Čakavsko zvizdoslovje
Čakavsko zvizdoslovje (jadranska astrognozija): Zbog praktične uporabe i pomorskih tradicija, kod nas je razina pučke astrognozije (imenovanja zviezda) izrazito najviša kod primorskih čakavaca, a nadasve kod cakavskih bodula na otocima od Krka do Visa, gdje pomorski starosjedioci većinom poznaju na noćnom nebu barem po tridesetak asteronima. Iznimka je slabo poznavanje zvijezda na štokavskom Mljetu, pa još niže na primorju južno od Dubrovnika, gdje je nepoznavanje zvijezda kod novodoseljenih kopnenih jekavaca na obali čak puno niže negoli kod kopnenih ikavaca i zagorskih kajkavaca. Na srednjodalmatinskim su otocima poznata do 53 čakavska asteronima (zvjezdanih imena). Još je obilnije zvjezdano nazivlje na Kvarneru, pa je na otoku Krku zabilježeno čak 127 domaćih asteronima i to ponajviše kod starih pomoraca oko Baške (Tomašić 1997, Yošamya 1999). Nakon Arapa s preko 300 vlastitih asteronima i Kineza sa 190 domaćih zvjezdanih imena, ovo naše bodulsko "zvizdoslovje" je jedna od najbogatijih pučkih astrognozija na svijetu, koja je u Europi bogatstvom slična još samo Grcima sa stotinjak vlastitih asteronima, dok je raznolikost naših pučkih naziva za vidljive svemirske galaksije, pa detalje na Mjesecu i Jupiterove satelite najbogatija na svijetu čak ispred Arapa. Dio tih nebeskih naziva su mitski i povijesni likovi iz Vejskih legenda (Veyske Povede).
Sadržaj
ABSTRACT
Adriatic astrognosy (Folk stars naming): The Chakavian ethnoculture of Adriatic islanders among other peculiarities includes also a rich folk nomenclature for many celestial stars and constellations, partly inherited from ancient Liburnes and then widely used by Croatian sailors and fishers in former centuries for nautical orientation and nocturnal determination of hours before compass and mechanical clocks. So in the central Adriatic islands 53 stars and constellations are named in local folk tradition. Even more one registered in Kvarner archipelago of northeastern Adriatic with 125 celestial asteronyms for different stars, planets and constellations. This is one of the richest folk astrognosy in World, since Arabians with 300 named stars and Chinese with 190 star names.
Proslovne napomene
Naše "bodulsko žvezdoslôvje" na Kvarnerskim otocima čak sa 125 domaćih zvjezanih imena, daleko odskače iznad svih Slavena zajedno, dok su razlike u poznavanju zvjezdanog neba izmedju Kvarnera i istočnih Dinarida upravo goleme i mnogostruke, jer kvarnerski otočni 'Boduli' poznaju imenom čak deset puta (10 X) više zvijezda negoli dinarski jekavci. Dok je za praznovjerne istočne gorštake brojanje zvijezda tobože opasno i nesretno, kod pomorskih čakavaca na Jadranu je "zvizde brojit" normalno i pozitivno, pa zato prastara bodulska pjesma pjeva o čakavskim mornarima "ki_cÿle nocì plovìdu, ter_žvezdÿce brojìdu". Takodjer i spram komete kod naših je bodula strah daleko manji negoli igdje u Europi, jer ju smatraju svemoćnim "Božjim mačem" (mitski Sion-Macãn) kao odmazdom božanske pravde protiv zla. Ovoga našeg prastarog i bogatog zvizdoslôvja iz prošlih stoljeća donekle se prisjećaju tek poneki najstariji ribari i umirovljeni predratni pomorci rodjeni u Austrougarskoj koji nisu učili službene jugonazive u našim pomorskim školama.
U idućem su popisu prvo naši najbogatiji prastari asteronimi na Kvarneru, pa u zagradi mladje čakavske inačice iz Dalmacije ako su tamo poznate. Zbog preglednosti su ti nazivi podieljeni na skupna zvieždja, pa potom pojedine zvijezde i ostala pomična tijela iz Sunčeva sustava. Okrugli znak (●) znači arhajske staročakavske nazive srednjovjekog ili ranijeg iskona, a kockasti znak (◘) označuje romanske nazive. Ako je poznata, dodana je i mitološka sveza tih bodulskih asteronima s jadranskom pučkom teogonijom. Značajno je da su ovi bodulski asteronimi i gramatički jasno razlučeni, jer su imena skupnih zviježdja uglavnom u pluralu, a imena pripadnih glavnih zvijezda većinom u jednini ženskog roda ili u augmentativu, pa susjedne sporedne zvijezde često u muškom rodu ili u deminutivu.
Medju glavnim općim pojmovima čakavske astrognozije su značajni npr. obzòvo (obzorje - horizont), žvezdà (južnije zvizda: nepomična zvijezda), žvezdÿtje (skupno zviježdje), žvezdÿna (južnije zvizda z'repûn: komet - repatica), zvizdýć (sitna zvjezdica na granici vidljivosti), pišćûrka (promjenjiva tj. dvojna zvijezda), švitlýce (svitlice: pomični planeti), svitlýći (planetni sateliti npr. uz Jupiter), svitlýćica (pomični manji planetoid-asteroid), nove_svitlýći (umjetni sateliti), feralÿći (padajući meteori), feralýna (jureći veliki bolid), màtje (svemirske maglice), karnoćâl (manji dalekozor), sionoćâl (veći teleskop), žvezdoslôv (zvizdoslov: astronom), žvezdoslôvje (južnije zvizdoslovje: astrognozija), itd.
Skupni nazivi zviježdja
Bodulske žvezdÿtje (skupna zviježdja): Na Kvarneru je poznato 36 čakavskih naziva za zviježdja, tj. za 2/3 svih vidljivih (od 53), a na srednjodalmatinskim otocima su dosad poznata domaća imena za 22 zviježdja tj. za 2/5 vidljivih na nebu.
1.● Bakodlãk = Taurus (Bik, perz. Bak): naziv označuje antičkog mitskog Prabika iz Vejskih legenda (Povêda ud_Bakodlâka tar_mîćeh Malÿtjah). Sličan sveti Bik bio je glavno božanstvo u arianskom mitraizmu iz Rimskog carstva. Unutar tog zviježdja su još posebno imenovane zvijezde Vlahÿnica (Aldebaran), Mikùla (Alcyone), Karnàc (Elnath), Vlahÿtje (Pleiades) i Malÿtje (Hyades).
2.● Baršÿtje = Draco (Zmaj: perz. barš): to je kvarnerski naziv za "inje, mraz", jer je ovo zviježdje u zenitu po najjačoj zimi. Pripadne su zvijezde: Baršÿna (alfa: vede. barsana) i Baršadÿn (beta: perz. barsadan).
3. Divÿce (Vîle u Dalmaciji)= Virgo (Djevica): naziv je sličan antičkom i vjerojatno starohrvatski prijevod (kalk). Glavna zvijezda je Dÿva (Spica: ved. Daeva).
4.● Gata (Krûnica) = Cassiopeja: Gata je ranoarijski naziv iz Aveste za prijestolje i u ranohrvatskoj baštini je donesen sa Starog istoka. Pripadne su zvijezde Krolèvica (alfa) i Krolèvić (beta).
5.● Goncÿne = Bootes: kvarnerski naziv znači pastira ili čobana i sličan je antičkom imenu zviježdja. Glavna je imenovana zvijezda Ostán (Arktur).
6.● Hayebãje = Capricornus + Aquarius (Jarac i Vodenjak): to je Kišni duh iz Vejskih legenda (Povêda ud_Hayebâja tar_mâtra ud_dazdjà) koji za ljetne suše od Svevišnjeg zaziva kišu na presušenu zemlju. Glavna imenovana zvijezda je Buÿmer (Algiedi).
