Black Lives Matter

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Black Lives Matter (kratica: BLM, hrv. „Životi crnaca su važni”) krajnje ljevičarsko je etnoaktivističko gibanje i organizacija afroameričke zajednice što vodi kampanju protiv nasilja nad crnačkim pučanstvom. Metodologija prosvjeda gibanja sastoji se od organiziranja prosvjednih skupova povodom smrti crnaca u sukobima s redarstvom ili inim sigurnosnim službama i prosvjeda protiv navodne rasne nejednakosti u kazneno-pravnom sustavu Sjedinjenih Američkih Država.

Gibanje su 13. srpnja 2013. godine osnovale crnačke aktivistice Alicia Garza, Patrisse Cullors i Opal Tometi nakon oslobađajuće presude Georgeu Zimmermanu u svezi sa smrću crnca Trayvona Martina u kobnoj pucnjavi, povodom čega je na društvenim mrežama bila rabljena ljestvična oznaka #BlackLivesMatter. Postalo je poznato diljem Sjedinjenih Američkih Država s prosvjednim skupovima povodom umorstva crnca Michaela Browna, što je dovelo do rasnih nereda u gradu Fergusonu 2014. godine. Svjetsku pozornost steklo je s prosvjednim skupovima i neredima povodom umorstva crnca Georga Floyda u gradu Minneapolisu, što su započeli u svibnju 2020. godine i što su se proširili diljem Sjedinjenih Američkih Država i u inozemstvo.

Ideologija

Gibanje Black Lives Matter nadahnuto je gibanjem za građanska prava u Sjedinjenim Američkim Državama, crnačkim nacionalizmom, gibanjem crnačkoga feminizma 1980. godine, panafrikanizmom, LGBT-om i protuapartheidskim gibanjem.

Istaknuto je između ostaloga po proislamističkim stavovima[1] i protukršćanstvu[2][3], protivnosti tradicionalnim vrijednostima, protuobiteljstvu i po patološkoj mržnji prema bjelačkom pučanstvu, čije opsežno zatiranje kulture i baštine te potpuno rodoumorstvo otvoreno zagovara i promiče.[4][5]

Kriminalitet

Gibanje je uključeno u rušenjima i oštećivanjima brojnih spomenika posvećenih istaknutim bijelcima, neovisno o tomu jesu li posvećeni osobama povezanih s ropstvom, rasizmom ili kolonijalizmom, osobama protivnih tomu ili osobama bez ikakvih sveza s navedenim.[6]

Također su zabilježeni brojni zločini počinjeni od pristaša gibanja tijekom nereda ili u svezi s neredima, poput podmetanja požara, oštećivanja i pljačkanja javne i privatne imovine, napada na redarstvenike, slučajne prolaznike i političke neistomišljenike[7], rasno ili ideološki motiviranih psihofizičkih zlostavljanja[8], umorstava, itd.

U srpnju 2016. godine, peticija Bijeloj kući za priznavanje gibanja Black Lives Matter kao terorističke organizacije dosegnula je 100.000 potpisa.

Potpora javnosti i financiranje

Black Lives Matter uživa veliku potporu brojnih lobističkih organizacija, nevladinih udruga, korporacija i javnih medija ljevičarskoga usmjerenja u Sjedinjenim Američkim Državama i u inozemstvu. Među podupirateljima su i razne židovske organizacije i sinagoge u Sjedinjenim Američkim Državama, usprkos činjenici kako veći broj pristaša gibanja ima protužidovske/protuizraelske stavove, obično u svezi s osudama izraelske okupacije Palestine.

Veći broj američkih korporacija obećalo je 2020. godine donirati novčana sredstva gibanju u ukupnom iznosu od 1.678 milijardi američkih dolara.[9] Zaklada Otvoreno društvo Georgea Sorosa financijski obilno podupire gibanje Black Lives Matter: po podatcima iz hakiranoga dokumenta iz 2015. godine, zaklada je u djelovanje gibanja uložila 650.000 američkih dolara[10], a 2020. godine najavila je udvostručenje financijske potpore Black Lives Matteru i ostalim crnačkim aktivističkim organizacijama.[11] Organizacija Thousand Currents upravlja financijskim donacijama gibanju.[12]

Poveznice

Vanjske sveze