Vienac, Zagreb god.36, br.1, ožujak 1944
Ključne riječi
NDH, Hrvatska uljudba, časopis, Ivo Horvat
Obnova
Nakon četrdeset godina, u ožujku 1944., obnovljena je stara hrvatska književna smotra: "Vienac". Ovo je njen prvi broj, koji obseže 112 stranica, bez korica, formata 18,5x13 cm.
Impressum
Vlastnik i izdavač: Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Zagreb, Berislavićevia ul. br. 2. I. — Odgovorni urednik prof. Julije Benešić, Zagreb, Ilirski trg br. 8. Telefon 23938. — Uprava "Vienca" Nikolićeva ul. br. 1. I. — Tisak: Tiskara "Ustaša", Berislavićeva ul. br. 10. — Za tiskaru odgovara Viktor Smokvina, Zagreb, Medovićeva ul. br. 2. — Ciena "Vienca" za ožujak — travanj — svibanj Kn. 240.—, predplatnici Hrvatske enciklopedije plaćaju Kn. 140.—. Uplate se šalju na ček. br. 30.561. Sadržina
Smotra ima tri dijela: priloge, listak (prigodni osvrti) i poseban dodatak "Viesti iz HIBZ-a". U svemu je uvodnik i deset priloga (na 75 stranica). Listak obuhvaća 10 osvrta (na 21 stranicu). Dodatak ima 16 stranica.
U smotri su 4 slike i 5 crteža.
Sadržaj
Prilozi: "Vienac" čitateljima - Janko Leskovar o sebi - Nikola Šop, Svanuće u mome bunaru - Dobrlša Cesarić, Pogled - Albert Haler, Vanjski i unutrašnji sviet - Iz Goetheove lirike (preveo Mihovil Kombol): Dobrodošlica i oproštaj - Ljubav bez počinka - Putnikova noćna pjesma - Na jezera - Putnikova noćna pjesma – Šarloti von Stein - Albert Bazala, Čovječanstvo - Rikard Nikollć, Večeri kod "Biele Vrane" - Petar Grgec, Odnos umjetnog i narodnog pjesničtva - Jerolim Miše, Slučaj Emanuela Vidovića - Petar Skok, Književnost i folklor
Listak: Josip Horvat, Janko Leskovar, odlomci iz dnevnika - J. B—ć, 50-godišnjica Branimira Livadića - Julije Benešić, Dvie knjige Nikole Šopa - Ivo Horvat, Marginalije uz "Znanje i radost" - Mate Ujevlć, Sudetina proza - Juraj Andrassy, Ivo Krbek: Dioba vlasti - jh, Uspomene Oršića - M. U., Petar Grgec: Razvoj narodnog pjesničtva - J. Šidak, Ljubo Karaman: Živa starina - S. B—ć, Nadpis na kazalištnoj zgradi
Slike: Emanuel Vldović: 1. Unutrašnjost sv. Duje, 2. Biblioteka u atelieru, 3. Sakristija stolne crkve u Trogiru, 4. Stare boje i kičice
Crteži Vladimira Mirosavljevića
Dodatak: Viesti iz HIBZ-a
Izdvojeno
MARGINALIJE UZ "ZNANJE I RADOST" Ivo Horvat
U ovom članku Ivo Horvat piše o enciklopedijskom zborniku "Znanje i radost", kojega su – koliko je poznato – izašle tri knjige.
