Čakovec

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Čakovec: zemljopisna širina 46.38 N, zemljopisna dužina 16.43 E, nadmorska visina 164m. To je najsjeverniji grad u Hrvatskoj i sjedište Međimurske županije, koja se nalazi između rijeka Mure i Drave i poznata je po svojim vinogradima, agrikulturi i lovištima. Prema popisu iz 2001. grad sa svojim prigradskim naseljima broji 30.455 stanovnika (sam grad broji 15.790 gradjana), prvenstveno Hrvata i rimokatolika. Najveće manjine su Romi, Srbi i Slovenci. Na mađarskom jeziku grad se naziva Csáktornya i njemački Tschakturn.

Abstract

Čakovec is the northernmost city in northwestern Croatia, located around 90 kilometres north of Zagreb, the Croatian capital. Čakovec is both the county seat and largest city of Medjimorje County, the northernmost, smallest and most densely populated Croatian county. Apart from its urban area, the City of Čakovec also includes the nearby villages of Ivanovec, Krištanovec, Kuršanec, Mačkovec, Mihovljan, Novo Selo na Dravi, Novo Selo Rok, Savska Ves, Slemenice, Šandorovec, Totovec and Žiškovec, while the adjacent villages of Belica, Nedelišće, Pribislavec, Strahoninec and Šenkovec are seats of separate municipalities, although they are all located within 5 kilometres of the city's centre. The city itself has an urban population of around 17,000-18,000. The total population of the city's metropolitan area, with all of the aforementioned villages is approximately 45,000.

Prigradska naselja

Grad Čakovec sastoji se upravno od 13 naselja (stanje 2006): Čakovec, Ivanovec, Krištanovec, Kuršanec, Mačkovec, Mihovljan, Novo Selo na Dravi, Novo Selo Rok, Savska Ves, Slemenice, Šandorovec, Totovec i Žiškovec.

Prometne veze

Prva željeznička pruga izgrađena je 1860., a povezivala je Budimpeštu s lukama Rijekom i Trstom. Čakovec je željeznicom s Murskim Središćem i Lendavom povezan 1889. Cestovna infrastruktura je dobra i Čakovec je dobro povezan županijskim cestama prama Prelogu, Podturnu, Murskom Središću, Štrigovi, Martinu na Muri, a uključuje i novu autocestu koja povezuje granični prijelaz u Goričanu s Zagrebom, Karlovcem i Jadranskim morem.

Povijest

U rimsko doba, kako Strabon zapisuje i izvještava u 1. stoljeću, na današnjem mjestu Čakovca bila je vojna postaja i legionarski kamp Aquama (mokri grad). Današnje ime grada dolazi od grofa Dimitrius Chakyja, koji je početkom 13. stoljeća podigao drvenu utvrdu kasnije nazvanu "Čakov toranj". Prvi je put spomenuta 1328. godine, a naselje se pojavljuje u službenim zapisima 1333. Od 1350.-1397., Čakovec je u vlasništvu obitelji Lacković. Vrijeme značajnijeg ekonomskog i kulturnog rasta Čakovca počelo je 15. ožujka 1547., kad je Nikola Šubić Zrinski od Sigeta postao vlasnik područja. U to vrijeme, dvorac je bio bogato ukrašen, okružen parkom i skulpturama čuvenih vojskovođa i vladara. Grof Juraj IV. Zrinski dao je privilegije stanovnicima čakovečke tvrđave i okolnih naselja 29. svibnja 1579., što je bio početak pretvaranja Čakovca u slobodno trgovište. Taj se datum slavi kao Dan grada.

Tijekom 18. stoljeće vlastelinstvo Međimurje je u posjedu austrijsko-češke obitelji Althan, koji borave u Čakovcu i značajno nadograđuju Stari grad. Godine 1738. grad je razoren potresom, a 1741. požarom. Još jedan potres pogodio je grad 1880. Krajem 18. stoljeća vlasnici grada postaju grofovi 'Feštetići, a grad je pretvoren u veleposjed na kojem se razvila industrija, obrtništvo i trgovina. 1848. ban Josip Jelačić oslobodio je Čakovec od Mađara i pripojio ga Hrvatskoj, a 1893. u grad je po prvi puta uvedena električna struja. Od 1941. do 1945. grad je bio pod mađarskom okupacijom. 1945. oslobodila ga je sovjetska Crvena armija.

