Turopolje
Turopolje je nizinski i blago brežuljkasti dio gornje Posavine južno od Zagreba, omeđeno desnom obalom Save na sjeveroistoku i Vukomeričkim goricama (Vrhovje) na jugu i jugozapadu.
Sadržaj
Abstract
Turopolje is a flat region in Croatia situated between the capital city Zagreb and Sisak. The administrative center of the region Turopolje is the town of Velka Gorica. Turopolje forms a part of Posavina valley, a region to the south of Zagreb bordering the right banks of the Sava river on the northeast, and the Vukomeričke gorice hills to the southwest. It extends across an alluvial plain 45 km in length and up to 23 km in width. The area occupies about 600 km², with an average elevation of 110 m above sea level. Turopolje is divided into two halves by the river Odra and its tributary Lomnica. Velka Gorica is the largest settlement and is first mentioned as Gorica in 1228. Other settlements include Mraclin (since prehistoric times), Staro Čiče (Bronze Age), Šćitarjevo (Roman city: Andautonia), Lukavec (defense castle dating to the 15th century), Velika Gorica, Lekenik, Vukojevac, Peščenica, Buševec, Ogulinec, Mraclin, Vukovina, Poljana Lekenička and Brežana Lekenička. The village of Vukojevac is currently in the middle of an environmental battle in order to reroute the proposed highway between Zagreb and Sisak. The name Turopolje stems from the Croatian and Old Slavic word Tur, i.e. aurochs (Bos primigenius), a type of wild cattle present in the area during the Middle Ages.
Zemljopisni položaj
Zemljopisno u najužem smislu Turopolje se odnosi na ravnicu koja se pruža na aluvijalnoj ploči dugoj 45, a širokoj do 23 km, koje zauzima područje od oko 600 km2, s prosječnom visinom od 110 metara nadmorske visine. Turopoljska aluvijalna ploča nalazi se između Posavine (močvarnije nizine uz rijeku Savu) na sjeveru i Vukomeričkih gorica ( niskog uravnjenog gorja)na jugu. Kroz Turopoljsku nizinu teče rijeka Odra s pritokom Lomnicom.
U nešto širjem smislu u Turopolje se ubraja prostor nekadašnje općine Velika Gorica koji obuhvaća Turopoljsku Posavinu, Turopoljsku ravnicu, srednji dio Vukomeričkih gorica sve do srednjeg Pokuplja.
U najširem smislu od davnine Turopoljem se naziva širi prostor koji je omeđen sa prirodnim međama a proteže se između rijeke Save na sjeveru, rijeke Kupe na jugu, Žumberačke gore na zapadu i djela grada Siska koji se nalazi u međurječju Save i Kupe na istoku.
Najveće je naselje grad Velka Gorica, koje se pod imenom Gorica prvi puta spominje 1228. godine. Druga važnija naselja su: Velika Mlaka, Mraclin (prethistorija), Staro Čiče (brončano doba), Ščitarjevo (rimsko doba), Gornji Hruševec (rimsko doba), Lukavec (15. st.), Lekenik, Vukojevac, Peščenica, Buševec, Kuče, Ogulinec, Kravarsko, Vukovina, Pokupsko, Poljana Lekenička, Brežani Lekenički, Bukevje, Roženica, Gornji Vukojevac, Donji Vukojevac...itd.
Povijest Turopolja
Ime Turopolje nastalo je po izumrloj divljoj vrsti europskog goveda (govedu Tur: lat. Bos taurus primigenius) koje je obitavalo u Turopoljskim šumama hraneći se visokom travom i raznim drugim biljem. Posljednji živi primjerak te životinje zabilježen je kod nas u Turopolju oko 1800-te godine, nakon čega su ga lovci istrijebili.
