Slovenija

Izvor: Metapedia

Skoči na: orijentacija, traži

Republika Slovenija je pretežno podalpska, a manjim dijelom još panonska i sredozemna država na jugu Srednje Europe. Slovenija na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. član Europske Unije i saveza NATO.

Sadržaj

Summary

Slovenia, officially the Republic of Slovenia (Slovene: Republika Slovenija), is a country in Central Europe and Southern Europe touching the Alps and bordering the Sdriatic Sea. Slovenia borders Italy to the west, Croatia to the south and east, Hungary to the northeast, and Austria to the north, and also has a small portion of coastline at the northernmost Adriatic Sea. It covers an area of 20,273 square kilometres (7,827 sq mi) and has a population of 2.05 million. The capital and largest city is Ljubljana. Historically, the current territory of Slovenia was part of many different state formations, including the Roman Empire and the Holy Roman Empire, followed by the Habsburg Monarchy. In 1918, the Slovenes exercised self-determination for the first time by co-founding State of Slovenes, Croats, and Serbs. During World War II, Slovenia was occupied and annexed by Germany, Italy, and Hungary only to emerge afterwards reunified with its western part as a founding member of the Socialist Federal Republic of Yugoslavia. In 1991, Slovenia declared full sovereignty. Today, Slovenia is a member of the European Union, the Eurozone, the Schengen area, NATO and OECD. Per capita, it is the richest Slavic nation-state, at 85.5% of the EU27 average GDP (PPP) per capita. Culturally and demographically, Slovenia has been a border area throughout its history. Here, four linguistic and cultural groups of the continent have been meeting: Slavic, Germanic, Romance and Uralic. The population of Slovenia has become more diverse in regard to its language and ethnic composition through recent decades but is still relatively homogeneous. Approximately 83% of inhabitants considered themselves Slovenes in the 2002 census. Another major group are immigrants from the countries of former Yugoslavia. Slovenia is almost a secularised country; however, major religions are politically and legally privileged. Roman Catholicism is the most prevalent religion. The development of the Slovenian identity was also markedly influenced by Protestantism in the past centuries.

Zemljopisne značajke

Slovenija se nalazi Srednjoj Europi na dodiru Alpa, Dinarskog gorja, Panonske nizine i sjevernog Jadrana. Klimatski je mješavina alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U sjeverozapadnom dijelu države prevladavaju Alpe s najvišim vrhom Triglavom (2.864 m). Južnije prama moru se prostire vapnenačka pokrajina Kras, a njezino podzemlje skriva najvelebnije podzemne galerije u Europi: Postojnska jama i Škocjanske jame koje su isklesale podzemne vode. Potonja se nalaze na Unescovom popisu kulturne i prirodne baštine. Više od polovice površine u Sloveniji pokrivaju šume - 1.163.812 ha (u Europi veći postotak šuma imaju još samo Finska i Švedska). U Sloveniji je zakonom zaštićeno približno 8% ozemlja. Najveće područje zauzima Triglavski nacionalni park (83.807 ha). Geološka prošlost, različitosti u reljefu od morske površine do 28.64 m nadmorske visine, pa činjenica kako se Slovenija rasprostire na četiri biogeografska područja, omogućili su bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta. U Sloveniji uspijeva 3.000 cvjetnjača i papratnjača, pa 50.000 različitih životinjskih vrsta. Razmjerno brojni su i razni biljni i životinjski endemi ograničeni na Sloveniju.