7.● Kaške = Ophiuchus + Herkules (hetit. Kaškai): staročakavski kaška znači zmija i potječe iz prastarog hetitskog "kaška", pa je u prahrvatskoj baštini donesen iz prednje Azije. Obuhvaća zvijezde Scemerÿna (Rasalhague) i Kaškÿna (Rasalgeti: het. Kaškuwa).
8. Kosÿre (Kosîri)= Leo (Lav): to je sličan općehrvatski naziv koji znači srp po lučnom poredjaju zvijezda. Glavne zvijezde: Kosirìć (Regulus) i Kosirÿka (Denebola).
9. Kozlÿtje (Kozlìći)= Auriga (Kočijaš): Starohrvatski zajednički čakavsko-kajkavski naziv tog zviježdja znači jariće. Pripadne su zvijezde Kozàla (Capella) i Khozlâk (Elnath).
10. Križevâli (Veli_Krîž)= Cygnus (Labud): arhaična inačica starohrvatskog čakavsko-kajkavskog imena tog zviježdja po zvijezdama poredanim kao križ. Glavna je zvijezda Križnÿca (Deneb).
11.● Kÿšje (Jânce) = Aries (Ovan): to ime znači zlatne ovce iz Vejskih legenda (Povêda ud_Matânih navakÿreh). Imenovane su zvijezde Bravàrica (alfa - Hamal), Margâr (beta) i Janÿca (delta).
12.◘ Lumbâre = Columba (Golub): romanski naziv srednjovjekog iskona vjerojatno iz starodalmatskog jezika. Obuhvaća dvije glavne zvijezde: Lumbârda (alfa) i Lumbarÿć (beta).
13. Maškûne = Lynx (Ris): čakavski naziv označuje starog mačora, a imenovana je i glavna zvijezda Maškÿna (alfa - Alvashak).
14.● Mâtre = Hydra (Morska Zmija): naziv znači čarolije ili uroke i ranoarijskog je iskona iz Aveste (mathra) i Veda (mantra), a spominje se u legendama Vêyske Povêde. Glavna je imenovana zvijezda Mantràtja (Alphard).
15. Mićakryš (Mali_Krîž)= Perzej: staročakavski naziv je deminutiv od susjednog gornjeg zviježdja zbog sličnoga oblika. Glavna je imenovana zvijezda Križác (Algol).
16. Mihÿre (Jadrÿla) = Vella (Jedro): starinski naziv označuje klasični brod - jedrenjak iz susjedne flote Navi-Matane (iduće zviježdje Argo). Glavna imenovana zvijezda je Marjakÿr (Suhael: vede. Marjah).
17.● Navi-Matâne = Argo (Južna Ladja): mitski naziv znači Matansku flotu, koja je po Vejskim legendama (Povêda ud_Matânih navakÿreh) pri naseljavanju Kvarnera doplovila iz Azova preko Crnoga, Mramornog, Egejskog i Jonskog mora do Jadrana. Glavna pripadna zvijezda je Navakÿr (Naos: vede. Naucara).
18.● Nilòve (Mryzja) = Piscis Austrinus (Južna Riba): to je arhajski naziv ribarske mreže, podrijetlom vjerojatno od prapovjesnih Liburna. Glavna je imenovana zvijezda Nilakÿr (Fomalhaut).
19.◘ Orkulÿtje (Orkùli)= Cetus (Kit): to je mitsko čudovište iz legenda Veyske Povede (nalik biblijskom Leviathanu), a naziv je možda podrijetlom od antičkih Liburna. Pripadne su zvijezde Orkulÿna (Mira) i Sionorkûl (Menkar).
20. Pašoglàvi (Pàsi)= Canis Maior + Minor (V. i M. Pas): zajedničko kvarnersko ime za obadva susjedna zviježdja je iz Vejskih legenda (Povêda ud_kruôla Belòva tar_pašoglàveh Uõbrah). Sadrži 3 imenovane zvijezde: Sionpàš (Sirius), Mićapàš (Procyon) i Pašÿca (Adhara).
21. Scâpi (Šćâpi)= Orion: sličan općehrvatski naziv potječe od dva niza zvijezda u tom zviježdju. Sadrži zvijezdu Scapÿna (Betelgeuse) i Šparnáć (Orionova maglica).
22.● Sorÿnje = Eridan: To je takodjer arhaični naziv za sjeverni, kod nas vidljiv dio tog zviježdja u značenju 'Južno (zviježdje)' i vjerojatno je podrijetlom od prapovjesnih Liburna. Najjužniji kraj Eridana s glavnom zvijezdom (alfa) je kod nas nevidljiv tj. južnije ispod obzorja pa je imenovana samo najjača od vidljivih, sjeverna zvijezda Sorÿna (gamma).
23. Šedân-Brodih (Vele_Kâri)= Ursa Major (Veliki Medvjed): taj pomorski naziv po broju glavnih zvijezda znači "sedam brodova" tj. matansku flotu iz Vejske legende "Povêda ud_Matâneh navakÿrah" preslikanu na noćno nebo. Ovo je najvažnije zviježdje za pomorsku orientaciju i u njemu je zato imenovano najviše pojedinih zvijezda: Sionoãv (alfa), Šwêra (beta), Mićanoãv (gama), Marjãn (delta), Noavÿna (epsilon), Dvõydi (zeta) i Dragãr (eta), što su po predaji iz Vejskih legenda imena matanskih brodova koji su s istoka doplovili na gornji Jadran i tu naselili Kvarnerske otoke.
24. Škraplûne (Škrpljûn)= Scorpius (Štipavac): čakavski je naziv prijevodni kalk klasičnog imena. Pripadne zvijezde: Tjarmãl (Antares) i Jarÿna (Šaula).
25.● Šûndre = Sagittarius (Strijelac): čakavski naziv znači gusare iz Vejskih legenda, istočnog je podrijetla iz ranoperzijskog xunder (gusar). Pripadne su zvijezde Šundrakÿr (Khaus) i Šundrôn (Ascella).
26.● Tohôrje (Male_Kâri)= Ursa Minor (Mali Medvjed): bodulsko ime iz Vejskih legenda je indogermanskog podrijetla po nordijskom bogu Thor-u i možda potječe od antičkih Liburna. Pripadne su imenovane zvijezde: Tohôrnica (Polaris: novije Tramuntâna) i Mićekòlo (Kochab).
27.● Tovorÿtje (Tovàrići)= Cancer ( Rak ): ime znači magarčiće i indoarijskog je podrijetla iz perzijskog tavar (magare). Sadrži imenovanu skupinu Plenÿce (Praesepe).
28.● Trõydi (Tri_Sestrè)= Triangulus (Trokut): arhajski kvarnerski naziv ranoarijskog podrijetla znači trojstvo ili trojica iz indovedskog troidi. Nema jačih zvijezda s domaćim imenom.
29. Ušâne = Vulpecula & Delphinus (zajedničko zviježdje Lisica + Dupin): zajednički naziv za ta dva manja spojena zviježdja čakavski znači 'Jato gusaka', a nemaju jačih zvijezda s posebnim imenom.
30. Veletÿći = Aquila ( Orao ): čakavski je naziv sličan klasičnom (vjerojatno kalk) i znači "ptičurine - grabljivice". Glavna imenovana zvijezda: Laštrÿb (Altair).
31. Volÿtje (Volìći)= Lyra: to je sličan općehrvatski naziv kao i u inim dialektima. Glavna imenovana zvijezda je Volàrica (Vega).