Prvotno je prostor Turopolja postojao kao Turopoljski Arhiđakonat (kasnije "Plemenita općina Turopolje") protežući se od Samoborsko-Okićkog posjeda na zapadu pa sve do Lekenika gdje je graničilo sa Kaptolskim-Sisačkim posjedom na istoku, na sjeveru od Svete Klare i rijeke Save graničeći sa posjedima Gradeca i Zagrebačkog Kaptola pa sve do Gornjeg Hruševca na jugu u Vukomeričkim goricama gdje je Turopolje graničilo sa posjedom Topuske opatije.
Unutar ovih granica živjelo je slobodno stanovništvo koje je bilo udruženo u obiteljske zadruge i posjedovalo je svoju vlastitu zemlju te nije bilo podložno velikašima niti bilo kakvom kmetskom odnosu.
Zbog povlastica koje je stanovnicima Turopolja dao Hrvatsko-Ugarski kralj Bela četvrti , Turopoljci su zadržali slobodu i postali Plemići jednoselci (sami svoji gospodari) i nikada nisu postali ničiji kmetovi. Oduvjek su Turopoljci zbog sačuvane slobode i samostalnosti bili slobodoumni i ponosni ljudi što je na zanimljiv način opisao poznati Hrvatski književnik i novelist Slavko Kolar u svojim novelama "Breza" i "Svoga tela gospodar" opisujući život Turopoljskog sela Gornji Hruševec.
Nakon drugog svijetskog rata ukinuta je "Plemenita općina Turopolje" i nastala je nova općina pod imenom Velika Gorica kao nasljednica nekadašnje općine. U devedesetim godinama ovog stoljeća općina Velika Gorica raspala se na Grad Veliku Goricu, Općinu Kravarsko, Općinu Pokupsko i Općinu Orle kao pravne sljednice nekadašnje Plemenite općine Turopoljske.
Pučanstvo Turopolja
- Turopolje je izrazito gusto naseljeni kraj Hrvatske. Nekadašnja općina Velika Gorica djeli se na Gradsko područje Velika Gorica, općinu Orle, općinu Kravarsko i općinu Pokupsko, a zajedno broje više od sedamdeset tisuća stanovnika.
- Nacionalni sastav je homogen, gotovo isključivo Hrvatsko stanovništvo sa vrlo niskim postotkom nacionalnih manjina.
Turistička odredišta
1. Crkva navještenja B.D. Marije - Velika Gorica
2. Kapela sv. Barbare - Velika Mlaka
3. Kapela ranjenog Isusa - Pleško polje
4. Zračna Luka Zagreb - Pleso
5. Muzej Turopolja - Velika Gorica
6. Andautonija - Ščitarjevo
7. Jezero Čiče - Novo Čiče
8. Kurija Zlatarić - Bukevje
9. Most na Odri - Čička Poljana
10. Crkva sv. Bartola - Orle
11. Sava kod Veleševca
12. Kurija Alapić - Vukovina
13. Župna crkva sv. Petra Apostola - Veleševec
14. Vrata od krča - Turopoljski lug
15. Odra
16. Rimsko Gradišće, Ad Fines- Gornji Hruševec
17. Turopoljski lug
18. Čardak obitelji Debić - Vukojevac
19. Kapela sv. Ivana Krstitelja - Buševec
20. Izletište "Svoga tela gospodar" - Krušak
21. Crkva sv. Križa - Kravarsko
22. Kapela Presvetog Trojstva - Pokupski Gladovec
23. Crkva sv. Ladislava - Pokupsko
24. Kapela sv. Jurja - Lijevi Štefanki
25. Kupa - Gradska plaža kod Pokupskog
26. Kapela sv. Petra i Pavla - Pokupsko Cerje
27. Kapela sv. Roka - Cvetković Brdo
28. Crkva Majke Božje Snježne - Dubranec
29. Dvorac Lukavec - Lukavec
30. Kurija Modić Bedeković - Donja Lomnica
31. Kapela sv. Vida - Mraclin
32. Kapela Srca Isusova i Marijina - Lukavec
33. Rezervat sive čaplje Kravaršćica - Kravarsko
Vukomeričke gorice
Turopoljska nizina je na jugu i jugozapadu obrubljena nizom humlja pod nazivom Vukomeričke gorice ili Vrhovlje (kajkavski Vrhovje).
