Ante Starčević: citati

Dr. Ante Starčević (Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. - Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski publicist, književnik i najpoznatiji nacionalni političar iz 19. stoljeća, utemeljitelj Hrvatske stranke prava - HSP i ideolog hrvatske državnosti. Ante Starčević je umro 28. veljače 1896. u Zagrebu u 73-oj godini života. Pokopan je po vlastitoj želji, u crkvi Sv. Mirka u zagrebačkim Šestinama, a spomenik je izradio Ivan Rendić.

A

• "A kad Hrvati ne mogu biti svoji u Hrvatskoj, medju njimi ne ima ni jednoga, koji će preko prve zgode htjeti robovati hrdjavijemu od sebe. Kada pojedinac ili narod ne može o sebi biti, nego mora služiti, njemu valja probrati čim boljega gospodara."
• "Ako je buna, braniti svoja prava, osim slavosrba sav je sviet jedan veliki buntovnik. Mi spadamo u te buntovnike, i želimo u njih ostati."
• "Ako naglo obogatiš, brzo ćeš osiromašiti."
• "Ako narod ne razazna bolje od gorih, bit će mu kako i do sada."
• "Ako roditelje štuješ, možeš se dobru nadati."
• "Ako sam ne razmišljaš, uzalud slušaš razumnika."
• "Ako se smrti ne bojiš, nemaš nikakav strah."
• "Austrija je vazda jedna te ista, ona niti se mijenjala, niti se mijenja. Ja vam kažem u ime povjesnice, da se despocije ne popravljaju, nego propadaju."

B

• "Bez dvojbe dobro je mnogo imati, nu mi sudimo, da je bolje malo trebati."
• "Bit ćete opazili, da zlo, koje kerstjani terpe, dolazi ne iz njihove vere, nego iz pomanjkanja svake vere. Puk bez svakog morala ne može pod nikakvom vladom, u nikakovom družtvu sretan biti."
• "Brazgotina na duševnosti velika je rana."
• "Budi takmac poštenu i umjerenu mužu."

Č

• "Čedna ženska srcem, a ne očima izabire muža."
• "Čednost, a ne dragocjenost ženu resi."
• "Češće se ispuni strah nego li nada."
• "Čim si sretniji, tim budi čedniji."
• "Činiti dobro znamenuje Boga nasljedovati."

D

• "Da bi glava boljela prije pića, nitko se ne bi opijao."
• "Današnji dan učenik je jučerašnjega dana."
• "Djeca su najčvršći vez ljubavi."
• "Dobro djelo učinjeno narodu ne može bez ploda, a zlo djelo bez kazne ostati."
• "Dok budemo imali domaćih izdajica, dotle ćemo imati tuđinskih gospodara."
• "Dok ne pokuša, nitko ne zna što može."
• "Dok postoji pravo jačega, nitko nije siguran ni za košulju."
• "Drži da svako mjesto ima svoga svjedoka."
• "Dug, za poštena, veliko je sužanstvo."
• "Dvostruk je grijeh nad grijehom ne stiditi se."

G

• "Gdje god bitange dojdu do vlasti, oni u vladu i na priestolje namjeste bitange, i drže ih, i gdje god je bitanga na priestolju, on u vladu i u sabor namješća bitange pa ih drži."
• "Gdje je sloga tu je dobice."
• "Gdje starost griješi, mladost se na zlo uči."

H

• "Hervati traže jezik, u kome bi pisali, oni su ga već odavno našli u stotinam knjigah i milionim dušah. Hervati imaju tri nariečja: štokavsko, kajkavsko i čakavsko, i svako je izobraženie nego li ono, koga neki "srbskim" zovu. Hervatu, koi se je tuđinstvom pokvario, treba se naučiti svoj jezik, a ima odkuda. Mi o tome danas i radimo i ne želimo ni jedno od ona tri nariečja posve zabaciti."
• "Hrvatski jezik pokaza i pokazuje da je ne samo prijetan nego da je i prečvrste naravi. Ovaj jezik ne treba nikakvu povlasticu, nikakvu zaštitu: uz jednaku slobodu, u jednakih okolnosti, on se ne boji nadtecanja s nijednim susjednim jezikom. Dakle on ne pita drugo nego slobodu."

