

1. Sakač, S.K. 1937: O kavkasko-iranskom podrijetlu Hrvata. Život, 18: 1 - 25, Zagreb.

2. Sakač, S.K. 1938: Pravo značenje naziva "bijela" i "crvena" Hrvatska. Život, 19: 332-339, Zagreb.

3. Sakač, S.K. 1939: Otkuda Hrvatima "Ban"? Život, 20: 388 - 400, Zagreb.

4. Sakač, S.K. 1940: Krapina, Kijev, Ararat (krapinska, kijevska i armenska priča o trojici brače i jednoj sestri). Život, 21: 129 - 149, Zagreb.

5. Sakač, S.K. 1941: Dr. Zdenko Vinski, Uz problematiku starog Irana i Kavkaza s osvrtom na podrijetlo Anta i Bijelih Hrvata (Zagreb 1940, 245). Orientalia Christiana Periodica, 7:. 532 (recenzija - njemački).

6. Sakač, S.K. 1942: Historijski razvoj imena "Hrvat" od Darija I. do Konstatina Porfirogeneta (522. pr. Kr. do 959. post. Kr.). Život, 23: 1 - 18, Zagreb.

7. Sakač, S.K. 1943: Tragovi staroiranske filozofije kod Hrvata. Život, 24: 9 - 24, Zagreb.

8. Sakač, S.K. 1949: Iranische Herkunft des kroatischen Volksnamens. Orientalia Christiana Periodica, 15: 313 - 340, Roma.

9. Sakač, S.K. 1949: Intorno all' etnogenesi slava. Nuove opinioni sull' origine e la formazione dei popoli slavi. La Civilta Cattolica C, 4: 46-55 + 262-273, Roma.

10. Sakač, S.K. 1952: Symboles eucharistiques dans l' ancien art croate (VII° -XII° st.). Osoba i duh, 4: 17 - 40, Madrid.

11. Sakač, S.K. 1952: Teorije, napose iranske o postanku Hrvata. Hrvatska revija, 2: 329 - 348, Buenos Aires.

12. Sakač, S.K. 1955: The Iranian origins of the Croats according to C. Porphyrogenitus. The Croatian nation (A symposium by seventheen Croatian writers). Croatia - American series, 3: 30 - 46, Chicago.

13. Sakač, S.K. 1962: La fondazione dell' impero dell Ciro il grande: il suo significato storico nella ricorrenza dal duemilacinquecentesimo anniversario. L' Osservatore Romano, 108: p. 3, Roma.

14. Sakač, S.K. 1966: Vjerski simbolizam ukrasnih prepleta u staroj hrvatskoj umjetnosti. Crkva u svijetu, 1: 32 - 37, Split.

15. Sakač, S.K. 1971: Osnutak carstva Kira Velikog. Obnovljeni Život, 26: 264-267, Zagreb.

16. Sakač, S.K. 1999: Slavistika i Hrvati (Hrvati i filološko-etnički pansrbizam). Hrvatsko slovo V / 198: str. 5, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb.

Rukopisi: 3 o etnogenezi

17. Sakač, S.K. (mscr.): Mauzolej cara Darija (2 rukopisa), Arhiv D.I., Zagreb.

18. Sakač, S.K. (mscr.): L' origine del nome "Hrvat". Arhiv D.I., Zagreb.

19. Sakač, S.K. (mscr.): The Iranian origins of Croats. Arhiv D.I., Zagreb.

Prikazi života i djela

• Murvar, V. 1951: Dr. O. Stjepan Sakač - povodom 60. godišnjice života. Hrvatska revija, 1 / 2: 158 - 159, Buenos Aires.

• Tomas, I. 1973: Stjepan Krizin Sakač D.I. Hrvatska revija, 23 (4 / 92): 429.

• Belić, P. 1973: O. Stjepan Sakač. Glas koncila, 2.9. 1973: p. 15, Zagreb.

• Belić, P. 1973: O. Stjepan Sakač učenjak evandjeoski malen. Glasnik Srca Isusova i Marijina, 64: 490 - 492, Zagreb.

• Belić, P. 1973: Smrt o. Stjepana Sakača. Vijesti iz provincije, Provincijalat Hrvatske pokrajine D.I. 39: 67-74 + 101-111, Zagreb.

• Lacko, M. 1973: Uspomene za o. Sakača. Vijesti iz provincije, Provincijalat Hrvatske pokrajine D.I. 39: 146 - 153, Zagreb.

• Marčinko, M. 1995: Stjepan Krizin Sakač D.I. i njegovo povijesno djelo. Hrvatska revija, 45 / 3: 263 - 301, Zagreb.

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license from Croatian Wikislavia.