Vienac, Zagreb god.36, br.3, svibanj 1944
Ključne riječi
NDH, Hrvatska uljudba, Časopis, Josip Jedvaj
Obnova
Nakon četrdeset godina, u ožujku 1944., obnovljena je stara hrvatska književna smotra: "Vienac". Ovo je njen treći broj, koji obseže 104 stranice, bez korica, formata 18,5x13 cm.
Impressum
Vlastnik i izdavač: Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, Zagreb, Berislavićevia ul. br. 2. I. — Odgovorni urednik prof. Julije Benešić, Zagreb, Ilirski trg br. 8. Telefon 23938. — Uprava "Vienca" Nikolićeva ul. br. 1. I. — Tisak: Tiskara "Union", Heinzelova ul. 33. — Za tiskaru odgovara Ivan Inkret, Zagreb, Zvonimirova ul. 75. — Ciena "Vienca" za lipanj – srpanj - kolovoz Kn 300.—, predplatnici Hrvatske enciklopedije plaćaju Kn 150.—. Pojedini broj 120 Kn. Uplate se šalju na čekovni broj 30.561.
Sadržina
Smotra ima tri dijela: priloge, listak (prigodne osvrte) i poseban dodatak "Viesti iz HIBZ-a". U svemu je devet priloga (na 73 stranice). Listak obuhvaća 8 osvrta (na 23 stranice). Dodatak ima 8 stranica.
U smotri su 4 slike i 3 crteža.
Sadržaj
Prilozi: Josip Jedvaj, Nov rječnik hrvatskoga jezika - Agata Truhelka, Kaljuža – Molitva - Milan Begović, Sablasti u dvorcu (ulomak iz romana) - Ivo Ladika, Intuitivni Kranjćević - Jerolim Miše, Pojava Franu Kršinića - Kruno Krstić, Filozofija i jezik - Iz "Dziada" Adama Mlckiewicza (preveo Julije Benešić), Spomenik Petra Velikoga -Ulomak iz djela Kazimira Waliszevskoga (preveo J. Andreis), Petar Veliki Listak: Vl. D., "Sladki naš kaj" - J. Horvath, Harambašićeva "Šala i satira" - Julije Benešić, Tri prokletstva u pjesmi - Petar Grgec, Krklečev Kanconier - S. B-ć., Jerolim Miše: Naši dragi suvremenici - vmć., Pomorstvo od kapetana fregate Petra Mardešića - Jos. B-ć., Za najmlađu Hrvatsku - Ivo Horvat, Thodeov roman o Frankopanovu prstenu
Slike: Fran Kršinić: 1. Odmaranje, 2. Djevojka, 3. Majka i diete, 4. Kod kupanju
Crteži Miroslava Kraljevića.
Dodatak: Viesti iz HIBZ-a
Izdvojeno
NOV RJEČNIK HRVATSKOGA JEZIKA Josip Jedvaj, "Vienac", Zagreb, br. 3, svibanj 1944.
U ovom člnaku Josip Jedvaj govori o tome da Hrvatski izdavalački bibliografski zavod sprema praktični rječnik hrvatskoga-književnoga jezika. Dvie godine se prikuplja građa za nj pod vodstvom i nadzorom "najboljeg poznavaoca hrvatskoga jezika sveučilištnog profesora dr. Stjepana Ivšića". "Dva sadašnja rječnika — Broz-Ivekovićev i Hrvatske akademije — daleko su od toga, da bi nas mogli zadovoljiti, jer je Broz-Ivekovićev rječnik uglavnom rječnik samo narodnoga govora (a ne i književnoga), a rječnik Hrvatske akademije nije dovršen (zadnja rieč u njemu je 'provrtotina')." Uz to, za Broz-Ivekovićev rječnik ne može se ni reći da je to pravi rječnik hrvatskog jezika, jer se građu za nj uglavnom crpilo iz djela Vuka Sdtefanovića Karadžića i Đure Daničića.