I

• "Isti ljudi sačinjavaju i uzderžavaju obćinu, županiju i državu. Tu ne ima tuđih, protivnih, neprijateljskih živaljah: tu postupa sav narod nekojim načinom kao pojedinac, koji ima trostruko gospodarstvo; jer su sva tri njegova, on za njih svako mari, pa čime bolje napreduje njih svako, time je bolje njemu i njima. Kada deržava dobro stoji, ona može pomagati županijam i obćinam; kada je županiji dobro, ona ne napastuje deržavu i pomaže obćinam; kada je obćina srećna, ona ne trebuje ništa od onih dviju, nego im lahko i veselo pomaže. U tom svakom slučaju isti ljudi davaju samo sebi samim: jednom rukom, iz jednog svojega žepa vade, a drugom rukom u drugi svoj žep primaju. Gde je tako, tu ne može biti nečiste sebičnosti ni hinjenja."
• "Isto tako muž, koji zaslužuje biti zastupnikom naroda, mora poznati želje i težnje svojih izbornikah, i po njih celoga naroda. Jer samo ovako može znati zastupnik, u čemu je ojačan narodom, u čemu li osamljen stoji, samo ovako može zastupnik dobiti serdčenost za uzmoći u svih prigodah braniti pravo naroda, samo ovako može zastupnikova reč dobiti pravu snagu, samo ovako može se zastupnik ukloniti korakom, koji bi domovinu, možda i njega u pogibel doveli. Kod izborah za Sabor obično se ljudi narodu ulagivaju, dok od njega izmame što žele. Po izborih, navadno se izbornici tuže, da su se prevarili u svojemu izboru, a izabranici zaborave na narod i na svoja obećanja i rade samo za se."
• "I za stare pristoji se učenje."

J

• "Ja sam se od detinstva naučio svaku stvar zvati njezinim pravim imenom. Od toga načela i običaja, kad bi i mogao, ja neću za ničiju volju odstupiti, nego ili ću govoriti iskreno, kako mislim, ili, ako to nije dopušteno, ja ću mučati."
• "Jedini vez prijateljstva jest vjernost."
• "Jedino uz samostalnost mogu cvasti narodi, zemlje i gradovi."

K

• "Kada rana i zacijeli, brazgotina ostaje."
• "Kada se ne može činiti dobro, dosta je da se ne čini zlo."
• "Kod odgajanja djece glavna je stvar da im se srce oplemeni, da se zadoje ljubavlju svojega naroda, svoje domovine, ljubavlju svega što je dobro i plemenito. Kod toga posla moći je koje vrijeme um i njegovo razvijanje s mirom pustiti. Um bo kada se napne, brzo napreduje, a srce otrovano nije moguće potpuno."
• "Koga sreća odviše njeguje, ludakom ga učini."
• "Krepost je najčvršće oružje."
• "Kukavici nitko ne zavidi."

L

• "Lakomća novac razdražuje, a ne zasićuje ga."
• "Lakše je naći nego li uzedržati sreću."
• "Luda glava najviše se nada."

Lj

• "Ljubiti i pri pameti biti, nikome nije dano."