32.● Vardice (novije romanski: Gvardiûle)= Gemini (Blizanci): naziv je staroperzijskog iskona. Pripadne imenovane zvijezde su Vârda (Castor: perz. Varda) i Vardÿna (Pollux: perz. Vardana).
33.● Yzdène (Pulìći)= Centaur: arhajski kvarnerski naziv znači "konji", a dalmatinsko ime su ždrijebići. Imenovane su sjeverne vidljive zvijezde Jezdakÿr (Menkert - theta) i Ingÿr (Alhakim - iota).
34.● Zarje-Harvâtje (Oltâri)= Andromeda + Pegaz: I ovo ime je iz Vejskih legenda (Povêda ud_kruola Zminivèra tar_Zârjah Harvâtjeh) i znači Hrvatsko kockovlje tj. naš grb iz zvonika Sv. Lucije zbog četvrtastog poretka glavnih zvijezda. U tom su dobro poznatom zviježdju imenovani: Zminivèr (Alferaz), Belòva (Algenib), Kunjelàbor (Markab), Zarnÿk (Šeat) i Mićamàtja (Andromedina maglica).
35.● Zmûli (Žmûlj)= Crater (Vrč): naziv je po značenju sličan klasičnom i možda je kalk, ali je jezično ranoarijski od perzijskog zmoul. Nema jačih zvijezda s domaćim imenom.
36. Žmÿni (Žmînje)= Libra (Vaga): to je kvarnerski arhaizam za naziv zmaja. Glavne su imenovane zvijezde Žminÿna (Zubenelgenubi) i Sionžmÿn (Zubenelšemali).
Starohrvatske svemirske maglice
Dok dinarski jekavci nemaju pojma o nekim svemirskim galaksijama osim tek "Kumovske slame", kod kajkavaca i nadasve kod čakavaca postoji do desetak posebnih domaćih naziva za glavne detalje Mlječnog Puta (naša Galaksija, Via Lactea) i još za tri okom vidljive daleke svemirske maglice (màtje ili pîrge) u Orionu, Andromedi i na južnom nebu. Glavna posebnost starohrvatskog žvezdoslôvja je baš to naše galaktičko nazivlje, najbogatije medju svim narodima u svietu, a razlozi tog poznavanja su prastari mitološki ali i praktični. Naime po tisućljetnom iskustvu jadranskih pomoraca i ribara, ako se noću "màtje" (svemirske maglice) jasno vide zbog bistrog neba i zvijezde vrlo slabo titraju (= suhi zrak), to je sve dobar predznak dužega lijepog i mirnog vremena (= anticiklona). Naprotiv, kada zvijezde pojačano i nadprosječno tritraju (zbog vlage), a spomenute "màtje" ni bez mjesečine nisu vidljive zbog zamućenog noćnog neba, to je oboje zajedno siguran predznak skorog pogoršanja vremena i oluje na moru, tj. znači nadolazak ciklone. Po pučkom shvaćanju kvarnerskih pomoraca, izdvojeni ogranci Mliječnog Puta i manje svemirske maglice vidljive na nebu su otrgnuti dijelovi Marijine Krune (izvorni naziv Mliječnog puta). Marijinu Krunu i okolne manje maglice spominju takodjer i legende Veyske Povêde: Sionvrâg-Šaÿta (Veliki Sotona) skinuo je iz Štomorÿne_Krune (Mliječni Put) par dragulja da ih ukrade, ali ga je u tom presjekao Sionbôg-Sevÿšna (Bog Svevišnji) svojim ognjenim mačem tj. zvijezdom repaticom, pa su odonda ti dragulji ostali kao svjetleći tragovi na nebu u blizini krune kao posebne maglice Šparnàć i Mićamàtja, te zvjezdani rojevi Vlahÿtje, Malÿtje i Plenÿce.
1.◘ "màtje" (kajkavske pîrge ●) su općeniti starohrvatski nazivi za svemirske maglice i zvjezdane rojeve u značenju pjege ili mrlje. Čakavski je naziv antičkog romanskog podrijetla (latin. macula), dok je kajkavski još puno stariji iz akadosumerskog pirga.
2. "šupère" = gustija i sjajnija mjesta duž Mliječnog Puta tj. jače nakupine brojnih zvijezda unutar naše Galaksije, najizrazitije su u zviježdjima Strijelac i Škorpion. Ovaj staročakavski naziv znači žar ili žeravica, a po pučkom tumačenju iz Vejskih legenda, to su sjajni dragulji poredani na Marijinoj kruni.
3.● "arti" = nazubljeni ogranci (rtovi) koji bočno strše izvan Mliječnog Puta zapravo su spiralni svemirski krakovi naše Galaksije. Staročakavski je naziv ranoarijskog iskona iz Starog istoka, od mitano-perzijskog arta (vršak-šiljak).
4.● "gêti" = tamniji usjeci (sinusi) na rubu Mliječnog Puta. Naziv je ranoarijskog podrijetla iz Starog istoka (mitansko-armenski ghet = klanac).
5.● "gârme" (kajkav. luknje) = crne rupe u Mliječnom Putu. To su mračna i prazna mjesta naše Galaksije prividno bez zvijezda, kojih je svjetlost zastrta tamnim oblacima neprozirne tvari. Staročakavski i kajkavski nazivi slično znače pećina ili rupa, a naš bodulski potječe iz staroperzijskog ghar = špilja. Po pučkoj predaji Vejskih legenda, to su prazne rupe u Marijinoj kruni odakle je Sotona ukrao dragulje "šupère" (svemirske maglice).
6. Štomorÿna_Kruna (Gospina Kruna)= Via Lactea (naša Galaksija): to je kršćanski naziv iz staročakavskog Štomorÿna = Sv. Marija (Majka Božja). Čakavski su imenovani i glavni vidljivi dijelovi naše Galaksije: Garmÿna (Crna rupa u zviježdju Strijelca), Artÿna (svijetli krak u Ofiuhu), Siongêt (tamni usjek u Orlu), Mićagêt (manji usjek u Kasiopeji) itd. Kod nas je ideološki bio nametnut vukovsko-balkanski naziv "Kumovska Slama" koji rabi tek manjina hrvatskih jekavaca, dok je inim Hrvatima uglavnom nepoznat jer to u raznim inačicama uglavnom zovu "Marijina Kruna": npr. u Hrvatskom Zagorju Marijina_Korûna, na Kvarneru to je Štomorÿna_Kruna, a u Dalmaciji Gôspina Kruna. Zato je balkansko ime "Kumovska Slama" kod nas ideološki nametnuto u Jugoslaviji, da se izbjegne općehrvatski vjerski naziv Marijina Kruna.
7.● Artÿna (Velirât)= Promontorium Galaxiae: to je izdvojeni svijetli krak Mliječnog puta u Ofiuhu. Kvarnersko je ime podrijetlom iz mitano-perzijskog arta = vršak.
8.● Garmÿna = Lacuna Galaxiae (Crna rupa u Strijelcu): arhaični bodulski naziv najveće tamne pjege na našoj strani Mliječnog Puta, koji znači "rupetina" (perz. ghar).
9.● Siongêt (Škarÿna)= Sinus Galaxiae: veliki tamni zaljev tj. usjek Mliječnog puta u zvježdju Orla. Taj naziv u augmentativu možda potječe od antičkih Liburna.
10.● Mićagêt = manji tamniji usjek Mliječnog Puta uz zviježdje Kasiopeja.
11. Šparnàć (Màća, kajkav. Pirgača)= Orionova maglica (theta Oriona): čakavsko ime romanskog iskona znači "oblačić", zbog nepravilno-krpastog oblika ove maglice.
12. Mićamàtja = Andromedina maglica (M 31): to je najbliža, kod nas jedina okom jasno vidljiva i posebno imenovana spiralna galaksija, a čakavski znači "sitna pjega".