Inače: "Rječnik može biti dakle samo relativno podpun. No da naša oba navedena rječnika to nisu, najbolje će se vidjeti, ako za dokaz navedemo nekoliko danas vrlo običnih rieči, kojih nema u našim rječnicima, a bez kojih ne možemo ni zamisliti dobar rječnik hrvatskoga književnog jezika. Tako Broz-Ivekovićev rječnik nema na pr. ovih rieči: bezobziran, brodolom, brzojav, cigareta, čarobnost, dobroćudan, dražestan, gorostas, grižnja (savjesti), imendan, iskrenost, izdatak, izgred, izlet, izlika, izrabljivati, izraz, izražaj, izražavati, junakinja, kipar, kiparstvo, klaonica, kruhoborac, kućanstvo, liečničtvo, luđak, malodoban, maloljetan, metar, mlitavac, naklada, naseobina, nastradati, neprohodan, nestalnost, neženja, ništetnost, novčar, novčarstvo, obrt, obrtnik, obveza, odnošaj, odvažan, olovka, oružničtvo, odkriće, parobrod, patnik, pilana, pobjednik, poboljšati, poduzeće, podvornik, pospremiti, postojati, postotak, poštenjak, potleušica, prednost, predujam, prekomjeran, prenavljati se, prevlast, pripomoć, prisiliti, pristran, prolaznik, protusloviti, providnost, prozračiti, radničtvo, rak (bolest), razkošan, raztumačiti, ratoboran, razbaštiniti, razdraženost, raznolik, razočarati, razvoj, redar, redarstvo, redati, rezbar, rezbarija, rodoljub, rođendan, ropotarnica, rovati, ruglo, ruševina, sjaj, sjenik, sklon, skrajnost, skroman, skupina, sladoled, slavlje, slobodouman, sljepočica, smočnica, snubok, spletkariti, sporazumjeti se, sporazum, srditost, središte, sretnik, srsi, staložen (ost), staložiti, stanovničtvo, stjecište, stranka, stratište, strjelovit, strka, strog, stroj, stvarnost, sućut, sudjelovati, sukrivac, sumnjičiti, suputnik, susretljiv (ost), suvišan, suzdržati, suzdržljivost, svemir, sviećnjak, svjež, svota, svratište, štropot, šuljati se, tek, tekućina, tmuran, točan, točnost, točka, tražbina, trošarina, trzavica, tučnjava, tuđina, tvorevina, tvornički, tvrdka, tvrdoglavac, učenjak, udobrovoljiti, udubina, ujedljiv, ulaznica, uloga, umjetnina, upadica, uporište, uputa, urarstvo, ured, uredovan, uredovati, urlik, urod, uslužan, uspjeti, ustaša, uztvrditi, ušutkati, utok, uzbuđenost, uzgoj, uzkratiti, uzor, uzoran, vanjština, veličajan, vjernik, vjerojatan, vjerovnik, vježbalište, vježbaonica, vježbenik, vlastelinstvo, vodstvo, vojarna, zabrinutost, začastan, zadrugar (stvo), zadovoljština, zaklonište, zakupnina, zaruke, zasitan, zasićenost, zastoj, zavjerenik, zbiljnost, zbližiti, zdenac, zgoditak, zemljovid, zločin, zloduh, zlokoban, znanost, znanstven, zvuk, zvučnost, žemička, živež, životinjstvo i sila drugih rieči. U Akademijinu pak rječniku ne nalazimo na pr. ovih rieči: bakljada, bakrorez, bezbroj, bezobzirnost, bezplatan, bezpredmetan, bezsmislica, bezuvjetan, bezznačajnost, blagajna, blagovaonica, blizina, boljak (narodni), cestar, cjenik, crnogorica, čestitka, čitalac, članarina, dalekozor, dalekovidan, djelatnost, dnevnica, dobrobit, dodir, doplatak, dojam, doličan, domišljaj, dopisnica (karta), dopust, dosjetka, dostava, dostavnica, doticaj, doušnik, dovoz, doznačiti, doznaka, doživljaj, dragulj, dražba, drevan, drhtaj, drzovit(ost), dugotrajan, dvoboj, dvoličnost, dvoglasnik, glasbenik, gonič, govornica (mjesto odakle se govori), govorničtvo, grčevit, guravac, hrbtenica, hrvatstvo, istomišljenik, izaslanstvo, izdisaj, izkopina, izmjeničan, izražaj, izričan, izvediv, jadikovka, klipsati, krasotica, kruhoborstvo, kucaj (srdca), kušnja, ljeskati se, ljetovalište, ljubakati, ljubimica, miliarda, načitanost, nadarenost, nadobudan, nadoknaditi, naobrazba, naredni, nasmiešiti se, neizporediv, neizbrisiv, nenadmašiv, nenadoknadiv, neosvojiv, nepatvoren, nesebičnost, neuviđavan, neuviđavnost, nevjerojatan, novčarka, odnaroditi, odsuće, okretač, okretaj, omašan, omašnost, orkan, osvježiti, paragraf, pododbor, podražaj, poklik, polumrak, posjetnik, poslovičan, pospan, podkrepa, pradavan, praonica, predmnjeva, pregaranje, preuranjen, prevejan(ost), prosječan, protuteža, i mnogih drugih." Izostanak pojedinih rieči, ali i manjkavosti u opisu mnogih, koje su uvrštene u te rječnike. Evo nekih primjera: "Neki naši književnici služe se riečju bodriti, koja je nepotrebno pozajmljena iz ruskoga jezika, a znači 'hrabriti, sokoliti'. U oba pak naša rječnika navedeno je značenje toj rieči samo 'oštriti'. Rieč glomazan znači u našim rječnicima samo "trom" a trebalo bi i da je navedeno značenje 'velik, golem'." Postojeći tada rječnici bili su i nepraktični. "Tko će na primjer, ako mu uztreba neko značenje rieči a, pročitati sve, što se o njoj nalazi u Akademijinu rječniku na 26 i pol stranica (svaka stranica s dva stupca a svaki stupac sa 74 redka, u svemu oko 3.900 redaka!)." Nije se znalo kako će izgledati novi rječnik, ali nije bilo dvojbe glede toga za kakvim je rječnikom bila potreba. "Potreban nam je praktični rječnik, koji će služiti potrebama suvremenoga života, zatim kod pisanja i čitanja književnih djela i djela za obću obrazovanost." Temeljno značenje neke rieči i njena upotreba objašnjeni su na primjerima. "Za primjere trebalo bi uzimati uobičajene fraze i poslovice, zatim takve rečenice, koje će ujedno služiti za upoznavanje hrvatskoga naroda i produbljenje hrvatske sviesti." Uz riječ idu njeni sinonimi. "Kako za mnoge pojmove i u narodu i u književnosti postoji po više naziva — što smeta i relativnoj ustalje-nosti književnoga jezika, a osobito je na smetnju saobraćajnom jeziku u užem smislu — bit će često potrebno u rječniku iztaći bolji i razšireniji naziv kao obću književnu rieč, a ostale nazvati provincializmima." Loše rieči (barbarizmi, dialektizmi, nepotrebne tuđice i dr.) pak nisu predviđene za ući u novi rječnik. "Gdje je moguće, trebalo bi nastojati, da se mjesto novih loših kovanica i tuđica uzkrise naše dobre zaboravljene rieči (arhaizmi)." Računalo se i s riečima kajkavskog i čakavskog narječja. "Takve kajkavske i čakavske rieči treba da svakako uđu u rječnik." Nisu zaboravljene niti crkvenoslovenske rieči. "I neke crkvenoslovenske rieči ući će u rječnik; pogotovo one, kojima se služi grkokatolička i hrvatska pravoslavna crkva. Isto vriedi i za neke turcizme iz islamskoga vjerskog života." Također i udomaćene tuđice: "S davno udomaćenim i za naš jezik preudešenim tuđicama postupat će se kao i s izvornim hrvatskim riečima."
Referenca
--Dr. sc. Tomislav Dragun 19:34, 10. ožujka 2012. (CET)
