1. tisućljeće
Predložak:Tisućljeće 1. tisućljeće je tisućljeće koje je trajalo od 1. do 1000. godine. Tisućljeće je započelo 1. siečnja 1. godine, a završilo 31. prosinca 1000. godine.
Pregled
Na istoku, veliko Kinesko Carstvo pod dinastijom Han se razpalo na tri suparničke države i time započelo višestoljetno razdoblje političke nestabilnosti poznato kao Šest dinastija. Razdoblje je završeno obnovom državnog jedinstva pod dinastijama Sui i Tang. Uzprkos nizu ratova i razaranja, za vrieme 1. tisućljeća je zabilježen procvat kulture, kojoj je dijelom doprinijelo i širenje budizma u Kini, kao i niz tehničkih inovacija. Slični kulturni i tehnoložki trendovi se bilježe i u drugim dijelovima Iztočne Azije, pri čemu se posebno iztiče Japan u kome se razvija civilizacija pod snažnim kineskim utjecajem.
Na zapadu Rimsko Carstvo nakon dva stoljeća relativnog mira i blagostanja, koji se smatra vrhuncem antičke civilizacije, počinje slabiti i postaje sve manje sposobno obraniti se od navale barbara sa sjevernih granica koja će konačno dovesti do njegovog nestanka, s time da će istočni dio nastaviti postojati kao Bizantsko Carstvo. Ti su procesi tekli usporedno s pojavom nove religije, kršćanstva, koja se širila kako unutar samih granica Carstva, tako i medju ostalim djelovima svijeta. Mjesto nekadašnjeg svjetovnog autoriteta rimskih careva preuzima rimski biskup, odnosno papa, a antičko razdoblje, stari vijek zamjenjuje srednji vijek.
Na području Jugozapadne Azije su iscrpljujući ratovi izmedju kršćanskog Bizanta i zoroastristčkog perzijskog Sasanidskog Carstva ojačali važnost Arabije, gdje se javlja nova religija poznata kao islam. Ona će dati snažan poticaj Arapima da krenu u osvajanja koja će brzo stvoriti novo svjetsko carstvo poznato kao kalifat, u kome će na temeljima ranijih kultura započeti Islamsko zlatno doba. Većina demografskih procjena o svjetskom pučanstvu navodi kako je ono u usporedbi s predhodnim tisućljećima raslo prilično sporo, odnosno kako se možda čak i značajno smanjilo, pri čemu se kao razlozi za to najviše spominju neprestani ratovi, kuge, promjena klime i dr.
Izumi, odkrića i pojave
| Komunikacije | Matematika i znanost | Poljoprivreda | Transport | Ratovanje |
|---|---|---|---|---|
Važnije osobe
- Isus Krist, osnivač kršćanstva
- 63. pr. Kr. - 14.: August, trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car
- 83. - 161.: Klaudije Ptolomej, starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac
- 272./73. - 337.: Konstantin Veliki, rimski car
- 406. - 453.: Atila, kralj Huna
- 483. - 565.: Justinijan I. Veliki, car Istočnog Rimskog Carstva
- 672./73. - 735.: Beda Časni, crkveni naučitelj
- 747. - 814.: Karlo Veliki, franački i langobardski ter rimski car
