Buje
| Država |  ???
|
|---|---|
| Županija | Istarska |
| Površina | |
| - ukupna | 103 km2 |
| Pučanstvo (2011.) | |
| - ukupno | 5,182 stan. |
| - ukupna gustoća | 50 stan./km2 |
| Dan grada | 8. rujna |
| Zaštitnik | sv. Servul |
| Poštanski broj | 52460 |
| Pozivni broj | +385 052 |
| Službena stranica | http://www.buje.hr/ |
Buje je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 13 km istočno od Umaga. Leži na 222m apsolutne visine, na brežuljku i na njegovim padinama, na raskrižju cesta Pula-Kopar (Slovenija) i Umag-Buzet.
Zemljopis
Buje se nalazi u sjeverozapadnoj Istri, 13 km od Umaga, tj. mora. Površina s okolicom je 103 km2. Glavna ulica je Istarska ulica dužine 200 m. Dijelovi grada su Stanica kojom je nekada prolazila Parenzana (željeznica), Stari grad, Školski brijeg, Rudine...
Buje zajedno s Umagom, Novigradom, Brtoniglom, Grožnjanom i Oprtaljem kao i brojnim drugim mjestima i naseljima čini Bujštinu.
Buje se nalazi na nekoliko brežuljaka od kojih treba spomenuti Bujsko brdo (222 m) koje je ujedno i najviša točka Buja, a ima i dva manja brežuljka (180m-190m), građen je kao uobičajeni istarski grad na brdu tako da se slijede prirodne linije.
Podijelen je u nekoliko dijelova, koji su povezani ili sporednim ili magistralnim cestama. Ti dijelovi su:
- Sv. Sebastijan - najzapadniji dio grada i jedan od najmlađih dijelova grada
- Brolo - između Starog grada i Sv. Sebastijana, uglavnom nastanjen Talijanima
- Stari grad - najstarij dio grada, nalazi se na Bujskom brdu
- Novi grad i Rudine - novi grad je sudsko i političko sredšte grada dok su Rudine mali stambeni blok sagrađen tijekom Jugoslavije
- Školski brijeg - središte školstva u Bujama, na njemu se nalaze hrvatska osnovna i srednja škola kao i novosagrađena talijanska osnovna i srednja škola
- Monte Bašter - najistočniji dio grada blizu kojeg se nalazi gradsko groblje
- Stanica - nastala kraj stare Austro-Ugarske željezničke stanice brzo je postala gospodarski centar Buja, a povoljan prometni položaj blizu granice za Italijom i Slovenijom omogućava danas još nekakav gospodarski život.
Poviest
Buje ima bogatu povijest, u rimsko doba ovdje se nalazilo malo naselje, a postoje tragovi života iz ranijih razdoblja u bližoj okolici. Nakon pada Zapadnog rimskog carstva pod vlašću je barbara, a nedugo potom u okviru Akvilejskog patrijarhata. Ta uprava se ne zadržava dugo, te Buje preuzima Mletačka republika. Tijekom Mletačke vlasti podignuti su zvonik i crkva Sv. Servula, koju karakterizira nedovršeno pročelje. Nakon pada Mletačke republike Buje je kratko pod francuskom vlasti i u Austro-Ugarskoj monarhiji koja je sagradila željeznički kolodvor koji i danas postoji, ali je u njemu smješten vatrogasni dom. Nakon okončanja Prvog svjetskog rata Istra i Buje su pod talijanskom upravom. Tijekom 2. svj. rata u Istri je aktivan pokret otpora, a kasnije Buje završavaju u slobodnoj zoni Trsta koja je bila djelomično pod kontrolom saveznika (UK i SAD-a), a djelomično pod kontrolom JNA. U to doba Buje je središte sjeverne Istre, ima osnovnu i srednju školu, policijsku postaju, sud i druge važne ustanove. Istovremeno, Umag i Novigrad, nekad mala ribarska mjesta, zahvaljujući turizmu, ubrzano rastu. Bez obzira na činjenicu da Umag ima više stanovnika, Buje je još sudsko središte Bujštine.
Pučanstvo
Grad Buje je po Popisu stanovništva iz 2011. godine na površini od 103 km2 imao 5,182 stanovnika, što predstavlja 2,49% od ukupnog broja stanovnika Istarske županije, odnosno 0,12% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Bujama je 50 stanovnika/km2.
| Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine | ||
| Narod | Broj stanovnika |
% |
|---|---|---|
| Hrvati | 2.525 | 48,73% |
| Albanci | 66 | 1,27% |
| Bošnjaci | 135 | 2,61% |
| Crnogorci | 23 | 0,44% |
| Česi | 2 | 0,04% |
| Talijani | 1261 | 24,33% |
| Mađari | 20 | 0,39% |
| Makedonci | 3 | 0,06% |
| Nijemci | 4 | 0,08% |
| Romi | 1 | 0,02% |
| Rusi | 3 | 0,06% |
| Slovaci | 1 | 0,02% |
| Slovenci | 170 | 3,28% |
| Srbi | 181 | 3,49% |
| Ukrajinci | 1 | 0,02% |
| Ostali1 | 15 | 0,29% |
| Izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti2 | 46 | 0,89% |
| Regionalna pripadnost3 | 538 | 10,38% |
| Nerasporedjeno4 | 1 | 0,02% |
| Ne izjašnjavaju se5 | 176 | 3,40% |
| Nepoznato6 | 10 | 0,19% |
| Ukupno | 5.182 | 100% |
| 1Pripadnici naroda, koji ne pripadaju nacionalnim manjinama Hrvatske
2Izjašnjavanje popisnika kao Musliman grupirano je kao vjerska pripadnost[1] 3Popisanici se izjasnili kao Hercegovci, Dalmatinci, Zagorci, Istrijani, Primorci, Slavonci, Međimurci,…[1] 4Odgovor popisanika nije bilo moguće svrstati 5Popisanici, koji se nisu željeli nacionalno izjasniti 6Popisanici, nepoznate nacionalne pripadnosti | ||
Gospodarstvo
Najpoznatija tvornica je Digitron, koja proizvodi elektronsku opremu, po njoj je džepno računalo ili kalkulator dobio drugi naziv digitron, te Bifix tvornica za proizvodnju zidnih boja. Značajna grana gospodarstva je poljoprivreda, posebice nasadi vinograda i maslina.
Izvori
Reference
Enlarged and corrected by GNU-license almost from Croatian Wikipedia.
