Bogoslav Šulek

Karlo Bogoslav Šulek (sl. Karol Bohuslav Šulek, mađ. Schulek Károly Bogusláv | Sobotište, 20. travnja 1816. - Zagreb, 30. studenog 1895.) je bio slovačko-hrvatski jezikoslovac, književnik, novinar, povjesnik, izlagač, leksikograf i polihistor.

Životopis

Bogoslav Šulek je rođen 1816. godine u slovačkom Sobotištu u obitelji Jána Šuleka, evangeličkog župnika i učitelja u Mošovcima, i Márije rođ. Neumann. Pučku školu je pohađao u Sobotištu, a pravni i bogoslovni studij u evangeličkom liceju u Požunu. Kako zbog nagluhosti nije bio zaređen i nije bio u mogućnosti poći na studij u Jenu, u studenom 1838. godine je došao kod brata u Brod na Savi, gdje je naučio hrvatski jezik. 1839. godine je uspostavio vezu s Ljudevitom Gajem i od jeseni iste godine je počeo raditi u tiskari Franje Župana.

1841. godine je počeo surađivati za Gajeve tiskovine. Bio je glavni urednik nezakonitog lista Narodne stranke Branislav (1844. - 1845.), urednik Novina horvatskih, slavonskih i dalmatinskih (od 1846.), Slavenskog juga (od 1849.) i Jugoslavenskih novina (od 1850.). Razišao se s Ljudevitom Gajem 1849. godine zbog njegove suradnje s Vukom Karadžićem, pa je pristupio Zagrebačkoj filološkoj školi. Tijekom 1850-ih je napisao razne popularne priručnike, te je u to doba sastavljao njemačko-hrvatski rječnik.

Od 1858. do 1865. je uređivao Gospodarski list i 1867. je suosnovao list Pozor. Bio je promaknut u doktora znanosti 1867. godine na temelju disertacije o Rugjeru Boškoviću, te je od 1866. bio akademik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i od 1874. do smrti njen tajnik. Kada je hrvatski jezik ponovno postao službeni jezik 1861. godine, Šulek je radio na oblikovanju hrvatskog stručnog i znanstvenog nazivlja, a nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe i na hrvatskom vojno-domobranskom nazivlju.

Preminuo je 30. studenog 1895. godine u Zagrebu, u 79. godini života. Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoju.

Protivnost velikosrpskim težnjama

Šulek je bio protivnik velikosrpske jezično-političke težnje Vuka Karadžića, čije je težnje pobijao u svojim člancima, osobito u svom opširnom članku „Srbi i Hrvati” objavljenog 1856. u časopisu Neven, u kojemu je kombiniranjem povijesti, književnosti i filologije pobio velikosrpske stavove što atribuiraju svu štokavsku književnost srpskom jezičnom korpusu.

Između ostaloga je argumentirao kako su stariji hrvatski pisci, neovisno o narječju ili pismu, svoj jezik nazivali hrvatskim ili slovinskim, navodeći više djela u kojima se spominje u naslovu hrvatsko ime, te kako su Srbi pisali mješavinom crkvenoslavenskog, ruskog i srpskog jezika, dok se štokavica (do 19. stoljeća) razvijala jedino kod Hrvata.

Suradnik Zagrebačke filološke škole

Kao pristaša jezičnih načela Zagrebačke filološke škole, bio je izrazito sklon jezičnom čistunstvu, pa je posuđenice zamjenjivao tražeći rješenja u hrvatskim narječjima, posuđujući iz slavenskih jezika (najčešće iz slovačkoga i češkoga, ali i iz ruskoga i slovenskoga), te oblikovanjem novotvorenica. Poput ostalih predstavnika Zagrebačke filološke škole, propisivao je starije nastavke u oblicima množine (primjer imenice „jelen”: genitiv „jelenah” (ili „jelenov”), dativ „jelenom”, lokativ „o jelenih” i instrumental „jeleni”).

Tako je došao u sukob s hrvatskim vukovcima (zagovornicima tzv. čistog narodnog jezika) što su kritizirali njegove postupke, a njegova leksička (nazivoslovna) rješenja porugljivo zvali „šulekizmima”. Usprkos tomu, u hrvatskom jeziku su se do danas zadržali brojni nazivi što ih je oblikovao Šulek, osobito na polju društvenih i prirodnih znanosti, tehnologije i urbane civilizacije. Zahvaljujući tomu, Šulek spada u najuži krug najutjecajnijih hrvatskih jezikoslovaca u povijesti.

Tvorbe znanstvenog nazivlja

Bogoslav Šulek je svoj jezični opus crpio iz tvorbenih mogućnosti slavenskih jezika u koje je uvijek polagao osobito povjerenje za pronalazak najboljeg jezičnog rješenja. Uz ostalo stručno nazivlje, najistaknutiji je po svojim prijevodima nazivlja i vlastitim novotvorenicama za kemijske elemente i ine srodne pojmove.

Napisao je više znanstvenih djela, od kojih je iz jezične perspektive najzanimljivije njegovo troknjižno djelo Prirodni zakonik za svakoga iliti Popularna fizika, napisano jednostavnim i nepretencioznim stilom radi pristupačnosti širem sloju pučanstva rabeći novotvorenice, s objašnjenjima praktičnih stvari što se dotiču fizikalnih zakona. To djelo je prožeto jezičnom domišljatošću i riječima što pripadaju starom leksiku, a u njemu se nalazi veliki dio riječi što su danas izgubljene u govornom i u pisanom obliku, kao i upisane Šulekove vlastite riječi za stručne pojmove tog doba.