Gospodarstvo

Čakovec je gospodarski, ekonomski, kulturni i upravni centar Međimurske županije. Privreda područja zasnovana je na tekstilnoj industriji (Čateks, Međimurska Trikotaža), industriji obuće (Jelen), proizvodnji hrane (Vajda, Čakovečki mlinovi), metaloprerađivačkim pogonima, graditeljstvu i obrništvu. Značajna je i izdavačka djelatnost tvrtke Zrinski. Iako je Čakovec većinom grad poslijeratne arhitekture, dinamičan je, ima razvijenu industriju, mjesto je trgovine, obrazovanja unutar i suradnje između županija i država. Zadnjih godina je izgrađeno nekoliko trgovačkih centara.

Arhitektura i znamenitosti

U središtu Čakovca je tvrđava Stari grad, nekad i danas simbol grada. Vlasnici tvrđave su bili kroz dugi niz stoljeća i gospodari grada Čakovca te čitavog vlastelinstva Međimurje. Tvrđava je prvotno izgrađena u srednjem vijeku za obitelj Ernušt, a nakon toga višekratno pregrađivana za obitelj Zrinski, koji su ostavili i najznačajniji pečat za povijest i baštinu Čakovca. U doba obitelji Zrinskih je u 16. stoljeću središni dio utvrde preoblikovan u renesansnu palaču, oko koje je podignut sklop opekom građenih zidina. Zidine nisu nikad bile dovršene, a tijekom vremena su dijelom nadograđene, a dijelom porušene. Palača, zvana Novi dvor, doživjela je veliku obnovu oko 1743. za austrijsko-češku grofovsku obitelj Althan-Pignatelli, kada je poprimila današnji barokni izgled. Althanov dvorac, djelo arhitekta Antona Erharda Martinellija, smatra se jednim od najvećih i najznačajnijih baroknih spomenika u Hrvatskoj. Na zidinama je istodobno izgrađen barokni toranj, koji čini danas prepoznatljivu siluetu Čakovca. U Starom gradu danas je smješten Muzej Međimurja Čakovec.

Franjevački samostan i crkva sv. NikoleDrugi važan povijesni spomenik Čakovca je franjevačka crkva i samostan na Franjevačkom trgu. Samostan je podignut na mjestu ranijeg drvenog samostana kojeg je osnovao Nikola Zrinski. Današnji je sagrađen postupno između 1702. i 1750. godine. Crkva sv. Nikole (1707.-1728.) u unutrašnjosti ima polikromirani barokni inventar, a izvana je krasi reprezentativno pročelje tzv. pavlinskog tipa, koje je ukrašeno kipovima svetaca. Zvonik potječe iz sredine 18. stoljeća (1753.-1757.) i također je u baroknom stilu.

Središte Čakovca čini Franjevački trg, Trg Republike i ulica koja ih spaja – Ulica kralja Tomislava. Na tom se prostoru nalazi niz kuća iz 18. i 19. stoljeća. Kasnobarokne kuće – kuća Gradiša iz 1816. godine (Kralja Tomislava 1), kuća Strahija (Kralja Tomislava 18), te još dvije građanske kuće (Kralja Tomislava 2 i 8), svoj današnji izgled su dobile krajem 19. i početkom 20. stoljeća. U to je doba podignut i čitav niz lijepih jednokatnica i prizemnica u historicističkom stilu. Njaistaknutije zgrade tog vremena su Visoka učiteljska škola (1888.), pa nova vijećnica iz 1900. godine (Trg Eugena Kvaternika 2), obje djela varaždinskog graditelja Valenta Morandinija. Također se ističe zelena zgrada Prve hrvatske štedionice (1919.), koja danas služi kao sjedište gradskog poglavarstva.