Postanak gorica
Vukomeričke gorice su nisko humlje, nastalo u neogenu (mlađi tercijar). U vremenu dok je postojalo Panonsko more pritisnute morskom strujom toka rijeke Save sa sjevera i morskom strujom rijeke Kupe sa juga, taložili su se sedimenti i pjesci i stvarali niz otočića u smjeru zapad-istok u dužini oko 100 km od naselja Kupinečki Kraljevec na zapadu do Letovanskog (Letovanički) vrha na istoku. Najširi opseg im je u središnjem djelu, oko 25 km od naselja Šiljakovina i Velika Buna do naselja Cvetnić Brdo. Uzdizanjem Panonske ploče i povlačenjem Panonskog mora Vukomeričke Gorice ostale su blago uzdignuto nisko gorje (najviši vrh Režidovka 255 metara nadmorske visine) obraslo gustim šumama bukve, hrasta, graba i ponegdje sadjenecrnogorice.
Gospodarstvo
Kraj je vrlo rano naseljen i kultiviran zbog okolnih negostoljubivih močvarnih krajeva. Od poljodjelskih kultura najzastupljeniji i najznačajniji su vinogradi i voćnjaci, zatim slijedi stočarstvo i svinjogojstvo te ponešto povrtlarstvo i ratarstvo.
Pučanstvo gorica
Vukomeričke gorice su osrednje naseljen kraj prvenstveno zbog odljeva stanovništva u susjedne gradove, Veliku Goricu, Sisak, Karlovac i Zagreb. Danas su Vukomeričke gorice zbog očuvane prirode izrazito privlačan turistički kraj na pogodnoj nadmorskoj visini i u blizini većih gradskih središta (Zagreb, Velika Gorica, Karlovac, Sisak).
Flora i fauna Turopolja
O priličnoj raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta Turopolja najbolje govori regionalni popis zaštićenih i ugorženih vrsta u nastavku. Veliki dio pučanstva svojim potpisom peticije skrenuo je pažnju na devastaciju naselja i okoliša koju će prouzročiti otvaranje još jednog prometnog koridora u uskom pojasu Turopolja. Stanovništvo i večina stručne javnosti zalažu se za promjenu trase i uporabu prostora uz već postojeći željeznički koridor kako bi se izbjeglo dodatno opterećenje ekosustava u Turopolju.
Biljke: Fritillaria meleagris, Anacamptis pyramidalis.
Leptiri (Lepidoptera): Iphiclides podalirius - prugasto jedarce, Papilio machaon - lastin rep, Apatura iris - velika modra preljevica, Apatura ilia - mala modra preljevica.
Vodozemci (Amphibia): Salamandra salamandra - pjegavi daždevnjak, Triturus vulgaris - mali vodenjak, Triturus alpestris - planinski vodenjak, Triturus carnifex - veliki vodenjak, Bombina bombina - crveni mukač, Bombina variegata - žuti mukač, Bufo bufo - smeđa krastača, Hyla arborea - obična gatalinka, Rana arvalis - močvarna smeđa žaba, Rana dalmatina - šumska smeđa žaba, Rana temporaria - livadna smeđa žaba.
Gmazovi (Reptilia): Emys orbicularis - barska kornjača, Lacerta agilis - livadna gušterica, Anguis fragilis - sljepić, Natrix natrix - bjelouška, Coronellaaustriaca - smukulja, Elaphe longissima - eskulapova zmija.
