VinoTerran i loza Refosco

Vino Terran i loza Refosco (izkon i razlike istarskog Terana i venetske Refosco): - Odnedavna su u nas kroz zadnjih par godina izmedju Hrvatske i Slovenije izrasli sukobi oko prava registracie za obostrano vino imenom teran (talij. Terrano) i povezane vinogradske sorte refošk (it. Rifosco).

Sorte loze Teran/Rifosco

Teran (talij. Terrano) je najpoznatija i zemljopisno najviše svojstvena sorta vinogradske loze po najvećem dielu Istre, a manje se još sadi uz slovensku obalu, Tršćansko primorje, pa dielom na jugoiztoku otoka Krka, a donekle i u Makedoniji. To je sitnije crno groždje (trpko od tanina), kojega je lišće ozdola većinom golo ili slabo dlakasto i obostrano zeleno do sivozeleno, a listne peteljke su mu tamnije crvenkaste. Optimalno raste i uzpieva u tipskoj submediteranskoj (polusredozemnoj) klimi i na kraškoj podlozi na sjeveroiztoku Jadrana.

Naprotiv, tek donekle slična vinogradska sorta refošk (talij. Rifosco) razlikuje se uglavnom odozdol po više sivkasto-dlakavom lišću, čije su peteljke manjeviše zelenkaste. Raste najviše na sjeveroiztoku Italije, osobito u prostranim područjima Veneto i Friuli (Furlanija), pa i južnije na području poluotoka Apulije i otoka Sardinije.

Dalje na iztok ova tipska talianska sorta ne dopire daleko, pa manje raste iznad okolice Trsta, ter osobito u Slovenskom promorju i manje na sjevernom rubu hrvatske Istre osobito na jugozapadnoj padini Ćićarije. Puno je manje ima južnije po hrvatskoj Istri gdje vidno lošije podnosi goli kras, sušu i ljetnu žegu. Taj rifošk najbolje rodi na plodnoj i vlažnijoj podlozi aluvija i fliša, a lošije i kržljavo na kamenom krasu.

Plodovi i tipovi vina

Iako su za laike ove 2 blizke sorte naizgled manjeviše slične ili zamalo podjednake, izkusni pravi uzgajivači, strukovni vinogradari i botaničari ipak razlikuju njihove trsove, pripadno groždje i dobivena vina. Ovo su stara vina i u južnoj Europi su bila poznata niz stoljeća, već od smjene Srednjega na Novi viek.

Zrelo groždje sjeverozapadne sorte rifošk je razmjerno sladje i ljepšeg izgleda, a sadrži nešto veći udjel vinskog šećera tj. budućeg alkohola oko 13-15%. Naprotiv je groždje iztočnije i pretežno balkanske sorte terran, sitnije i razmjerno tvrdje, često više kvrgavo-nepravilno smežurano, a sadrži više gorkih tanina i razmjerno manje šećera tj. kasnijeg alkohola tek oko 11-13% i uz slične uvjete dozrijeva po tjedan-dva ranije nego sorta rifošk.

Vinski rat Hrvatska-Slovenija

Kasnije iz tih različitih groždja su zato i dobivena vina manjeviše različita tj. razlučiva kod izkusnih stručnjaka. Vino rifošk ili tzv. slovenski (lažni) 'terran' je za sjevernije kontinentske Europljane inače ugodniji za piće, pa se zato uz obilnu reklamu ovih godina uporno (silom) javno nameće kao novi "slovenski teran".

Naprotiv je pravo groždje od izvornoga istarskog terrana najviše iz Hrvatske manjeviše sitnije-smežurano i neugledno za voćno jelo, a dobiveno vino je zbog više tanina razmjerno gorkije i zbog manjeg šećera je slabije alkoholno, pa nije obljubljeno za europske vinopije i notorne pijandure, a zato je donekle i manje cienjeno u Europskoj Uniji. Zbog svega toga, nametljivi Slovenci sada naturaju po Europi svoj 'rifošk' (lažni "teran"), dok naš pravi terran nastoje po vezama birokratski posve izbaciti s europskog tržišta.

Literatura

• Nikola Mirošević: Ampelografski atlas. Zagreb 2003.
• Jancis Robinson et al., 2012: Vinske sorte svijeta.

Reference

Compiled from the historic literature, combined with recent public news.