13. Velamàća = Magellanov oblak: to je najveća maglica na južnom nebu, ali nije vidljiva iz Sredozemlja. Taj noviji čakavski naziv znači "velika pjega" i poznat je nekim našim pomorcima koji su plovili tropskim i južnijim morima.
Bodulske žvezdÿ (zvizde)
U staročakavskom žvezdoslôvju kvarnerskih Bodula, većina spomenutih zviježdja imaju još posebno imenovanu barem glavnu najjaču zvijezdu, a ponekad i po dvije-tri najsjajnije zvijezde kojih su standardne medjunarodne oznake alfa, beta, gama itd. Na srednjodalmatinskim otocima i najviše na Visu je imenom poznato do 24 pojedinačne zvjezde tj. uglavnom najsjajnije zvijezde 1. reda. U najbogatijoj i arhaičnoj pučkoj astrognoziji na Krku je imenovano čak 64 jačih zvijezda 1. do 3. reda tj. poznate su im sve važnije zvijezde na nebu za potrebe plovidbe, a polovica njih (29 zvijezda) nose prastara neromanska imena podrijetlom iz Starog istoka (oznaka ●). Navode se abecednim redom:
1.● Baršadÿn = Rastaban (beta Zmaja: perz. Baršadan): taj prastari bodulski naziv znači ledište ili mrazište, jer se uzdiže u zenitu baš za vrijeme najjače zime.
2.● Baršÿna = Eltamin (gama Zmaja: vede. barsana): čakavski to znači smrzavica-poledica, jer je u zenitu zimi.
3. Belòva = Algenib (gama Andromede): ovaj naziv iz Vejskih legenda (Povêda ud_kruôla Belòva tar_pašoglàveh Uôbrah) označuje hrvatsko-ugarskog kralja Belu IV.
4. Bravàrica = Hamal (alfa Ovna): staročakavski naziv znači pastirica ili čobanica koja čuva janjce, pa se i pripadno zviježdje tu zove Yânce.
5.● Buÿmer = Algiedi (alfa Jarca): prastari kvarnerski naziv znači izvor-vrelo, a spominje se u Vejskim legendama i pučkim pjesmama na Krku. Potječe iz Starog istoka: mitanski burim i akadski buranum = izvor-zdenac.
6.● Dragãr = Alkaid (eta Vel. Medvjeda): taj staročakavski naziv znači drakkar ili bojni brod i vjerojatno potječe od antičkih Liburna (drakkophoroi). Poznat je i iz starinskih pučkih pjesama na Krku.
7. Dÿva (Divîca)= Spica (alfa Djevice): sličan je općehrvatski naziv za tu zvijezdu u većini naših dialekata. Ranoarijskog je podrijetla (Avesta: Daeva).
8.● Dvõydi (Poluši) = dvojna zvijezda Mizar + Alkor (u Velikom Medvjedu): prastari naziv znači blizanci, ranoarijskog je podrijeta iz Aveste (dvaidi) i Veda (dvaidhi) iz Starog istoka.
9. Ingÿr (Ždribac) = Alhakim (iota Centauri): čakavski naziv označuje ždrijebe, a vjerojatno je podrijetlom iz gotskoga (hangir).
10. Janÿca = Mesartim (gama Ovna): čakavski naziv znači 'Ovčica'.
11. Jarÿna (Jèrina)= Šaula (lamda Škorpiona): staročakavski naziv znači žar ili vrućina, jer je ta zvijezda vidljiva uz rub južnog obzorja samo za najtoplijeg ljeta.
12.● Jezdakÿr = Menkert (theta Centaura): arhični naziv znači vojskovodja ili general i podrijetlom je sa Starog istoka. Naziv je povezan s imenom pripadnog zviježdja Yzdène (Centaur) i spominje se u Vejskim legendama.
14.◘ Karnác (Paròzjak)= Electra u Plejadama (zviježdje Bika), naziv znači "rošćić".
15.● Kaškÿna = Rasalgeti (alfa Herkula): arhaični pejorativ znači "zmijurina", podrijetlom je iz Starog istoka i sličan hetitskom Kaškuwa.
16. Kozlâk (Kôzjak) = Elnath (beta Bika): čakavski naziv znači staroga jarca, koji u našoj primorskoj mitologiji zamjenjuje kontinentalnog vukodlaka.
17. Kosirÿć = Regulus (alfa Lava): taj čakavski naziv znači pticu čiopu (Apus).
18.● Kosirÿka (Kosirìca)= Denebola (beta Lava): ovo staročakavsko ime znači ptica lastavica, a nalazi se u Vejskim legendama i pučkim pjesmama iz Kvarnera.
19.● Kozàla (Kozlàrica)= Capella (alfa Kočijaša): ime je slično kajkavskom i prijevodni kalk klasičnog romanskog, po nazivu cijelog zviježdja Kozlÿtje (Kočijaš), a potječe od mitanskog Kozala.
20. Križnÿca (Petrov_Krîž) = Deneb (alfa Labuda): naziv je po položaju te zvijezde na vrhu zviježdja Veli_Krîž (Labud).
21. Križác (Krîžnik) = Algol (beta Perzeja): čakavski naziv znači "križić", po imenu pripadnog zviježdja Mali_Krîž (Perzej).
22. Krolèvica (Kraljevica)= Šedar (alfa Kasiopeje): naziv je za srednju najjaču zvijezdu u prividnoj kruni zviježdja Kasiopeja zvanog čakavski Gata, kajkavski Koruna.
23. Krolèvić = Kaph (beta Kasiopeje): staročakavski naziv znači princ ili kraljević.
24.● Kunjelàbor = Markab (beta Pegaza): taj prastari kvarnerski naziv znači "Sveti oltar" i možda je podrijetlom od antičkih Liburna.
25.● Laštrÿb (Jestrib)= Altair (alfa Orla): prastaro bodulsko ime znači jastreb i potječe sa Starog istoka iz mitanskog arsib.
26.◘ Lumbârda = Phaktes (alfa Goluba): čakavsko je ime srednjovjekog iskona iz starodalmatskog jezika u značenju "golubarnik".
27.◘ Lumbarÿć = beta Goluba: ovo čakavsko ime je takodjer starodalmatskog iskona u značenju "golubić".
28. Malÿtje (Malìći)= Hyades (u zviježdju Bika): taj staročakavski naziv označuje patuljke, koji se pojavljuju zajedno sa svetim Prabikom u Vejskim legendama (Povêda ud_Bakodlâka tar_mîćeh Malÿtjah), pa su i na nebu preslikani u zajedničko zviježdje.
29.● Mantràtja (Matresîna)= Alphard (alfa Hidre): mitski stoglavi Prazmaj iz Vejskih legenda (Povêda ud_Mantràtje tar_slôva Šalamunòva). To je ranoarijska Mathrasca iz Aveste i Mantritya iz Veda, pa je podrijetlom iz Starog istoka.
30.◘ Margãr = Sheratan (beta Arietis): srednjovjeki romanski naziv iz starodalmatskog jezika, podrijetlom od latinskog mulgarium (ovčji tor).
31. Maškÿna = Alvashak (alfa Risa): čakavski pejorativ znači 'Mačketina' tj. oko u zamišljenoj glavi Risa.
32.● Mićanãv = Phekda (gama V. Medvjeda): staročakavski naziv u značenju brodica ili brodić, možda je podrijetlom od antičkih Liburna,
33. Mićapàš = Procyon (alfa Maloga Psa): čakavski prijevodni kalk klasičnog naziva.
34. Mićekòlo (Karjôlica)= Kochab (beta M. Medvjeda): staročakavski naziv znači "kolica", po općehrvatskom nazivu pripadnog zviježdja Mala Kola (M. Medvjed).
