Zemljoslovlje
Zemljoslovlje (medjunarodno: geologia) je znanost koja proučava Zemlju, njen nastanak i razvitak.
Sadržaj
Podjela
Postoji više inačica i ogranaka zemljoslovlja:
Gospodarsko zemljoslovlje
Primjenjeno zemljoslovlje (geoekonomia): dieli se na naftno i rudarsko zemljoslovlje, a iztražuje naftu i rude u zemlji.
Zemljokemija
Dio lučbe (kemije) koji proučava kemijske promjene tvari u zemlji (geokemija).
Vremensko zemljoslovlje
Proučava vrieme nastanka Zemlje i zemljoslovna razdoblja (historijska geologia ili geohistoria). Postoji u tom dielu zemljoslovlja idejna podjela između onih vjernika, koji vjeruju u stvaranje kroz nekoliko dana i ostalih koji vjeruju u nastajanje kroz miliarde godina.
Zemljofizika
Dio fizike (geofizika) koji proučava fizičke promjene tvari u zemlji.
Vulkanoslovlje
Proučava vulkane, gejzire i slične pojave (vulkanologia).
Vodozemljoslovlje
Proučava podzemne vode (hidrogeologia).
Špiljoslovlje
Proučava špilje, ponore i ine podzemne šupljine u krasu (speleologia).
Potresoslovlje
Proučava pomake i podrhtavanja tla tj. potrese (seizmologia).
Zemljino oblikoslovlje
Proučava reljef, njegov nastanak i njegovu poviest (geomorfologia).
Mehanika tla
Proučava gradnju na tlu i u tlu (geomehanika).
Rudoslovlje
Proučava minerale (mineralogia).
Poviest zemljoslovlja
Zemljoslovlje vuče prve koriene iz antike, ali se njome počelo ozbiljnije bavit tek u novom vieku. Tek u 19.st. su stvorena glavna načela i oblik ove znanosti, pa se ona od onda znatnije proširila i u Hrvatskoj.
