Trojanski rat
Grčko-Trojanski rat je bio sukob Grka i Trojanaca koji je završio grčkom pobjedom.
Sadržaj
Spominje se u Homerovim djelima "Ilijada" i "Odiseja" iz 8.st. pr.Kr. i Euripidovom djelu "Elektra" iz 5.st. pr.Kr. To su zamalo jedini izravni izvori za taj rat. Ilijada spominje 50-ak posljednjih dana rata, dok Odiseja spominje 10 god. poslije rata. Elektra vrlo malo govori o njemu.
Tijek rata
Počinje s otmicom Helene, žene spartanskog kralja Menelaja. Oteo ju je Paris, sin trojanskog kralja Prijama. Tada su Grci krenuli u okupaciju Troje, a to je potrajalo 10 god. Nakon toga se većina povlači, ali neki vojnici ostaju u tzv. Trojanskom konju kojeg unose Trojanci misleći da se radi o Posejdonovom kipu. Nakon toga grčki su vojnici uništili i zakopali Troju.
Vrieme rata
Rat je trajao 10 god., vjerojatno od 1200.-1190.god. pr.Kr. jer je nakon toga na isti ili sličan način uništena i hetitska Hattuša.
Poznati sudjelovatelji
Grci
Ahil, Patroklo, Odisej, Agamemnon, Menelaj.
Trojanci
Afrodita, Hektor, Prijam, Paris, Andromaha, Ares, Eneja, Kasandra, Laokont.
Iztraživanja
Troja je izkopana 1870. Prema iztraživanjima ima dosta slojeva. Jedan sloj Troje se stavlja u vrieme od 1300. do 1190. god. pr.Kr. i vjerovatno je ovo ta Troja koju su srušili Grci. Po kasnijim iztraživanjima, nastavili su pustošenje sve do Hattuše.
Osporavanje
Mnogi osporavaju istinitost starih grčkih djela koja govore o tom ratu. Ona su puno mlađa od rata pa ne mogu biti skroz vjerodostojna. Stari Grci su to prihvaćali te su i vjerovali u bogove koji se spominju u ovim djelima, ali i nekim kasnijim, a ta kasnija su možda samo prerade ovih djela. Ali ipak iztraživanja dokazaju istinitost dosta toga što se spominje u Ilijadi (ali ipak tzv. Trojanski konj nije nađen).