35. Mikùla = Alcyone (eta Bika): to je najjača zvijezda u Vlašićima (Pleiades).
36.● Marjakÿr (Jârgula)= Suhael (lamda Južne Ladje): prastari naziv znači admirala (indoved. maryah) ili vodju marjana (maryanni), koji je po Vejskim legendama (Povêda ud_Matânih navakÿreh) doveo naše bodulsko brodovlje na plovidbi od Crnoga mora kroz Sredozemje do Jadrana i zato se cijelo pripadno zviježdje tu zove Navi-Matâne (Matanska flota).
37.● Navakÿr (Naukîr)= Naos (zeta Južne Ladje): kvarnerski naziv znači pomorac ili kapetan i podrijetlom je sa Starog iztoka iz indovedskog navacara.
38.● Nilakÿr (Peškadũr) = Fomalhaut (alfa Južne Ribe): prastari ranočakavski naziv, znači glavnog ribara i vjerojatno potječe od prapovjesnih Liburna.
39.● Noavÿna = Alioth (epsilon V. Medvjeda): arhaični čakavski pejorativ u značenju stari brod ili olupina.
40.◘ Orkulÿna = Miraceti (omikron Kita): veyski naziv znači morsko čudovište - ulješuru (Physeter) iz Vejskih legenda o oceanskom kitolovu (Povêda ud_cavjèneh kerôlih tar_orkatûrih) pa se zato i cijelo pripadno zviježdje tu naziva Orkùle.
41. Ostán = Arcturus (alfa Bootesa): staročakavski naziv znači kolac ili štap i povezan je s imenom pripadnog zviježda Goncÿne (Bootes).
42. Pašÿca = Adhara (epsilon V. Psa): staročakavski naziv znači "kuja".
43. Plenÿce = Praesepe (epsilon Raka): čakavski je naziv za ovu zvjezdanu grupicu prijevodni kalk njezina romanskog imena u sličnom značenju dječje "pelene".
44. Scapÿna (Šćàpika) = Betelgeuse (alfa Oriona): čakavski je naziv izvedenica iz općehrvatskog imena za pripadno zviježdje "Šćâpi" (Orion).
45. Scemerÿna = Rasalhague (alfa Ofiuha): staročakavski je naziv sličan kajkavskom (Ščemernica) i znači "guja otrovnica".
46.● Sionãv = Dubha (alfa Vel. Medvjeda): staročakavski je naziv u značenju admiralski ili glavni brod. To je mitski brod iz Vejskih legenda kojim je naš admiral Harvâtje Marjakÿr doplovio od Azova do Kvarnera.
47.◘ Sionorkũl = Menkar (alfa Kita): prastari veyski naziv označuje golemog velekita (Balaenoptera) iz Vejskih legenda (Povêda ud_cavjèneh kerôlih tar_orkatûrih), koje govore o oceanskom kitolovu "orkulàtva".
48. Sionpàš (Pasoglàv) = Sirius (alfa Vel. Psa): arhaični naziv znači "golema psina" i u svezi je s nazivom pripadnoga dvojnog zviježdja Pašoglàvi.
49.● Sionžmÿn = Zubenelšemali (beta Vage): to je ranočakavski augmentativ koji znači silni zmaj ili golema aždaja. Povezan je s imenom pripadnog zviježdja Žmÿni (Vaga).
50.● Sorÿna = Zaurak (gamma Eridana): taj arhaični naziv vjerojatno potječe od prapovjesnih Liburna u značenju 'Južna (zvijezda)', slično kao i pripadno zviježdje Sorÿnje (Eridan).
51.● Šundrakÿr = Khaus (epsilon Strijelca): čakavski naziv je gusarski vojvoda, koji je po Vejskim legendama (Povêda ud_šûndrah) predvodio pradavne gusare pri napadu na otok Krk. Podrijetlom je iz Starog istoka od staroperzijskog xunder + akir (vodja gusara).
52. Šundrôn = Ascella (zeta Strijelca): čakavski naziv znači gusarski brod iz Vejskih legenda, kojim su doplovili pradavni gusari pri napadu na otok Krk.
53.◘ Švêra = Merak (beta Velikog Medvjeda): taj romanski naziv znači "kazaljka", jer crta od te zvijezde do Sjevernjače noću pokazuje pomorcima koliko je sati.
54.● Tjarmãl (Ćàrmalj)= Antares (alfa Škorpiona): ovaj arhajski naziv potječe iz Starog istoka i povezan je s indovedskim karmilika i armenskim Karmir. To ime znači "crvenica" po tamnocrvenoj boji ove južne zvijezde koja je oličenje krvavog zloduha rata i potresa iz Vejskih legenda.
55.● Tohôrnica (Tramuntâna) = Sjevernjača (alfa Malog Medvjeda): arhaični je naziv indogermanskog podrijetla, po nordijskom bogu Thor-u. Kvarnerski Tohôr je zloduh smrti i ledene zime iz Vejskih legenda. "Tramuntâna" je noviji talijanski naziv Sjevernjače.
56. Vlahÿnica = Aldebaran (alfa Bika): naziv znači "vlahinja" i u svezi je sa susjednom zvjezdanom grupicom Vlašići takodjer u zviježdju Bika.
57. Vlahÿtje (Vlahići)= Pleiades (u Biku): slični su općehrvatski nazivi za tu zvjezdanu grupicu u svim našim dialektima.
58. Volàrica (Volâr)= Vega (alfa Lire): čakavsko ime ove zvijezde je povezano sa sličnim općehrvatskim nazivom pripadnog zviježdja Volići (Lyra).
59.● Vÿntja (Vìnća)= Zaurak (alfa Feniksa): arhaično ime znači dugonogu pticu ždral kao dobrog duha iz Vejskih legenda, a sličan lik postoji i u perzijskoj mitologiji. Vidi se samo ljeti na rubu južnog obzorja.
60.● Vârda = Castor (alfa Blizanaca): naziv znači kula-utvrda, ranoarijskog je podrijetla iz Starog istoka: u Avesti Varda, u Vedama Vardha.
61.● Vardÿna (Gvârdija)= Pollux (beta Blizanaca): ovaj je naziv podrijetlom od perzijskog vardana (gradina, tvrdjava), a južnije u Dalmaciji je zamijenjen mladjim romanskim "gvârdija".
62.◘ Zarnÿk = Šeat (beta Pegaza: etrur. zara): staročakavski je naziv povezan s imenom pripadnog zviježdja Zarje-Harvâtje (Pegaz) iz Vejskih legenda.
63. Zminivêr (Žvanimîr) = Alferaz (alfa Andromede): ovim imenom iz Vejskih legenda (Povêda ud_kruôla Zminivêra tar_Zârjah Harvâtjeh) uznesen je u kvarnerskom žvezdoslôvju na nebo u liku te zvijezde i predzadnji hrvatski kralj Zvonimir.
64. Žminÿna = Zubenelgenubi (alfa Vage): to je staročakavski pejorativ u značenju golemi zmaj, koji se spominje i u raznim pričama uz Jadran.
