Vazma-Nawruz, 21.ožujka

Nawruz
Nematerijalna svjetska bašćina
Regija:	Azia i Pacifik
Godina upisa:	2009.
ID:	00282
Ugroženost:	/
Poveznica:	UNESCO

Vazma-Nawruz (21. ožujka): - Staroperzijski Nawruz (perz. نوروز: noʊruz = „novi dan“) je sve dosad iranski tradicijski blagdan proljetne Nove godine. Slave ga svi iranski narodi i drugi srodni narodi usko povezani uz iransku kulturu. Običaj slavljenja Norwuza proširio se na mnoge krajeve Eurazije, uključivo dijelove središnje i južne Azije, sjeverozapadne Kine, poluotok Krim, a na Balkanu ponajviše kod Hrvata - vjerojatno zbog njihova iranskog iskona. Naruz je upisan na UNESCO-v Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2009. godine.

Postanak Nawruza

Nawruz označava prvi dan proljeća i početak godine po iranskom kalendaru. Počinje proljetnom ravnodnevnicom (ekvinokcijem) koja je najčešće 21. ožujka, odnosno dan ranije ili kasnije, ovisno o točki promatranja. Obilježavanje Nowruza datira još puno prije islamskog doba, a korjene vuče iz ranoantičkog Irana kada se nazivao starijim imenom Vazma. To je važan zoroastrijski blagdan koji ima veliko značenje medju modernim zoroastrijcima u Iranu. Trenutak kada Sunce ekliptički presijeca nebeski ekvator precizno se izračunava svake godine, a običaj medju iranskim obiteljima je skupljanje i promatranje tog dogodjaja.

Ahemenidska Vazma

Od ahemenidskog doba službena nova godina tj. Vazma počinjala je danom kada Sunce napusti zodijak Ribe, odnosno kada udje u zodijak Ovna, što označava ravnodnevnicu ili ekvinokcij. Židovski festival Purim najvjerojatnije je preuzet kopijom od iranskog Nawruza, koji je potom takodjer snažno utjecao i na tradicije Ismailije, Alavita i Bahá'íja.

Naziv Nawruz prvi se puta spominje u perzijskim zapisima iz 2. stoljeću pr.Kr., no obilježavan je još i ranije u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida (648.- 330. pr. Kr.) pod starijim imenom Vazma, kada su narodi iz brojnih satrapija Perzijskog Carstva dolazili predati darove perzijskom vladaru. Simbolika Vazme (Nawruza) prikazana je na reljefima Darijeve apadane u Perzepolisu, na kojima lav proždire bika.

Način slavljenja

Nawruz se tiekom stoljeća povezao s mnogim lokalnim običajima kao što je prizivanje Džamšida, iranskog kralja, ter s drugim vjerovanjima i legendama. Način proslavljanja Nawruza se razlikuje od mjesta do mjesta: neki od načina proslave su preskakanja vatre ili potoka u Iranu, pa hodanj3 preko zategnutog užeta, ostavljanja upaljenje svijeće na kućnom pragu ili tradicionalnih igara poput konjskih utrka ili tradicionalnog rvanja u [Kirgistan]]u. Pjesme i ples su uobičajeni u gotovo svim mjestima gdje se slavi Nawruz, kao i polu-sveti obiteljski ili javni objedi. Djeca uživaju i sudjeluju u slavlju na više načina, kao što je ukrašavanje tvrdo kuhanih jaja (pisanica). Takodjer, žene imaju ključnu ulogu u organiziranju slavlja, ali i u prijenosu običaja vezanih za Nawruz. Nawruz je promičba vrijednosti mira i solidarnosti izmedju generacija i unutar obitelji, ali i pomirdbe i vrijednosti susjedstva.

Naša baština iranske Vazme

Simbolika nawruza se potom djelomično očuvala i u kršćanskoj proslavi proljetnog Uskrsa pod našim vazmenim imenom, koji u Europi osobito u pučkoj tradiciji hrvatskih kajkavaca i čakavaca još uvijek sadrži sve dosad mnoge zajedničke elemente već od perzijskog Nawruza tj. staroiranske Vazme: već sam čakavski uskrsni naziv Vazan i kajkavski Vuzem, pa slične simboličke mazdaističke vatre (tzv. kres, kris) za proljetnu ravnodnevicu u Zagorju i na Kvarnerskim otocima, ter isti simbolički prilozi od proklijale pšenice i šarenih jaja - pisanica, podjednaki su sve dosad kod nas u Hrvatskoj kao i pri iranskom Nawruzu/Vazmi.

Vanjske sveze

• Norwuz (Encyclopedia Britannica)
• Odbrojavanje do Nawruza - timeanddate.com

Poveznice

• Ahemenidska Perzija

Reference

Enlarged, elaborated and completed by GNU-license, from a minor stub in Croatian Wikipedia.