  • Prirodne znamenitosti: Triglavski nacionalni park, Kraške jame, Robanov kot, Topla, Notranjski Snežnik, Rakov Škocjan, Krakovski gozd, Donačka gora, Kozlerjeva gošča, Divje jezero, Cerkniško jezero, Bledsko jezero, Sečoveljske soline

Ini važni podatci

  • Triglav, simbol slovenstva, najviši vrh: Triglav (2864 m)
  • najsjevernija granica: 46° 52' 37,52" SGŠ, 16° 14' 18,14" IGD, naselje Budinci u općini Šalovci;
  • najjužnija granica: 45° 25' 18,34" SGŠ, 15° 10' 56,06" IGD, naselje Damelj u općini Črnomelj;
  • najistočnija granica: 46° 28' 33,76" SGŠ, 16° 36' 07,69" IGD, naselje Benica u općini Lendava;
  • najzapadnija granica: 46° 17' 54,05" SGŠ, 13° 23' 47,81" IGD, u naselju Breginj u općini Kobarid.
  • najduža rijeka: Sava (218 km u Sloveniji) - najduža rijeka cijela u Sloveniji: Savinja 95 km.
  • najveće jezero: Bohinjsko jezero
  • najveći grad: Ljubljana

Povijest Slovenaca

Pretežno slavenski pretci današnjih Slovenaca su se vjerojatno doselili na područje Slovenije u 6. stoljeću. U 7. stoljeću je nastala Karantanija, prva država Slovenaca i jedna od prvih slavenskih država. 745. godine Karantanija gubi neovisnost i pada pod vlast Bavarske, koja opet postaje dio franačke države, a pučanstvo se pokrštava. Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomeniki, prvi pisani dokument na slovenskom. U 14. stoljeću veći dio današnje Slovenije pada pod vlast Habsburgovaca, koji kasnije postaju Austro-Ugarska. Slovenija se tada dijeli na četri pokrajine: Kranjsku, Gorišku, Štajersku i Korošku. Godine 1848. brojne narode zahvaća narodni preporod, pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju. Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, a Italija zauzela pokrajine Primorsku i Istru, kao i dijelove Dalmacije, osnovana je Država Slovenaca, Hrvata i Srba koja se brzo ujedinila sa Kraljevinom Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i ova se 1929. preimenovala u Kraljevinu Jugoslaviju. Kraljevina Jugoslavija se raspala u 2. svjetskom ratu, a Slovenija je potom postala dio socijalističke Jugoslavije, formalno proglašene 29. studenog 1943. Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila 25. lipnja 1991. neovisnost od SFR Jugoslavije.

Politički ustroj

Slovenski šef države je predsjednik, koji se bira svakih pet godina. Izvršnu vlast ima predsjednik vlade i njegov kabinet ministara. Parlament ima dva doma: Državni zbor i Državni svet. Državni zbor ima 90 zastupnika, koji se dijelom biraju izravno, a dijelom razmjerno. Državni svet ima 22 zastupnika, koji zastupaju važne društvene, gospodarske, strukovne i regionalne skupine. Parlamentarni izbori se održavaju svake četiri godine.

Pučanstvo Slovenije

Prema popisu stanovništva iz 2002. Slovenija je imala 1.964.036 stanovnika. Etnički sastav je bio sljedeći: Slovenci 83.1%, Srbi 2%, Hrvati 1.8%, Bošnjaci 1.1% i ostali. Velike razlike u broju stanovnika srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalnosti između zadnja dva popisa imaju izvor u činjenici da su slovenske vlasti 26. veljače 1992. brisale iz registra stalnih stanovnika 18.305 građana navedenih nacionalnosti s popisa stanovnika, oduzele im državljanstvo te ih proglasile stranim državljanima. Slučaj je dospio i do Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu. "Izbrisani" već preko desetljeće i pol ne mogu ostvariti svoja građanska i ljudska prava u Sloveniji.

Rezultati ranijih popisa

Popis 1991. je promijenjen i usklađen sa standardima EU-a po kojem se broje samo stanovnici sa stalnim prebivalištem u državi ) i obuhvaća 1.913.355 stanovnika: 1.727.000 Slovenaca ili 87.8 %, 54.212 Hrvata ili 2.8 %, 47.911 Srba ili 2.4 %, 26.867 Bošnjaka ili 1.4 %, 8.503 Mađara, 3.064 Talijana, 2.293 Roma i ostali. 1981. = 1.838.381 stanovnika: Slovenci 90.8%, Hrvati 2.9%, Srbi 2.3%. 1971. = 1.679.051 stanovnika: Slovenci 94%, Hrvati 2.5%, Srbi 1.2%.

