Zelenortska Republika

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Zelenortska Republika
250px
LocationCapeVerde.png
Nazivlje i obilježja
Geslo Unidade, Trabalho, Progresso
(port.: Jedinstvo, rad, napredak)
Državna himna Cântico da Liberdade
Zemljopis
Glavni grad Praia
Površina 4,033 km2
Politika
Oblik vlasti Republika
Pučanstvo
Pučanstvo 434,812 (2000.)
Gustoća 107,8/km2
Službeni jezik portugalski
Ini jezici Kabuverdianu jezik
Povijesni razvitak države
Gospodarstvo
Novčana jedinica Zelenortski eskudo (100 centava) ()
Vrijeme i promet
Pozivni broj +238
Strana vožnje desna

Zelenortska Republika (portugalski: Cabo Verde, zelenortski kreolski: Kabu Verdi) je mala otočna država u Africi. Obuhvaća 4033 km2.

Zemljopisna obilježja

Zlenortska Republika smještena je 593 km zapadno od Rta Verde, na zapadu afričkog kopna. Sastoje se od 10 otoka, 7 otočića i mnogobrojnih hridi. Okupljeni su u dvije skupine: Zavjetrinski otoci Santo Antão, São Vicente, Santa Luzia, São Nicolau, Sal, Boa Vista i Privjetrinski otoci Maio, Santiago, Fogo, Brava. Zelenortska Republika je podijeljena na 17 općina. Klima je tropska, ali suha. Središnja godišnja temperatura iznosi oko 25 °C, godišnja količina oborina do 300 mm.

Poviest

Senegalski ribari koristili su otoke kao odmorište, a Mauri su na njima skupljali sol. Prvi Europljanin koji je otkrio nenaseljeno otočje (1456) bio je tal. pomorac u službi Portugala A. Da Mosto. Njegova istraživanja nastavili su portuaglski pomorci Diogo Gomes i António de Noli, koji su 1460. otkrili otoke Maio i Santiago. Na Santiagu je 1462. bilo podignuto prvo stalno portugalsko naselje (Ribeira Grande, danas Cidade Velha). Godine 1495. otoci su proglašeni portugalskim kraljevskim posjedom, a 1532. biskupijom. Od 16. st. bili su strateška točka prekooceanske trgovine robljem koja je osiguravala njezinim stanovnicima otokâ gospodarsko blagostanje, ali je i privukla englezke gusare koji su u nekoliko navrata opljačkali središte otokâ (1585., 1592). S vremenom su Otoci postali mjesto kamo su bili deportirani kažnjenici iz Portugala. U drugoj polovoni 19. st. otočno gospodarstvo propada, a otoci su svedeni na postaju za utovar ugljena za pogon prekooceanskih brodova. Nakon smjene vlasti u Portugalu (1974), priznato im je pravo na samoodredjenje (u kolovozu 1974). Neovisnost je proglašena 5. srpnja 1975. te su primljeni u UN.

Pučanstvo

Prema popisu pučanstva iz 2000. u Zelenortskoj Republici živi 434,812 st. ili 107,8 st./km2, odnosno 512,096 ili 123,7 st./km2 prema procjeni iz 2013. Najviše stanovnika ima otok Santiago (São Tiago; 236 352 st., god. 2000), zatim São Vicente (67 844 st.), São Antão (47 124 st.), Fogo (37 409 st.), Sal (14 792 st.), São Nicolau (13 536 st.), Brava (6820 st.), Maio (6742 st.) i Boa Vista (4193 st.). Po vjeri su uglavnom katolici (95,9%) ter protestanti i dr. (4,1%, 1995). U poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu zaposleno je 24,7% aktivnih stanovnika, u industriji, gradjevinarstvu i rudarstvu 24,5%, u uslužnim djelatnostima 50,8% (1990). Službeni je jezik portugalski: većina stanovništva govori portugalskim kreolskim jezikom (lingua crioula).

Gospodarstvo

Godine 2001. ostvaren je BDP od 670 mil. USD, 1700 USD po stanovniku. Od stjecanja neovisnosti prosječna stopa rasta BDP-a iznosi oko 4,5% (6,3% 2001). U strukturi je BDP-a udjel poljoprivrede (banane, žitarice, mahunarke, krumpir, šećer, kava, riba) oko 15%, industrije (hrana i pića, prerada ribe, sol, odjeća i obuća) oko 16%, a uslužnoga sektora oko 69% (2001). Stopa je nezaposlenosti 23% (2001). Zelenortski Otoci surdjuju s Portugalom na svim razinama gospodarstva. Od devedestih godina doživjeli su značajan gospodarski napredak. Portugal predlaže uključenje Zelenortske Republike u EU.

Politički sustav

Prema Ustavu od 25. rujna 1992. (s izmjenama 1999) Zelenortska Republika je republika s parlamentarnim sustavom vlasti. Predsjednik republike na čelu je države, biran je na izravnim, općim i tajnim izborima za mandat od 5 godina i na najviše dva mandata. Vrhovni je zapovjednik oružanih snaga, imenuje predsjednika vlade, predsjednika i suce Vrhovnoga suda pravde. Vlada obavlja izvršnu vlast, za svoj je rad odgovorna parlamentu: čini je predsjednik vlade, ministri i državni ministri. Zakonodavnu vlast ima jednodomna Nacionalna skupština (Assembleia Nacional) sa 72 zastupnika (6 zastupnika predstavlja kapverdsku dijasporu), koje gradjani izravno biraju za mandat od 5 godina. Biračko je pravo opće i jednako za sve gradjane s navršenih 18 godina života. Sudbenu vlast obavlja Vrhovni sud pravde i niži sudovi prve instancije, Revizorski sud, Vojni sud te Financijski i carinski sud. Država je administrativno podijeljena na 22 općine.[1]

Izvori

  1. http://enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=30351 Političko uredjenje države, pristupljeno 1. rujna 2014.