Jadranske svitlÿce (planeti)
Dosad nabrojeni bodulski nazivi označuju uglavnom nepomične i daleke zvijezde izvan našega Sunčevog sustava, koje stoje stalno u istom poredjaju zviježdja na nebeskom svodu. Izim tih pravih zvijezda, vide se na nebu i bliža pomična tijela iz Sunčeva sustava kao planeti, kojih se položaj vidno mijenja tijekom godine kroz razna zviježdja, ili se povremeno pojavljuju i nestaju kao meteori i kometi. Njih naši kontinentalci većinom ne razlikuju od pravih zvijezda, pa ih takodjer pučki zovu na štokavskom "zvijezde" ili kajkavski "zvezde". Naprotiv primorski čakavci i nadasve boduli na otocima, zbog nužne pomorske prakse gdje su u orientaciji bitna nepomična svjetla, većinom ih bolje razlikuju od pravih nepomičnih zvijezda. Zato se na Kvarneru i na nekim južnijim otocima takvi pomični planeti i meteori (danas i umjetni sateliti) nazivaju još zajednički švitlÿce (južnije: svîtlice) tj. "pomična svjetlila".
Npr. na Kvarnerskim je otocima pod pučkim bodulskim imenima poznato do 9 glavnih pomičnih "svjetlila" na nebu: uz Sunce i Mjesec, tu još dobro poznaju pod izvornim domaćim imenom planete Veneru i Jupiter, ponegdje takodjer još Merkur, Mars, Saturn i 3 veća Jupiterova satelita (miće_svitlýći), pa veliki Halleyev komet kao Šalamûna i "feralÿtje" (padajući meteori). Stoga je staročakavski grupni izraz "Seunê švitlÿce" ili kraće Sesvitlýce ("sva pomična svjetlila") približna ranohrvatska istoznačnica za današnji pojam Sunčeva sustava s planetima, satelitima, kometama i meteorima. Prama tomu su rani Hrvati na Jadranu bili jedna od rijetkih etnoskupina u čijoj su pomorskoj kulturi možda najranije razlučeni bliži planeti od inih pravih zvijezda. Medju 9 pravih planeta iz Sunčevog sustava, tri najdalja (Uran, Neptun i Pluton) su tek novovjeka odkrića i većinom nevidljivi pa su kod svih naroda bez domaćih imena, dok se sama Zemlja (na Krku "Žemjà") u pučkoj tradiciji ne smatra nebeskim tijelom. Od inih 5 vidljivih švitlÿca koje se gibaju po nebeskom svodu, Merkur je presitan i rjedje vidljiv pa je uglavnom bezimen. Samo je Venera kod nas svugdje poznata kao Danica ili Večernica, a pomorski čakavci još dobro poznaju Jupiter i tek ponegdje Mars i Saturn.
1. Mÿšec (Mìsec) i hrvatska lunarna topografija: Mjesec je kod nas jedino nebesko tijelo na čijoj pjegavoj površini personificiranoj kao lice, kajkavci i nadasve čakavci imaju podrobnije nazive za desetak glavnih vidljivih pojava. Zato je lunarna topografija ili pučko nazivlje za okom vidljive detalje na Mjesecu kod nas bogatije negoli igdje u svijetu. Tako npr. kvarnerski Boduli (u zagradi i Dalmatinci) razlikuju na punom Mjesecu gore dvije tamne pjege Uôki (Oci: Mare Serenitatis + M. Tranquilitatis), desno je Škanÿca (Têmpla: Mare Fecunditatis), na vrhu Plisÿna (Plišìna: Mare Crisium) i u sredini Hrÿp (Nôzdra: Montes Apennini). Dolje je najveća mrlja Ušti (Mare Nubium), što je od perzijskog uxti (usne). Od mjesečevih je kratera okom vidljiv desno dolje samo najveći Mićÿna (Micina: Tycho). U mjesečevim fazama tu razlikuju prvu četvrt kao Mićamÿšec (novije: Kvàrat), puni Mjesec je Sionmÿšec ili Užba, a zadnja četvrt je Tretjâk (Trećâk) i tamna faza mladog mjeseca Minÿtva (mîna), dok je svjetlost Mjeseca mišecÿna (mìsećina). To je kod nas jedino nebesko tijelo (Šemudvarac 1946) kojega je etnološka uloga u hrvatskoj kulturi dosad pobliže proučena (Mužić 1997, Hentze 1932). Kod Hrvata je Mjesec ranije imao glavnu ulogu u domaćemu lunarnom horoskopu (selenoskop), kojim se kod nas po tradiciji proricalo sudbine, sklonosti i sposobnost ljudi po njihovu rodjenju u mjesečevim fazama kroz 52 tjedna u godini, a ne po zodijakalnim mjesecima solarnog horoskopa kao danas u pomodnom svijetu. S tim ranohrvatskim selenoskopom i pozornim čestim promatranjem Mjeseca je povezan i naš bogati pučki mjestopis površine Mjeseca.
2. Šancé (Šûnce): Blyscàva je sunčev sjaj, a Sunce pri izlazu se zove Šancé zihòdne i na zalazu Šancé zahôjne. Njegova jednobojna i nepromjenjiva ploha u hrvatskoj mitologiji nema osobitog značenja, kao u nekim inozemnim solarnim mitovima (Engler 1962), izim što je to po čakavskoj predaji Božje oko koje nas gleda.
3. Zvicêrna (Vecêrnica)= Venera: To je glavni planet u kontinentalnoj tradiciji štokavaca, koji jedini ima odredjenu ulogu u pučkim mitovima kopnenog zaledja, jer većinom svijetli u susjedstvu Sunca kojemu je bliži od Zemlje. Zbog jutarnjeg izlaza uoči svitanja prije Sunca, u kopnenom zaledju štokavci ju većinom nazivaju "Danica" i kajkavci "Denica". Naprotiv je duž našega primorja u zoru istočno obzorje većinom pokriveno visokim grebenima priobalnih planina, pa jutrom Venera prekasno izlazi i brzo se izgubi u sunčanom sjaju svitanja (granûtje), dok je uz Jadran naprotiv u suton na crvenoljubičastom zapadnom obzorju Venera dugo i jasno uočljiva nad morskom pučinom. Zato se u domaćoj tradiciji jadranskih čakavaca Venera većinom naziva Večernica, a na Kvarneru još arhajskim srednjovjekim imenom Zvicêrna. Naprotiv je kopneni naziv Danica uz Jadran uobičajen samo na južnijem primorju kod doseljenih Crnogoraca i novijih vikendaša.
4. Plaušÿca (Plavùšica) je staročakavski naziv kvarnerskih otočana za veliki modri planet Jupiter, koji je uz Veneru jedan od najsjajnijih planeta na nebu i nerijetko ima narodni naziv. Zbog velike udaljenosti od Sunca, on je većinom vidljiv cijele noći, a ne kao Venera samo u svitanje i suton, pa je u mitologiji primorskih čakavaca Jupiter podjednako značajan kao Venera kod inih Slavena. Njegov obilazak oko Sunca traje blizu 12 godina (svake je godine u drugom zviježdju zodijaka) i njegov se sjaj pritom vidljivo mijenja ovisno o daljini od Zemlje. Po prastaroj predaji na Kvarneru, povremeno pojačan svjetloplavi sjaj Jupitera najavljuje nadolazak kišnih godina i plodnijih ljeta bez suše, a kada on oslabi u tamnomodroj svjetlosti, to je loš predznak sušnih godina i slabije ljetine. Da su ta pučka zapažanja na Jadranu bar donekle opravdana, potvrdjuju i višegodišnje oscilacije u nizovima klimatskih mjerenja, što nema veze sa samim Jupiterom. Stvarni su uzrok tomu uzastopne promjene sunčeva zračenja i topline što traju oko 11 godina, tj. skoro kao i spomenuti obilazak Jupitera oko Sunca pa se prividno donekle poklapaju.
5. Rumânica (Rumênija) je narančasti planet Mars kod kvarnerskih Bodula. Njegovu božansku tradiciju ratnog simbola iz inih sredozemnih kultura, kod nas na Jadranu je zamjenila već spomenuta krvavocrvena zvijezda Tjarmãl (Antares) u zviježdju Škorpiona na južnom obzorju.