Ptice (Aves): Tachybaptus ruficollis - mali gnjurac, Ardea cinerea - siva čaplja, Ciconia nigra - crna roda, Ciconia ciconia - roda, Circus aeruginosus - eja močvarica, Accipiter gentilis - jastreb, Accipiter nisus - kobac, Buteo buteo - škanjac, Aquila pomarina - orao kliktaš, Falco tinnunculus - vjetruša, Porzana porzana - riđa štijoka, Crex crex - prdavac, Cuculus canorus - kukavica, Tyto alba - kukuvija, Strix aluco - šumska sova, Strix uralensis - planinska sova, Strix otus - mala ušara, Picoides major - veliki djetlić, Picoides medius - crvenoglavi djetlić, Picoides minor - mali djetlić, Hirundo rustica - lastavica, Anthus trivialis - prugasta trepetljika, Motacilla cinerea - gorska pastirica, Turdus merula - kos, Turdus pilaris - drozd bravenjak, Muscicapa striata - muharica, Lanius collurio - rusi svračak, Fringilla coelebs - zeba, Fringilla montifringilla - sjeverna zeba, Pyrrhula pyrrhula - zimovka, ... (ukupan popis zaštićenih ptica broji 123. vrste).
Sisavci (Mammalia): Crocidura leucodon - dvobojna rovka, Neomys anomalus - močvarna rovka, Neomys fodiens - vodena rovka, Sorex araneus - šumska rovka, Sorex minutus - mala rovka, Rhinolophus ferrumequinum - veliki potkovnjak, Nyctalus noctula - rani večernjak, Plecotus auritus - smeđi dugouhi šišmis, Pipistrellus pipistrellus - patuljasti šišmis, Pipistrellus nathusii - mali šumski šišmis, Myotis daubentoni - riječni šišmis, Myotis mystacinus - brkati šišmis, Myotis emarginatus - riđi šišmis, Myotis blythii - oštrouhi šišmis, Myotis myotis - veliki šišmis, Eptesicus serotinus - kasni nočnjak, Muscardinus avellanarius - puh lješnikar, Microtus (multiplex) liechtensteini - istočnoalpski voluharić, Castor fiber - dabar, Lutra lutra - vidra, Mustela nivalis - lasica, Mustela erminea - zerdav, Mustela putorius - tvor, Martes foina - kuna bjelica, Meles meles - jazavac, Capreolus capreolus - srna, Cervus elaphus - jelen, Sus scrofa - divlja svinja, Lepus europaeus - europski zec, Vulpes vulpes - lisica.
Ugrožena flora i fauna
Biljke: Vinca minor - mali zimzelen (pavenka), Leucoium vernum - drijemovac, Fritillaria meleagris - kockavica, Orchis coriophora - vonjavi kaćun, Orchis morio - obični kaćun, Orchis tridentata - mali kaćun (trozubi), Marsilea quadrifolia - četverolisna raznorotka, Butomus umbellatus - vodoljub.
Leptiri: Lycaena dispar - kiseličin crvenko, Zerynthia polyxena - uskrsni leptir.
Gmazovi: Elaphe longissima - eskulapova zmija, Emys orbicularis - barska kornjača.
Ptice: Aquila pomarina - orao kliktaš, Ciconia nigra - crna roda, Actitis hypoleuca - mala prutka, Anas querquedula - patka pupčanica, Alcedo atthis - vodomar, Porzana porzana - riđa štijoka, Crex crex - prdavac, Strix uralensis - planinska sova, Picus canus - siva žuna, Pandion haliaetus - bukoč, Ixobrychus minutus - čapljica voljak, Nycticorax nycticorax - gak, Accipiter gentilis - jastreb, Picoides medius - crvenoglavi djetlić, Picoides minor - mali djetlić.
Sisavci: Castor fiber - dabar, Lutra lutra - vidra, Myotis emarginatus - riđi šišmis, Microtus (multiplex) liechtensteini - istočnoalpska voluharica, Rhinolophus ferrumequinum - veliki potkovnjak, Lepus eruopaeus - europski zec.
Vanjske sveze
Reference
Corrected and enlarged by GNU-license mostly from Croatian WikiSlavia.