Primjeri prijevoda i novotvorenica

Imenice: bugačljivost (kapilarnost) dalekozor (teleskop) glinik (aluminij) jedik (fluor) kisik kovine (metali) kretstvo (dinamika) krutci (krutine) litik (litij) lučba (kemija) lužik (kalij) mjer (metar) mjerstvo (statika) nakupitost (agregacija) obujam (volumen) ozračje (atmosfera) pomamnik (fanatik) prionitost (adhezija) pružnost (elastičnost) raspružljivost (ekspanzivnost) rastegljivost (plastičnost) ratarstvo (agrikultura) samokup (monopol) samovlast (apsolutizam) sjedo (sediment) skrljivost (apsorpcija/upijanje) slitine (legure) smrdik (brom)

sodik (natrij) solik (klor) spojitost (kontinuitet) spolnost (seksualnost) sporednik (paralelogram sila) sredstvo (medij) stisljivost (kompresibilnost) stor (ar) strojstvo → strojarstvo suonitost (kohezija) svjetlik (fosfor) svjetlopis (fotografija) tez (gram) težik (barij) tiječi (tekućine) tlakomjer (barometar) toplomjer (termometar) ugljik uzdušine (plinovi) vapnik (kalcij) vatrenjača (vulkan) vlasatice (kapilare) vodik zračenje (radijacija) Pridjevi: bokat (konveksan) jamast (konkavan) prozračan (translucentan)

Ideološko potiskivanje Šulekovog nazivlja

Većina uvedenih Šulekovih naziva je iz ideoloških razloga bila izbačena iz uporabe i zamijenjena srbizmima i turcizmima u jugoslavenskim državama, dok su u SFR Jugoslaviji bili dodatno proglašeni „ustaškim novokovanicama” zbog njihovog prethodnog vraćanja u uporabu u Banovini Hrvatskoj i posebno u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u sklopu politike zakonske zaštite i očuvanja hrvatskog jezika.

Od raznih struka u kojima se djelomično održalo, Šulekovo nazivlje je u hrvatskoj meteorologiji i klimatologiji bilo potpuno zamijenjeno srpskim nazivljem u SFR Jugoslaviji, ali je manjim dijelom obnovljeno u Republici Hrvatskoj.

Baština i posvete

Književna djela

• Igor Gostl: Bogoslav Šulek: otac hrvatskoga znanstvenoga nazivlja: o stotoj obljetnici smrti (1895–1995), Zagreb 1995.

Spomenici i spomen-ploče

• Slavonski Brod - spomen-poprsje, dvorište Osnovne škole „Bogoslav Šulek”

Eponimi

• Ulice - Bjelovar, Karlovac, Petrinja, Slavonski Brod, Zagreb
• Škole/učilišta - Osnovna škola (Slavonski Brod)

Nagrade

• 1872./1874. - Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, za troknjiževno djelo Prirodni zakonik za svakoga iliti Popularna fizika.

Djela

• 1844. - Šta naměravaju Iliri?
• 1850. - Naputak za one koji uče čitati (Mala čitanka za početnike)
• 1850. - Austrianski dàržavni ustav (Konštitucia)
• 1850. - Naputak za one, koji uče čitati
• 1852. - Sto malih pripoviedakah
• 1853. - Početnica za děcu
• 1853. - Početnica za katoličke učionice u austrianskoj carevini
• 1854. - O dvoglascu ie
• 1854. - Zašto izostavljamo e pred r-om u riečih n. p. krv?
• 1856. - Prirodopis za nižje realne škole
• 1856. - Biljarstvo: za višje gimnazije
• 1856.-1859. - Biljarstvo: uputa u poznavanje bilja
• 1860. - Deutsch-kroatisches Worterbuch – Němačko-hrvatski rěčnik
• 1861. - Hrvatsko-ugarski ustav ili konstitucija
• 1864. - Obrana ahavaca
• 1866. - Korist i gojenje šumah, osobito u trojednoj kraljevini
• 1867. - Memoria Rogerii Josephi Bošković
• 1868. - Naše pravice: izbor zakonah, poveljah i spisah, znamenitih za državno pravo kraljevine dalmatinsko-hrvatsko-slavonske od g. 1202-1868
• Prirodni zakonik za svakoga iliti Popularna fizika
  • 1873. - 1. svezak: Priprema ; Silarstvo
  • 1875. - 2. svezak: Vesarstvo: (sa slikami)
  • 1876. - 3. svezak: Svjetlarstvo: (sa slikami)
• 1874.-1875. - Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja, osobito za srednja učilišta = Deutsch – kroatische wissenschaftliche Teminologie = Terminologia scientifica italiano – croata
• 1875. - Postanak i narav glasbe
• 1876. - Najstariji tragovi čovjeka na zemlji
• 1879. - Jugoslavenski imenik bilja
• 1879. - Roberto de Visiani: nekrolog
• 1881. - Lučba za svakoga ili Popularna kemija: sa trideset i tri slike
• 1882. - Dr. Ivan Bleiweis Trsteniški: nekrolog
• 1883. - Hrvatski ustav ili konstitucija godine 1882.
• 1885. - Predteče Darwina
• 1886. - Naš napredak u prirodnih znanosti za minulih 50 godinah
• 1899. - Antikritika razprave o području materijalizma

Literatura

• Igor Gostl: Bogoslav Šulek, otac hrvatskoga znanstvenoga nazivlja, u: Radovi Leksikografskoga zavoda »Miroslav Krleža«, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, knj. 5, Zagreb, 1996., str. 9 - 58
• † Dr. Bogoslav Šulek, u: Agramer Zeitung, god. 70, br. 277, Zagreb, 2. prosinca 1895., str. 3

Vanjske sveze

• Hrvatska enciklopedija: Bogoslav Šulek
• Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje: Bogoslav Šulek (pohranjeni prikaz)