Glavni književnici

  • France Prešeren
  • Prežihov Voranc
  • Ivan Cankar

Gospodarstvo

Slovenija je gospodarski vrlo razvijena država i najbolje je razvijena medju slavenskim tranzicijskim državama sa starom rudarskom, industrijskom i obrtničkom tradicijom. Poljoprivreda je od manjeg značaja, a obrađeno je samo 12 % površine. U turizmu su značajna primorska ljetovališta (Piran, Portorož, Izola, Koper, Ankaran, Debeli rtič), skijaška središta (Maribor, Kranjska gora, Vogel, Kanin, Rogla) i toplice: Radenci, Moravske Toplice, Terme Čatež, Terme Dobrna, Lendava, Maribor, Ptuj, Šmarješke Toplice.

Teritorijani ustroj

Po Ustavu Repubike Slovenije, općina (slovenski občina) je samoupravna lokalna zajednica (tj. jedinica lokalne samouprave), koja obuhvaća područje jednog ili više naselja koja su povezana zajedničkim potrebama i interesima stanovnika. Po slovenskom Zakonu o lokalnoj samoupravi, općina mora imati najmanje 5000 stanovnika, ali ima i onih koje zbog zemljopisnih, pograničnih, nacionalnih, povijesnih ili gospodarskih razloga imaju taj status iako imaju manje od 5000 stanovnika. U djelokrug općine spadaju poslovi lokalnog značaja koje općina može obavljati samostalno i koji se tiču samo stanovnika općine. Grad može dobiti status gradske općine (slovenski mestna občina) ako ima više od 10000 stanovnika te predstavlja zemljopisno, gospodarsko i kulturno središte područja koje mu grvitira. Međutim taj status može dobiti i općina zbog povijesnih razloga. Na gradsku općinu država može prenijeti poslove iz svoje nadležnosti, a koji utječu na razvoj grada. Slovenija je od sredine 2006. godine podijeljena na 210 općina, među kojima njih 11 ima status gradske općine.

Osim na općine, kao jedinice lokalne samouprave, Slovenija je podjeljena i na 58 upravnih jedinica (koje se mogu usporediti s uredima državne uprave u županijama u Hrvatskoj) koje obavljaju poslove državne uprave i ne zadiru u samoupravne poslove općina. Ustav Republike Slovenije dopušta šire samoupravne zajednice, odnosno pokrajine, na koje pak država može prenijeti neke poslove iz svog djelokruga. Iako zakonski nigdje nije regulirano, Slovenija je podjeljena i na pokrajine (u zemljopisnom smislu), odnosno na regije. Tako je za potrebe državne statistike država podjeljena na 12 regija. Ove statističke regije Slovenije su:

  • 1.Pomurska regija
  • 2.Podravska regija
  • 3.Koruška regija
  • 4.Savinjska regija
  • 5.Zasavska regija
  • 6.Donjoposavska regija
  • 7.Jugoistočna Slovenija
  • 8.Srednjoslovenska regija
  • 9.Gorenjska regija
  • 10.Notranjsko - kraška regija
  • 11.Goriška regija
  • 12.Obalno - kraška regija

Državni blagdani (neradni dani)

Datum Naziv Napomene
1. i 2. siečnja Nova godina
8. veljače Prešernov dan
dan nakon Uskrsa Uskrsni ponedjeljak klizni datum
27. travnja Dan otpora
1. i 2. svibnja Praznik rada
25. lipnja Dan državnosti
15. kolovoza Velika Gospa
31. listopada Dan reformacije
1. studenog Dan uspomena na mrtve
25. prosinca Božić
26. prosinca Dan neovisnosti i zajednosti

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license almost from Wikislavia and Wikinfo.

Osobni pribor
Ostali jezici