Kod izgrađivanja ličnosti ima bez sumnje golem udio i pisana rieč, jer je ona nosilac misli i čuvar svega onog neprocjenjivog blaga, što ga je kroz stoljeća stvarao ljudski duh. Nakon izuma tiska knjiga je u duhovnom oblikovanju čovječanstva izvela cielu revoluciju te je postala prevažni družtvovni činilac. Misao o djelovanju knjige izražena je u najkonkretnijem obliku u ovoj anekdoti o nekom francuzkom vojvodi: Kad ga je kralj Ljudevit XTV. pitao, zašto toliko čita, on mu je uzvratio: "Veličanstvo, knjige hrane i utječu na moj duh, baš kao vaše jarebice na moje obraze." Knjiga je narodna potreba, osobito ako je organski povezana s duhovnim razvitkom naroda. Izvanredne i nepovoljne prilike mogu njezin razvoj otežčati, ali ga ne mogu ugušiti. Zanimljivo je, da je početak hrvatske knjige vezan uz vrieme, kad je našim krajevima harao turski vihor: u godini poraza na Krbavskom Polju (1493.) dobivamo prvu tiskaru u Senju, a godinu dana iza toga i prvu knjigu tiskanu na našem tlu. I u sadašnjem ratnom vrtlogu izišla su mnoga stožerna djela hrvatskoga kulturnog stvaranja a među njima u prvom redu velika Hrvatska enciklopedija te pored nje i enciklopedijski zbornik "Znanje i Radost". Svrha "Znanja i Radosti" nalazi se u tom, da riznicu svega znanja i umieća približi i otvori širim narodnim slojevima, u prvom redu mladeži. Ali s prodorom knjige u šire slojeve nastaje ujedno pogibao, da ne bi popularizacija išla možda na račun vriednosti djela. Za naše prilike postavlja se u tom pogledu pitanje: kako da se knjiga proširi do najvećih mogućnosti, a da se pri tom sačuva njezina vriednostna strana. Kao polaznu točku kod rješavanja ovog pitanja smatramo činjenicu, da misao zadobiva istom onda svoju moć, kad poprimi prikladni oblik. Zato nastojimo građu u "Znanju i Radosti" približiti čitaocu zornim prikazivanjem, jasnim i lakim stilom i brojnim ilustracijama. Pojedine činjenice i događaji prikazuju se u uzročnoj povezanosti i u poviestnom presjeku, pa tako čitaoci prelaze od nesviestnog proživljavanja k sviestnom poimanju. Osim toga pažnja čitača privlači odabran i raznolik izbor članaka, pa je tako "Znanje i Radost" postala obiteljska knjiga, koju sa zanimanjem čitaju i otac i majka i diete. Tako si je ona bez ikakve odgojne nametljivosti osvojila širok krug čitača. Dakako, da se okvir "Znanja i Radosti" posve razlikuje od drugih strogo naučnih izdanja. Tu članci nemaju svrhu, da pojedina naučna pitanja rješavaju, već da ih samo osvjetljuju, učine pristupačnima i razumljivima, da znanje i sliku o svietu produbljuju i proširuju povezujući je s osjećajnom i voljnom stranom. Kolikogod smo prisiljeni, da se kod popularizacije umjetnosti, a osobito nauke, služimo u mnogočemu izkustvima stranih naroda, to je ipak sva građa u našem zborniku posve izvorna i primienjena našim prilikama, pa se na stotine naših stručnjaka brine za to, da među našu mladež i u šire krugove dođe samo najkoristnije, najbolje i najdotjeranije štivo. Može se mirne duše reći, da "Znanje i Radost", što se tiče izvornosti i pouzdanosti građe, u mnogim slučajevima nadmašuje i druge slične zbornike stranih naroda. Po osnovnim načelima uređivanja "Znanje i Radost" najbliže je francuzkoj enciklopediji "L'encyclopedie de la jeunesse" i talijanskoj "Enciclopedia dei ragazzi". Kod sličnih englezkih zbornika kao što su "The modern encyclopedia for children", "The modern marvels encyelopedia" i dr. još se više iztiče slikovni materijal, a u njemačkom leksikonu "Wissenkiste", zborniku "Universum" i drugim sličnim izdanjima dolazi jače do izražaja sistematika. Kod "Znanja i Radosti" slikovni materijal upodpunjuje i objašnjuje tekst, a podpun sistematski pregled dobit će se istom iz indeksa na kraju zadnjeg svezka cjelokupnog zbornika. Među najvažnija pitanja kod uređivanja "Znanja i Radosti" ide i izbor građe, pri čemu se treba osvrtati na mnoge činbenike: na fizičku, intelektualnu, estetsku i moralnu stranu. Kod mnogih stranih naroda postoje čitavi nizovi popisa izabranih djela, koja su potrebna za dublju i zaokruženu obrazovanost. Povezujući sve duhovne vrednote u skladnu cjelinu željeli bismo pripomoći kod odgoja zdravih generacija, koje će se ne samo vidjeti, nego i osjetiti, ne samo znati, nego i umjeti, ne samo moći, nego i htjeti. Da li su suradnici i urednici "Znanja i Radosti" izpunili svoj zadatak u većoj ili manjoj mjeri, o tom će jednom izreći svoj sud objektivna i stručna kritika Ali već sada se može iznieti činjenica, da je taj zbornik naišao kod čitača na takav odaziv, koji nas upravo začuđuje. Prema ovom odjeku smijemo se nadati, da će to djelo pridonieti makar i skromni svoj dio kulturnom pridizanju našega naroda i duhovnom oblikovanju mladeži, koja gdjekad baš kroz knjigu proživljava sam život te prolazeći kroz različne krize, što se razpleću u knjizi, i sama često pročišćava vlastitu dušu.
--Dr. sc. Tomislav Dragun 19:19, 10. ožujka 2012. (CET)