6. Želenÿca = Saturn: pod tim je čakavskim imenom ("zelenica") poznat na Kvarneru. U našoj pučkoj tradiciji ni u pomorstvu, Mars i Saturn nemaju nekoga posebnog značenja pa su kod nas većinom bezimeni, izim na nekim kvarnerskim otocima.
7. Švitjûrka (Svićárka) = Merkur (kajkav. Dobropas): taj sitni planet je najbliži Suncu i na Jadranu je rjedje vidljiv pri zalazu uz zapadno obzorje. To je pučki najmanje poznata sitnija svitlica, posebno imenovana samo na istočnom Kvarneru, a ime joj znači "krijesnica".
8. Svitlýći (svitlîćice) = planetni sateliti: naš veliki Mjesec se u pučkom zvizdoslovju ne smatra 'svitlićem' (satelitom), od kojih je golim okom za bistrih noći bez mjesečine jedva vidljivo i posebno čakavski imenovano na Kvarneru samo par najvećih satelita uz Plavušicu (Jupiter): Parvâ (Europa), Torra (Ganimed) i Treta (Callisto). Ostali planetni sateliti (uz Mars, Saturn i Uran) su nevidljivi golim okom i nigdje nemaju posebnih pučkih imena, osim novijih umjetnih. Takodjer i za nedavne umjetne satelite, neki čakavski otočani imaju svoj bodulski nadimak kao "nove_svitlýći".
9. Žvezdÿni (Zvizde_zrepûn)= kometi (repatice): Nakon Mjeseca, "zvijezda repatica" je jedan od najčešćih nebeskih likova u našim i inim europskim mitovima. Dok je za naše kopnene štokavce i kajkavce, kao i za većinu europskih naroda pojava komete loš predznak nesreće i rata, naprotiv za kvarnerske bodule na otocima to je pravedni Božji mač ili na čakavskskom Sion-Macãn, kao izraz volje i moći Svevišnjega protiv zlih demona i zločina, pa se zato repatice toliko boje bezbožni zločinci, a raduju joj se božji pravednici.
10.◘ Šalamûna ili "Božji mač-Ognjeni": U Vejskim legendama (Povêda ud_Mantràtje tar_slôva Šalamunòva) je s posebnim imenom poznata još i najveća repatica ili Božji mač-ognjeni tzv. Šalamûna, što je vjerojatno bio veliki Halleyev komet. Ona je prvi put zasjala nakon stvaranja svijeta kada je po vejskoj predaji uništila zle zmajeve, pa ponovo pri rodjenju Išukârsta (Isusa Krista), a treći puta će najjače zabljesnuti uoči sudnjega dana. Taj legendarni Mač-Ognjeni po vejskoj predaji se pojavljuje na nebu u zasljepljujućem sjaju poput noćnog sunca svaki puta kada čovječanstvo prolazi kroz nakritičnije doba i njime Svevišnji preusmjerava sudbinu svijeta. Po toj predaji je njezin simbol šestokraka zvijezda tzv. "slovo Šalamunòvo", koje naši pomorci crtaju na brodu kao zaštitni znak protiv oluja i brodoloma, a sličnog je podrijetla možda i šestokraka zvijezda u hrvatskim pokrajinskim i gradskim grbovima.
11.● Feralÿtje (feràlići) = meteoriti (krijesnice): To je prapoviesni naziv podrijetlom sa Starog iztoka, gdje na staroegipatskom far i na ranohebrejskom fera znače "svjetlilo", od čega je nastao i naš čakavski naziv ferâl za svjetionik pa to nije noviji romanizam. Veći eksplozivni meteor tj. gorući bolid na Kvarneru se zove feralÿna (= žarnica). Kada po općehrvatskoj pučkoj predaji "zvizda padne" tj. izgori meteor, to znači smrt nekog pravednika, a po smrti zločinaca na nebu nema vidljivog znaka, dok veći vatreni bolid najavljuje kraj pravednog vladara (cara ili kralja). Ako preko neba iz nekog zviježdja povremeno padaju cijeli rojevi svjetlećih meteora (feralÿtje), to je po Vejskim legendama jasni izraz pravednoga Božjeg gnijeva zbog masovnog pokolja nevinih žrtava negdje u svijetu. To je božja prijetnja i zadnja upozorba da će Sionbôg-Sevÿšna (Svemogući Vječni Bog), kad ovi masovni zločini prevrše sve granice, opet poslati svoj ognjeni mač Sion-Macãn tj. komet koji će potom zasjati u punom sjaju širom noćnoga neba kao da je dan. Potom će taj komet u strašnom blijesku "blyscàva" zauvijek uništiti sve zle demone, zločince i njhove ovisnike na ovom svijetu jer je Božja pravednost dostižna, konačna i neumoljiva.
Iskon jadranskog zvizdoslovja
Najstarije sastavnice bodulskog zvjezdanog nazivlja imaju predpoviesni iskon, jer su na jadransko nebo preslikani i neki prastari likovi iz animističkih obreda poznatih još od neolita, npr. Hayebãje (Kišni duh), Vÿntja ili Sveti ždral itd. To znači da je prvo oblikovanje toga našeg zvizdoslovja započelo još pred kojih 5 do 7 tisućljeća. Antički motivi i starogrčki asteronimi uklopljeni su ne samo u čakavskoj, nego dijelom i u kajkavskoj astrognoziji Hrvatskog Zagorja: npr. Agneci (Aries) od latin. agnus, Bazilisk (Zubenelgenubi) od grčkog basiliskos, Marijina Koruna (Via Lactea) od latin. corona i Tronuš (Kasiopeja) od grčkog thronos. To upućuje da je dio nazivlja u naše zvizdoslovje vjerojatno stigao iz Rimskog carstva, bilo preko Ilira ili ranih Hrvata na Azovu. U našem je zvizdoslovju značajan udjel kršćanskih motiva npr. Marijina Kruna, Petrov Križ (Deneb), Veli Križ (Labud), Mali Križ (Perzej), Križnik (Algol), Oltari (Pegaz), Mikula (Alcyone) itd. Takvi su vjerski nazivi ušli u ovo zvizdoslovje kasnije tek nakon Krista sa širenjem kršćanstva. Očuvani staročakavski naziv "žvezdoslôv" upućuje da su raniji srednjovjeki Hrvati imali neke posebne stručnjake za zvizdoslovje i selenoskopiju tj. za astralnu orientaciju i proricanje vremena i sudbina iz neba. Zato je astralna prognoza vremena u tradiciji naših ribara još i sada bogato očuvana (Božanić 1996).
Znakovito je da štokavci uglavnom nemaju spomenutih naziva iz našeg zvjezdoslovlja i pogotovo ne dinarski jekavci, što znači da se starohrvatska astrognozija uglavnom već razvila u doba uže sveze kajkavaca i čakavaca, dok su ovi još bili odvojeni od dinarskih jekavaca. Kod većine inih Slavena, čak ni u najbližih jekavaca, Slovenaca ni Srba, izim kod Hrvata većinom nema ovoga ranohrvatskog zvizdoslovja. Ako se poredbeno slože svi ti vremenski pokazatelji, najlogičnije je da glavnina starohrvatskog zvizdoslovja i njegovih arhaizama, u danas najbolje očuvanoj razini kvarnerskih Bodula i pripadnih legenda (Veyske Povêde), potječe već prije srednjovjeke selidbe, vjerojatno izmedju 3. i 6. stoljeća po Kr. Jedan od najmladjih asteronima u tom našem zvizdoslovju je na nebo prenijeto ime predzadnjega hrvatskog kralja Zvonimira kao čakavska zvijezda Zminivêr ili ikavska Zvanimer (= Alferaz u Andromedi) pa je dalje oblikovanje našeg zvizdoslovja izgleda prestalo s propašću samostalne Kraljevine Hrvatske i potom se ono postupno gubi, izim na otocima i donekle u Hrvatskom Zagorju.