Najraskošnija od svih zgrada u središtu Čakovca je bivši Trgovački kasino, u stilu mađarske secesije, s pročeljem u kombiniranim ukrasima od opeke i žbuke. Ovo zdanje je podignuo 1903. godine arhitekt Ödön Horváth za potrebe Čakovečkog udruženja trgovaca. Zgrada je služila kao društveno okupljalište bogatog građanstva, a u njoj su se izvorno nalazile prostorije za kartanje, društvene igre, čitaonica i plesni salon. Od Drugoga svjetskog rata do danas je ta zgrada poznata kao sjedište sindikata.

U Svetojelenskoj ulici se nalazi i zanimljiva upravna zgrada bivšeg vlastelinstva grofa Feštetića. Radi se o historicističkoj zgradi građenoj u neoromaničkom stilu, koja je bila dijelom velikog pogona tvornice sladora. Tvornicu je držao grof Feštetić u Starom gradu od 1855. do 1888. godine, a danas je ta zgrada dio čakovečke bolnice.

Od javne skulpture u Čakovcu nalazimo na Trgu Republike spomenik Nikoli Zrinskom, kvalitetan kiparski rad iz 1904. godine, koji se sastoji od postolja s bistom N. Zrinskog i stupa s orlom. U parku Starog grada nalazi se barokni kip sv. Jeronima, postavljen 1766. godine. Ovaj rad znamenitog štajerskog kipara Veita Königera je podignut u doba obitelji Althan u 18. stoljeću, kada se vjerovalo da je Sveti Jeronim rođen u Međimurju. U općini Šenkovec kraj Čakovca nalazi se kapela sv. Jelene, ostatak nekadašnjeg pavlinskog samostana. Po predaji je poznati tunel čiji se ulazi vide u parku Starog grada vodio od dvorca Zrinskih do pavlinskog samostana u Šenkovcu.

Čakovečki kulturni centar

Stara jezgra grada djelomično je očuvana i obnovljena. Lokalni Muzej Međimurja Čakovec u Starom gradu čuva 17.000 vrijednih predmeta. Čakovec osim toga ima knjižnicu i kazalište koji djeluju u sklopu kulturnog centra. Osobito tijekom ljeta, Čakovec je domaćin brojnih kulturnih dogodjaja. Tradicionalno se održava sajam u centru grada tijekom prvih dana kolovoza, a od 2002. u svibnju se redovito održava i godišnja izložba automobila na prostorima gradskog sportsko-rekreacijskog centra. U Čakovcu izlaze tjednici Međimurske novine i Međimurje.

Naobrazba

Osnovne škole:

  • I. osnovna škola Čakovec,
  • II. osnovna škola Čakovec
  • III. osnovna škola Čakovec,
  • Centar za odgoj i obrazovanje,
  • Osnovna umjetnička škola

Područne osnovne škole izvan Čakovca:

  • OŠ Ivanovec,
  • OŠ Kuršanec.

Srednje škole:

  • Ekonomska i trgovačka škola,
  • Gimnazija,
  • Tehnička škola Čakovec,
  • Graditeljska škola,
  • Gospodarska škola,
  • Srednja škola Čakovec.

Visokoškolska naobrazba:

  • Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek u Čakovcu
  • Međimursko Veleučilište.

