Vučedolska golubica
Vučedolska golubica keramička je obredna posuda (boca) pronađena 1938. na nalazištu Vučedol kod Vukovara.
Opis
Vučedolska golubica, visoka 19,5 cm, tamnobojna je pticolika tronožna obredna posuda (boca) u kojoj se vjerojatno čuvalo obredno piće, a izrađena je od pečene gline, ukrašena bijelim urezanim ukrasima (klepsidre ili dvostruke sjekire, ogrlica, niz valovitih i cik-cak crta na krilima, oči, rep, kljun) i ornamentu nastalom žigosanim ubadanjem. Na vrhu glave nalazi se otvor posude, zapravo izljev od boce.[1] Iako je isprva prozvana golubicom po svom obliku, arheolozi su prihvatili tezu o tomu kako posuda zapravo predstavlja jarebicu, što ovu bocu dovodi u izravnu vezu s metalurgijom, kao jednim od najvažnijih dostignuća vučedolske kulture.[1]
To je najstarija figura ptice do sada otkrivena u Europi, a nastala je između 2800. i 2400. godine prije Krista. Pronađena je u dobro očuvanom stanju 1938. godine tijekom arheoloških iskapanja na nalazištu Vučedol - položaj Gradac, udaljenom 5 km od Vukovara. Otkrio ju je njemački prapovjesnik i arheolog Robert Rudolf Schmidt, a prvi ju je crtežom zabilježio hrvatski arheolog Mirko Šeper, kojega se po nekim tvrdnjama također smatra otkrivačem Vučedolske golubice[2]. Izvornik posude trenutno se nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Značaj
U grčkoj mitologiji, jarebica predstavlja Hefesta (boga kovača), i Talosa (Dedalovoga nećaka), kojega je Dedal bacio s visine, a Atena ili Afrodita su ga pretvorile u jarebicu prije nego je udario u tlo.
Kasnija simbolika i uporaba
Vučedolska golubica proslavljena je zbog svoje iznimne ljepote i vještine izradbe. Postala je jedan od najprepoznatljivijih motiva grada Vukovara, posebice za vrijeme Domovinskoga rata, kada je postala hrvatskim narodnim simbolom[1] i znakom mira.
Danas se različito izrađene replike Vučedolske golubice također rabe kao suveniri, a dostupni su za prodaju u Vukovaru i inim hrvatskim gradovima, obično u turističkim središtima.
17. studenoga 2015., povodom 24. obljetnice pada grada Vukovara i u znak sjećanja na sve stradale Vukovarce, na vodoskocima ispred Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svjetlila je velika projekcija Vučedolske golubice.[3]
Poveznice
|
Ovaj je članak dio portala Indoeuropska baština |
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Marina Milićević Bradač: Vučedolska „golubica” kao posuda, Zagreb 2002.
- ↑ Odsjek za arheologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu: Pregled povijesti Katedre i nastavnika koji su na njoj predavali
- ↑ Zagreb.info: „Golubica na fontanama fascinirala građane! Ovakav prizor ne viđa se često”