U kajkavskoj i čakavskoj astrognoziji je manjeviše vidljiv doprinos iz sličnih astralnih kultura sa Starog istoka. Zato su kod zagorskih kajkavaca staroistočni arhaizmi glavna strana primjesa u pučkom poznavanju zvijezda, koje tu znatno nadilazi sve okolne kontinentalne etnoskupine, pa zaostaju samo za otočnim čakavcima. Nadalje u našoj najbogatijoj pučkoj astrognoziji na Krku, od 125 zvjezdanih naziva, njih 1/3 ili 38 su bliski prapoviesnim jezicima iz Starog istoka: zvijezde Baršadÿn (Rastaban), Buÿmer (Algiedi), Kaškÿna (Rasalgeti), Khozãl (Elnath), Kosirÿka (Denebola), Kunjelàbor (Markab), Laštrÿb (Altair), Mantràtja (Zubenelgenubi), Marjakÿr (Suhael), Mićanoãv (Phacde), Nylòva (Fomalhaut), Sionãv (Dubha), Sionorkûl (Menkar), Šundrakÿr (Kaus), Tjarmãl (Antares), Vÿntja (Zaurak), Yezdakÿr (Menkert), pa još zviježdja Gâta (Cassiopeja), Garmÿna (Lacuna), Goncÿne (Bootes), Hayebãje (Aquarius), Mićagêt i Siongêt (Sinus Galaxiae), Yzdène (Centaur), Zarje-Harvâtje (Pegaz), Zmûli (Crater), Žmÿni (Libra) itd. Zato je to jadransko zvizdoslôvje jedan od najstarijih dijelova ranohrvatske etnokulture.
Naše najbogatije pučko 'žvezdoslôvje' kod cakavskih Bodula na Kvarnerskim otocima teško je objasniti samo tim staroistočnim utjecajem. Tu su podjednako važnu ulogu vjerojatno imali još i antički pomorski Liburni, kod kojih se astrognozija kao i u inih pomorskih naroda morala razviti zajedno s flotom tj. bar od 9.st. pr.Kr. Od njih je možda naslijedjen dio ostalih posebnih asteronima, nepoznatih kod ostalih Hrvata i Europljana, a ovo je pomorsko naslijedje Liburna potom još dodatno obogaćeno unosom staroistočnih astralnih tradicija. Takvim preslojavanjem dvije već prije bogate astralne kulture iz antike, na Kvarneru je potom izrasla do srednjega vijeka jedna od najbogatijih pučkih astrognozija na svijetu nakon Arapa i Kineza, višestruko bogatija negoli kod Španjolaca, Engleza i inih novovjekih pomoraca, koji su uglavnom samo posudili ranije grčke ili arapske asteronime uz malobrojne vlastite. Pomorski temelj tog našeg zvizdoslôvja očigledan je iz bodulskih asteronima gdje su 1/4 pomorske teme npr. zviježdja Šedân_Brodih (7 brodova), Navi-Matâne (Matanska flota), Mihÿre (Jedrenjak), Šûndre (gusari), Nylòve (mreže), Rybi (ribe), Orkùle (kitovi), Artÿna (poluotok), pa zvijezde Marjakÿr (admiral), Navakÿr (pomorac), Nilakÿr (ribar), Sionãv (glavni brod), Dragãr (bojni brod), Šundrôn (gusarski brod), Mićanãv (brodica), Noavÿna (olupina), Sionorkũl (velekit), Orkulÿna (ulješura) itd.
Oko Hrvatske je vrlo izraziti gradient u astralnoj kulturi i pučkom poznavanju neba, tako da je na zapadu u čakavskom Kvarneru broj poznatih i imenovanih zvijezda čak desetostruko veći, negoli na ijekavskom istoku prema Drini, što je još jedna potvrda pradavnih i korjenitih civilizacijskih razlika izmedju Hrvatske i Balkana. Na Kvarnerskom je otočju poznato čak 125 različitih asteronima, u Hrvatskom Zagorju 63 kajkavskih asteronima, pa na srednjodalmatinskim otocima 54, a u šćakavsko-ikavskoj zapadnoj Hercegovini do Poljica njih 51, dok u Bosni, istočnoj Hercegovini i Crnoj Gori znaju za zvijezde jedva po 12 - 15 jekavskih naziva. Baš obratno od poznavanja zvijezda, s tim sve većim neznanjem spram neba na istoku naglo raste praznovjerje spram zvijezda, koje istočnije kod dinarskih jekavaca već dostiže paničan strah od samoga pogleda na zvijezde, a pokazivanje zvijezda njima bi čak uzrokovalo smrt i sljepilo itd.
Dok je za obično seosko bajanje kod poljodjelaca dovoljno poznavati samo po desetak nebeskih pojava, u pomorskim etnokulturama za plovidbu i orientaciju nužno je znati bar 30-50 važnijih zvijezda 1.i 2. reda kao i većinu skupnih zviježdja na vidljivom nebu. Zato je kod nas nepoznavanje zvijezda najgorje u nutarnjim Dinaridima, dok je pučko poznavanje astrognozije daleko najbolje na otocima. Duhovna ljepota i prirodno bogatstvo osobitoga ranohrvatskog zvizdoslôvja, tisućljećima su nas uznosili kroz naša mitska trojna nebesa od Mÿšeca preko žvezdâh do siônskih maglica (màtje i pirge). Zato moramo očuvati i upoznati ove naše izvorne zvjezdane nazive i s njima pripadne legende, bar u svrhu popularne i primjenjene astronomije - a ne unaprijed šablonski tvrditi jedino po oskudnoj nebeskoj tradiciji dinarskih štokavaca, da su hrvatsko zvjezdano nazivlje i pripadna mitologija tobože siromašni. Školskim uvodjenjem medjunarodnih asteronima i njihovih umjetnih novoštokavskih prijevoda, naša je tisućljetna astralna kultura napuštena i odbačena u smetište zaborava, a ovo sustavno zatiranje domaćeg zvizdoslovja dijelom je povezano i s novijim zanemarivanjem astronomije kod nas. Umjesto toga bogatog vlastitog naslijedja, sad u našu osiromašenu kulturu uvozimo iz svijeta strane horoskope i slične pomodne surogate iz komercialne popkulture.
Glavna literatura
- J. Božanić: Komiška ribarska epopeja. Čakavska rič 11: 83-181, Split 1983.
- J. Božanić: Iskustvo vremena komiških ribara. Čakavska rič 24: 7 - 94, Split 1996.
- M. Lovrić, A.Ž. Lovrić: Astralna kultura i bogatstvo starohrvatskog zvizdoslovja. Ognjište, 9: 224 - 247 + 3 karte, Karlovac - Zagreb 1998.
- M. Šemudvarac: Narodna vjerovanja o Mjesecu kod Hrvata. Doktorska disertacija, 117 str., Bogoslovni fakultet, Zagreb 1946.
- Z. Yošamýa: Dualna teogonija i orientalna pomorska kozmologija u starohrvatskoj predaji. Monograph: Old-Iranian origin of Croats, Iranian cultural center, p. 257-294. Tehrân 1999.
- M. Yošamýa, Z. Yošamýa: Gan-Veyãn. Znanstveno društvo za proučavanje podrijetla Hrvata, 979 p., ITG – Zagreb 2004 (2. izdanje, 1224 str., Zagreb 2005).
Vanjske sveze
Poveznice
Reference
This is a condensed compilation by GNU-license from Chakavian Wikislavia and Wikinfo.