M

• "Mač tijelo, riječ dušu rani."
• "Makar Hrvatska bila samo uru dugačka i uru široka, makar u njoj bilo samo pet Hrvata, neka ih je pet al' neka su slobodni i sretni."
• "Mi Hrvati imamo dvije mane, iz kojih izvire sva naša narodna nesreća: mi svakome vjerujemo bez da premišljamo i lako zaboravljamo krivice koje nam drugi učine."
• "Mi jezik zovemo po narodu, a ne po zemljopisu."
• "Mi marimo za sreću i nesreću Austrije samo na koliko ona služi Hrvatskoj. Stoga bismo volili da stoji Austrija uz sretnu Hrvatsku, nego da Austrija propadne, bez da se Hrvatska pomogne."
• "Mi smatramo najsvetiom dužnošću obćinstvo po mogućnosti ubavješćivati verno o javnih stvarih, bez obzira da li nami ovo ili ono godi. Tko pozna samo jednu stranu stvari i kod toga ostaje ne mareć za druge strane, taj je iznenađivan i varan; a tko nastoji poznati što je moguće više različnih, možda protivnih stranah, taj gleda da se za svaki slučaj pripravi."
• "Mi sudimo da sreća i nesreća svakoga naroda na iztoku Europe, stoje bezuvetno od sreće i nesreće susjednih mu narodah. U stvarih slobode mi verujemo u zajedničtvo narodah tako, da njih nijedan ne može biti sigurno slobodan, ako nije slobodan i sused njegov."
• "Mi vam iskreno ispoviedamo da je pripovietka o siromaštvu, o slaboći i malenkosti Hrvatske tuđe bilje, rasađeno po rastrganu narodu hrvatskom samo zato da ovaj narod, izgubiv pouzdanje u se, tuđincu se tim lakše u naručaj baci."
• "Moći, a ne htjeti škoditi - najveća je slava."
• "Mučanje je budali namesto mudrosti."
• "Muči a radi, kada učiniš, govori."

N

• "Na muhe ne udara se iz lumbarda."
• "Na ne pravicu mrze i oni koji je čine."
• "Naglost druguje s još kojim zlom."
• "Najbolje je takmastvo za čovječnost."
• "Najbolje je u zlu društvu - mučati."
• "Najprije i najvruće štuj roditelje."
• "Najsigurniji je onaj koji je na sve pripravan."
• "Najstrašnie su vam reči, da ćete mene "slediti". Toga ne bude. Ako trebate gončina, tražite si ga drugde. Ja niti koga vodim, niti gonim. To je glavna nesreća Hervatah, da se derže ljudih, a ne načelah, a ne programa. S toga je ovaj narod tako često izdan i prevaren, i vazda mu stvari drugačie izpadaju, nego li je on očekivao. Tko sam za se ne mari, čemu da se nada od drugih? Koga nose tuđe noge, neka se ne čudi, ako padne. Gončin će vas tim većma prezirati, čime mu se većma podate. Nas će jedan za drugim u zemlju, a program, kako i narod, ima živeti. Ja ne deržim ni izdaleka do mojih nazorah koliko vi, nego razmišljavam kako mogu, pa kažem izkreno kako mogu. Tako treba da svi radimo. Kad se mnenja pokrešu i izbistre: deržimo se onoga, koje ih je najbolje i najpogodnije po sav narod. Tako ću biti ja s vami kako i vi sa mnom: svi ćemo biti jedinac za dobro domovine."
• "Najveća je nesreća u strahu ostariti."
• "Najveća je šteta prijatelja izgubiti."
• "Najveća nesreća u koju može narod doći jest ona da mu tuđinac djecu odgaja. A dopuštati, da ti se djeca u tuđinstvu odgajaju, znamenuje iz svoje djece sebi neprijatelje odgajati. Dijete odgojeno u tuđini postaje tuđinčetom, i odbija se od svoje domovine, od svojega naroda, od svojih roditelja, od sve domaće svetinje."
• "Narod će hrvatski štovati slobodu svakog naroda onako,kako svaki narod bude štovao njegovu slobodu."
• "Narod hrvatski ima starije spomenike u svome jeziku negoli ijedan njegov slavjanski brat: hrvatski jezik proslaviše stotine pisaca u ono doba, kad zapadni narodi, danas najizobraženiji jedva da su znali Oče naš u svome jeziku izbrojiti."
• "Narod koji uvek traži zaštitnika nije vredan slobode."
• "Naše dijeljenje, naša nesloga, postoji samo zato jer ih izvana uzdržavaju i jačaju."
• "Ne daj nam Bože, pasti u ludost, u kojoj bismo rekli, da je narod pristao uz naš program, uz našu politiku. To ne, mi smo naš program, mi smo našu politiku izcrpili i složili iz prava, iz ćudi, iz duha, iz koristi, iz potrebe naroda hervatskoga, ter nije čudo, što je sav narod za svoje."
• "Ne gledaj kolikima nego kakovima se dopadaš."
• "Ne marim bilo za koga drugoga više nego za svoju domovinu."
• "Ne pazi za što te drže, nego što jesi."
• "Ne razložna hrabrost škodi."
• "Ne zapusti nesretna prijatelja."
• "Nepoštenjak ne može biti prijatelj."
• "Nesloga deržavljana, za neprijatelja je dobitje."
• "Netražim neprilike ni pogibeli, nu kada se radi o pravu domovine, o sreći naroda hervatskoga, ja neznam za nikakovu pogibel, za nikakovu nepriliku, za nikakovu žertvu, nego nastojim, da izpunim moje deržanstvo, i na koliko mi to za rukom pojde, na toliko sam zadovoljan, nepazeć na posledice, koje se sasma mene tiču."
• "Ni u šali ne valja prijatelja uvrijediti."
• "Ni pod Beč, ni pod Peštu, nego za slobodnu i samostalnu Hrvatsku."
• "Niti slušaj niti gledaj što je nepristojno."
• "Nitko ne zna sve, nego svatko zna nešto."
• "Nitko ne živi tako siromašan kako je siromašan rođen."

