Trinidad i Tobago

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Trinidad i Tobago
250px
Nazivi i obilježja
Geslo Together we aspire, together we achieve
(eng.: Zajedno težimo, zajedno postižemo)
Državna himna Forged From The Love of Liberty
Zemljopis
Glavni grad Port-of-Spain
Površina 5,131 km2
Pučanstvo
Pučanstvo 1,223,916 (2014.)
procjena
Gustoća 254.4
Narodi 35% Indotrinidadjani
34% Afrotrinidadjani
23% mješani
8% ostali
Službeni jezik englezki
Ostali jezici francuzki, španjolski
Gospodarstvo i promet
Novčana jedinica trinidadtobažki dolar (100 centa)
Pozivni broj +1-868

Trinidad i Tobago (englezki: Republic of Trinidad and Tobago je država u jugoistočnom dijelu Karibskoga mora. Ukupno obuhvaća 5128 km2 (od toga Trinidad 4828 km2, a Tobago 300 km2).

Prirodna obilježja

Geolžki i reljefno, otoci su nastavak južnoameričkog kopna. U reljefu otoka Trinidada (širok 60 km, dug 80 km) iztiču se tri brdsko-planinska lanca smjera pružanja istok-zapad: najviši je planinski lanac u sjevernom dijelu, gradjen od kristaličnih stijena, koji se izdiže do 940 m u vrhu Aripo (najviši vrh zemlje). Otok Tobago (dug 42 km, širok do 10 km) nalazi se oko 32 km sjeveroistočno od Trinidada: u jugozapadnom dijelu nalazi se nizka priobalna ravnica, a u središnjem i sjeveroistočnom dijelu prevladava gorje visine do 576 m koje je nastavak planinskoga lanca Venezuele i Trinidada. Trinidad ima ležišta nafte i prirodnoga plina u južnom dijelu otoka, u podmorju zaljeva Paria i uz jugoistočnu obalu. Klima je tropska s prosječnom siječanjskom temperaturom od 24 °C i svibanjskom od 26 °C. Rijeke su kratka toka. Glavne su rijeke Caroni, Ortoire i Oropuch.[1]

Poviest

Izprva je Trinidad bio naseljen domorodačkim indijanskim plemenima iz skupine Arawak doseljenima iz Južne Amerike, a Tobago južnoamer. indijanskim plemenima iz skupine Karibi (Karaibi). Otok Trinidad odkrio je Kristofor Kolumbo 31. srpnja 1498. Nazvao ga je Trinidad prema Svetom trojstvu. Starosjedioci na otoku su bila indijanska plemena porodice Arawakan i Cariban, ukipno njih 14: Chayma ili Chaima, Cumanagoto, Nepoio ili Nepuyo, Kalinago, Carib, Yao ili Yaio, Shebaio, Saluaio (Salive), Suppoyo (Seppoio), Pariagoto, Guayano, Warrau (Guarauan), Quaqua (Salivan), Carinepagoto. Od 1532. Španjolci su počeli indijance zarobljavati, pretvarati u robove i odvoditi na rad na druge otoke u Karibskom moru. Od 1592. Španjolci su trajno prisutni na otoku. Antonio de Berrio je iste godine otok Trinidad službeno proglasio posjedom Španjolske. Većinu pučanstva otoka su činili uglavnom domaći robovi i crnci iz Afrike. Na otoku Trinidad razvile su se velike plantaže šećerne trske. Nakon pobjede Britanaca nad udruženom francuzko-španjolskom flotom, u bitki kod Sao Vicentea, 14. veljače 1797., Britanci su okupirali Trinidad. Francuzi su se odrekli Trinidada 1802. (Amienski mir). Nakon ukidanja robstva na otoku 1843., došlo je do uvoza jeftine radne snage iz Indije.

Tobago je otkrio Kolumbo 1498. Izprva se zvao Bella Forma, a kasnije je preimenovan u Tobago. Za razliku od Trinidada, Tobago je konstantno mijenjao vlasnika u ratovima izmedju Francuzke, Nizozemske i Englezke. Parižkim mirom 1763., Tobago je Francuzka ustupila Velikoj Britaniji. Od 1814. (Parižki mir) Tobago je u stalnom britanskom posjedu.

Od 1889. Trinidad i Tobago je zajedničko ime kolonije u vlasničtvu Velike Britanije. 1958. Trinidad i Tobago postaje član Zapadnoindijske Federacije, a 1962. je proglasio samostalnost. Stranka People's National Movement,je pobijedila na izborima, a njen čelnik Eric Eustace Williams, postao prvi premijer 1962.-1981. Trinidad i Tobago je 1962. pristupio Commonwealthu.

Pučanstvo

Prema popisu iz 2000. u republiki Trinidad i Tobago živi 1,262,366 st., a prema procjeni za 2014. god. 1,223,916 st. Najjače je naseljen sjeverozapadni dio otoka Trinidada, osobito uz zaljev Paria (više od 400 st./km²), a najrjedje njegov jugoistočni (Mayaro/Rio Claro, 41 st./km²) i sjeveroistočni dio (Sangre Grande, 69 st./km²). Na slabije naseljenom Tobagu (180 st./km²) gušće je naseljen jugozapadni dio otoka koji je bliži Trinidadu. Pučanstvo se sastoji od Indijaca (40,0%), crnaca (37,5%), mješanaca (20,5%), Kineza (0,3%), bijelaca (0,6%) i ostalih (1,1%). Prema vjeroispovijesti prevladavaju kršćani, uglavnom protestanti (31,6%) i rimokatolici (26,0%), ter hinduisti (22,5%) i muslimani (5,8%). Službeni je jezik engleski, a govori se takodjer španjolski i francuzki. Stopa prosječnoga godišnjeg porasta broja stanovnika neprestano se smanjuje.

Gospodarstvo

Medju vodećim je izvoznicima ukapljenoga prirodnog plina u svijetu (osigurava veći dio potražnje SAD-a). Uz petrokemiju razvijena je i čelična industrija, proizvodnja hrane i dr. (kakao, šećerna trska, riža, kava te različito voće i povrće). Stopa je nezaposlenosti 6,5%, a siromašno je oko 17% stanovništva (2007). Vodeći je vanjskotrgovinski partner SAD, a potom Jamajka, Brazil, Venezuela i dr. Podkraj 2007. vrijednost zlatnih i deviznih rezervi iznosila je oko 6,7 mlrd. USD, a vanjski dug bio je 2,8 mlrd. USD. Od 1995. u članstvu je Svjetske trgovinske organizacije.

Kultura

Kulinarstvo

Na Trinidadu i Tobagu većinom se može birati izmedju zapadnih, indijskih, kineskih i karibskih dobrota. Unatoč blizini, hrana se na otocima razlikuje. Za Tobago je značajan rak sa currijem i knedle, ter puno deserta koje prave iz voća, a sladoled rade praktično iz svega. Njihova najpoznatija jela su: bnne balls (desert iz sezamovih sjemenki), bljol (palenta sa lukom, paradajzom i maslinovim uljem), kokosov kolač, coo coo (tijesto od kukuruza, obično sa ribom), rakovi sa currijem i knedlama, oil down (kruh sa kokosovim mlijekom, mesom ili ribom).[2]

Izvori