Željezno (Eisenstadt)
Željezno (njem. Eisenstadt, magjar. Kismarton, slovens. Železno) je pokrajinski glavni grad austrijskog Gradišća tj. savezne zemlje Burgenland. Eisenstadt je manji grad na jugoiztoku Austrije i najmanji medju austrijskim pokrajinskim centrima. Eisenstadt leži na južnom rubu brda Leitha, 12 km od magjarske granice. Gradić ima 13.165 stanovnika (2012), od čega su oko 12% tamošnji gradišćanski Hrvati.
Sadržaj
Prirodni zemljopis
Željezno leži na iztočnom rubu Austrije blizu (12 km) austrijske granice s Magjarskom. Austrijski glavni grad Beč je udaljen tek oko 40 km sjeverozapadno od Željeznog. Željezno se nalazi na krajnjemu sjeverozapadnom rubu Panonske nizine tj. na prielazu u Bečku kotlinu.
Grad je u ravničarskom području i jedan je od najnižih gradova u Austriji tj. niže od 200m nad morem. Podneblje oko Željeznog je umereno kontinetalno nešto više oborina zbog blizine Alpa. Željezno nema većih vodnih ploha, ali se u blizini tj. desetak kilometara iztočno pruža prostrano Nežidersko jezero na magjarskoj granici.
Povijest Željeznog
Područje kasnijeg Željeznog je bilo naseljeno još u vreme željeznog doba tj. bar do 500 godine pr.Kr. Kasnije su to naseljavali Kelti, pa od Kristova doba Rimljani. Okolica pada pod vlast Huna i potom u doba Karla Velikog pod vlast Bavaraca. Oko 1118. godine spominje se tvrdjava na mjestu današnjeg grada. Prvi pismeni spomen naselj Eisenstadt potječe od 1264. godine pod latinskim nazivom Minor Mortin, iz čega na magjarskom jeziku nastaje naziv grada Kismarton.
Srednji vijek
U 14. stoljeću grad pripada magjarskim velikašima iz obitelji Kanižai, koji podižu gradske zidine i unutar njih tvrdjavu na vodi. U njihovo doba prvi put je zapisano ime Eisenstadt. 1388. godine Kismarton ili Eisenstadt dobiva pravo trgovišta. 1455. godine Eisenstadt dolazi za idućih 150 godina pod vlast Habsburgovaca. 1529. godine i 1532. g. osmanski Turci privremeno zauzimaju taj gradić pri njihovoj provali do Beča.
Od 1648. godine gradić prelazi u posjed magjarske plemićke obitelji Esterházy, kada sjeverozapad Ugarske pripada Audstrijui, a ostatak Osmanskom carstvu. Od 1648. grad ima status slobodnoga kraljevskog grada u Ugarskoj i poznat je kao sjedište bogate feudalne porodice Esterhazy. Pod utjecajnim kneževima Esterhazi, Eisenstadt doživljava barokni porcvat i raste kao grad. U blizini tadanjeg grada Esterhazi grade jednu od svojih većih rezidencia, današnji dvorac Esterhazi. Kompozitor Jozef Haydn je živio i stvarao u ovom dvorcu.
Novija poviest
1809. godine je Napoleonova vojska zauzela Eirenstadt, ali nakon par godina on je ponovo pripao Habsburškom carstvu. U doba Austrougarske je taj grad je pripadao magjarskom dijelu, a tek od 1921. godine mirovnim ugovorom u Saint- Germainu, Eisenstadt pripada Austriji.
Nakon Prvoga svjetskog rata, s raspadom Austro-Ugarske dolazi do podjele tadanje županije Sopron po etničkoj osnovi. Veći zapadni dio gdje je prevladalo pučanstvo njemačkog maternjeg jezika tj. današnje Gradišće, dotada njemačka zapadna Ugarska (Deutsch-Westungarn), ujedinjuje se 1921. godine s Austrijom.
Potom se od 1925. osniva na iztoku deveta austrijska savezna država Gradišće, a Željezno postaje pokrajinskim glavnim gradom nove savezne države. U Željeznom je živio i stvarao poznati kompozitor Joseph Haydn. Željezno je kulturno sjedište austrijskih Hrvata iz Gradišća.
Znamenitosti
Najveće znamenitosti Željeznoga su nekadanji dvorac feudalne obitelji Esterhazy iz 14. stoljećaa (obnovljen 1663.- 1672.), pa crkva Kalvarija (Kalvarienbergkirche) s grobom slavnog kompozitora Josepha Haydna. Kuća u kojoj je Haydn živio izmedju 1766.- 1790. je danas pretvorena u muzej, pa župna crkva iz 1450.- 1522. i franjevačka crkva iz 1625.- 1630.), u kojoj se nalazi grobnica porodice Esterházy. U neposrednoj okolici grada se nalazi Dvorac Forchtenstein, nekadanje sjedište grofova von Mattersdorf.
Gradsko pučanstvo
U samom gradu živi 13.147 stanovnika, a u široj okolici 40 943 stanovnika Gradišća (sjeverni Burgenland). Izim kao pokrajinsko središte, Željezno je takodjer i kulturno središte hrvatske nacionalne manjine u Austriji tj. Gradišćanskih Hrvata.
Gospodarstvo i promet
Eisenstadt je trgovačko središte voćarskog i vinogradarskog kraja, sa značajnom industrijom koja proizvodi tekstil, skijašku opremu, metalno posudje i električnu opremu. Dobar dio gradjana rade u javnoj upravi i uslužnim djelatnostima.
Hrvatsko školstvo
- Hrvatska narodna visoka škola Gradišćanskih Hrvatov
Hrvatska glasila
- Hrvatske novine
Prijateljski gradovi
- Beč (Wien), Austrija
- Bad Kissingen, Njemačka
- Colmar Francuska
- Sabbiadoro, Italija
- Sopron, Magjarska
- Sanuki, Japan
Abstract
Eisenstadt (Hungarian: Kismarton, Croatian: Željezno, Slovene: Železno) is a city in eastern Austria, the state capital of Burgenland. It has a population of about 13,165 (2012). In the Habsburg monarchy, Kismarton (Eisenstadt) was the seat of the Eszterházy Hungarian noble family. The composer Joseph Haydn lived there as Hofkapellmeister under Esterházy patronage.
Poveznice
Reference
Adapted and combined by GNU license from diverse Wikipedias.