O

• "O kome narod dobro govori, posjeduje sve manje naroda."
• "O nepriatelju misli zlo, a ne govori."
• "Od smrti smo vazda jednako daleko."
• "Od stotine buna jedva da jedna ispadne dobro po narod, stoga ja bih rekao da su one po narode ubitačnije nego prijestolja."
• "Odviše pravdajući se, gubi se istina."
• "Oholi sramotu za slavu dobiva."
• "Okrutnik se naslađuje, a ne mekša se suzama."
• "Ono što učiniš drugome, od drugoga očekuj."
• "Opraštaj drugima samo sebi nemoj opraštati."
• "Osveta je slaboća, koja se derži jedinacah, ne narodah slobodnih, ne deržavah jakih, ne vladah pravih. Za osvetu vojevati može samo despot ili luđak."

P

• "Pamet je najveće imanje."
• "Pazi što govoriš, a ne što misliš."
• "Po činima ne po riječima traži prijatelja."
• "Po neskladu slada biva sloga."
• "Ponos žene stoji u mučanju."
• "Pošten muž na poštena ne mrzi."
• "Poštena žena drži se kuće."
• "Potištenost smatramo krijepošću, izdaju zaslugom, dojavu zakonitošću, laskanje ljubavlju, siromaštvo zloćom, smjernost ludošću, pristojnost rđom, pravednost slabošću, iskrenost bezobraznošću, poštenje izmišljotinom za varanje neukih, istinu porugom."
• "Požuda najvećma ljubi ono što ne valja."
• "Pravedniku placa ne pogiba."
• "Prijatelja skromno opominji, a hvali ga javno."
• "Puk nije naučen umovati, nego samo šutiti. Zato, kada se radi o njegovu dobru, neka on viče, hvali i osuđuje kako hoće; kad uvidi korist radnje, on će samo hvaliti. Mi volimo iskren, manje škodljiv absolutizam nego ubitačnu obsjenu ustavnosti. (...) Rimljani su često bili pod diktaturom i onda su bili najsretniji i napredovali su."