Šport

U Čakovcu djeluje preko 70 športskih klubova ujedinjenih u "Zajednicu sportskih udruga Čakovca". Za održavanje športskih objekata brine se gradsko poduzeće 'Ekom' a sportsko-rekreacijski centar sastoji se od nogometnog stadiona, streljane, kuglane, kupališta otvorenog 1999. Čakovec nema gradsku športsku dvoranu već su postojeće dvorane sastavni dio gradskih škola. Najveća je dvorana Graditeljske škole; renovirana je 2003. za potrebe održavanja Svjetskog prvenstvo u rukometu za žene. U Čakovcu djeluju sljedeći klubovi:

  • Košarkaški klub "Međimurje"
  • RK Perutnina Pipo IPC Čakovec
  • Nogometni klub "Međimurje"
  • Kuglački klub Željezničar Čakovec
  • Plivački klub "Čakovec"
  • Plivački klub "Međimurje"
  • Teniski klub "Franjo Punčec"
  • Rukometni Klub "San Sport"
  • Nogometni klub Čakovec
  • Nogometni klub Sloga
  • Košarkaški klub "Čakovec"
  • Atletski klub "Međimurje"
  • Paintball klub "Interap"
  • Paintball klub "accredo" jedan od vodećih klubova u hrvatskoj.
  • Bodybuilding & fitness klub "Aurora"
  • Moto klub "DRAGONS" Čakovec
  • Disc Golf klub "Zrinski" Čakovec[1]

Udruge

U Čakovcu je registrirano preko 300 različitih udruga, a neke od njih su:

  • ŠAF - radionica animiranih filmova
  • CEZAM Čakovec
  • MIK - Međimurski informatički klub
  • NEXUS - Plesni studio
  • AD VEGA - astronomsko društvo (www.advega.hr)
  • FOTOGRAFIJA - udruga za fotografsku kulturu

Poznate osobe

  • Zvonimir Bartolić - književnik, kajkavolog, bivši dekan Visoke učiteljske škole u Čakovcu, bivši predsjednik Matice hrvatske Čakovec, autor Triptiha Zriniana koja je 2005. godine na sajmu u Frankfurtu proglašena jednom od 100 najljepših knjiga na svijetu.
  • Lidija Bajuk - glazbenica
  • Ladislav Barišić - makedonski i jugoslavenski likovni kritičar
  • Aleksandar Benko - bivši nogometaš
  • Lujo Bezeredi - kipar
  • Srećko Bogdan - bivši nogometaš
  • Dragutin Feletar - povjesničar, geograf i pisac
  • Stanka Gjurić - pjesnikinja
  • Ivan Glowatzky - kazališni, televizijski i filmski glumac
  • Joža Horvat - avanturist i pisac
  • Bojan Jambrošić - pjevač
  • Robert Jarni - bivši nogometaš
  • Barbara Kolar - TV i radio voditeljica
  • Ladislav Kralj-Međimurec - umjetnik, akvarelist
  • Ljubo Kuntarić - glazbenik i skladatelj
  • Dražen Ladić - bivši nogometaš
  • Boris Leiner - glazbenik i kipar
  • Ivan Novak - povjesničar i političar
  • Stjepan Patkai - glazbenik
  • Nikola Pavić - pjesnik
  • Fortunat Pintarić - svećenik i glazbenik
  • Joža Požgaj - glazbeni pedagog
  • Franjo Punčec - tenisač
  • Danijel Režek - gospodarstvenik
  • Milan Branović - tenisač
  • Milivoj Slaviček - književnik
  • Dijana Sokač-Ištvanović - bivša atletičarka
  • Josip Štolcer-Slavenski - skladatelj
  • Filip Ude - gimnastičar
  • Drago Vabec - bivši nogometaš
  • Juraj IV. Zrinski - političar, vojskovođa i mecena
  • Juraj V. Zrinski - državnik i vojskovođa
  • Nikola Zrinski Čakovečki - državnik, vojskovođa, pjesnik i filozof
  • Nikola Zrinski Sigetski - državnik i vojskovođa
  • Petar Zrinski - državnik, vojskovođa i pjesnik

Literatura

  • Anđela Horvat, Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Međumurju, Zagreb, 1956.
  • Rudolf Horvat, Poviest Međimurja, Zagreb, 1944.
  • Zrínyi Károly, Monografija grada Čakovca, Čakovec, 2005. (prijevod izdanja iz 1905.)

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license from WikiSlavia and Wikinfo (and partly Croatian Wikipedia).

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Čakovec&oldid=45054"