R

• "Rastrgajmo paklenu mrežu koju nam je svima naš općeniti neprijatelj razapeo, zaboravimo na nepravde i uvrede koje smo jedni od drugih pretrpjeli, pripišimo svu nesreću našu njezinim početnicima, a ne narodima našim, oprostimo neprijateljima našim, nastojmo da nam u buduće ne mogu škoditi, pomirimo se i pobratimo, te se zakunimo jedan za sve i svi za jednoga, zakunimo se na svetom grobu naših mučenika, a taj je grob sva naša domovina, zakunimo se da ćemo dostojno osvetiti oce naše, a osveta nam budi svih nas sloboda, jednakost i bratinstvo."
• "Razmišljajući dolazi se k mudrosti."
• "Riječ je, da dok je o okolici ijedan tat, dotle u okolici nitko nije siguran, svatko mora bdjeti i stražiti nad sobom i svojim."

S

• "Samo je onaj rat naplaćen kojim narod dobiva svoju slobodu."
• "Samo slabi, obični ljudi više drže do života nego do častna mjesta s kojega usrećuju narode."
• "Skrovna pogibelj najstrašnija je."
• "Skupac nije nikome dobar, a sebi je najgori."
• "Sladak govor ima svoj otrov."
• "Slava, ako ne raste, propada."
• "Sloboda bez zakona ne može biti."
• "Smionošću snaga, a otezanjem strah raste."
• "Srcu pametan gospoduje, a budala robuje mu."
• "Strašnije je bojati se smrti nego li umrijeti.
• "Stid izgubljen već se ne dobiva."
• "Stidljivo srce pozna sigurnu stazu."
• "Sumnja je najveće zlo za čovjeka."
• "Svaka veličina od malenkosti počinje."
• "Svako diete ljudskih moždjana zna,da samo Bog ni ludjak ne mienjaju mnienja. Bog,jer ima podpuno znanje, a ludjak, jer ne ima nikakovo mnienje. Svaki čovjek mora se do smrti učiti i time mienjati mnienje dok najde bolje, za obćenitost koristnije."
• "Svašto je grko prije nego dozri."
• "Svatko veselo sluša kada pošten zapovijeda."
• "Sve je tuđe, što god dobiješ bez zasluge."

Š

• "Šteta je i dobitak, ako je sa zlim glasom."
• "Što je ružno za učiniti, nije lijepo ni za govoriti."
• "Što tko ljubi, to i hvali."
• "Štogod za zbilja hoćeš, to i možeš učiniti."
• "Štogod žudiš, daleko je."

T

• "Terpi dobrovolno, dok si ne možeš pomoći."
• "Teško se čuva ono što se mnogima dopada."
• "Tko i sam sebe smatra za sužnja, taj se ne mari čuditi ako ga i drugi takovim scene. Tko nije svoj, taj je svačiji, jer od njega ne stoji, čiji će biti. Tko se i hotice za sužnja izdaje, taj nema pravo tužiti se, što ide od ruke do ruke - što menja gospodare."
• "Tko brzo nauči, taj brzo i zaboravi."
• "Tko dvaput u istome grijesi, nije razuman."
• "Tko istinu ne govori, i ne čuje ju."
• "Tko izgubi poštenje, već ništa nema za izgubiti." *
• "Tko je pošten, time je i plemenit."
• "Tko naglo sudi, u kajanje hrli."
• "Tko ne škodi kad može, pomaže."
• "Tko ne trpi da mu se istina kaže, opak je."
• "Tko ne zna dati, nepravedno prosi da mu se dade."
• "Tko ne zna zašto je hrabar, razbojnik je."
• "Tko od tebe koristi prima, sebe ljubi, a ne tebe."
• "Tko pametno živi, svaki dan drži za posljednji."
• "Tko prima ono što ne može vratiti, varalica je."
• "Tko s nevrijednim druguje, ugled si ubija."
• "Tko se s pijanim pravda, nenazočna vrijeđa."
• "Tko se kruhom naroda hrani, ima narodu računa polagati."
• "Tko se onepoštenio, već se ne opošteni."
• "Tko se pukotine boji, ne ubija ga podrtina."
• "Tko za prijatelja radi, radi za se."
• "To je ime hrvatsko jedna veličajna baština, što si je narod iz oluja svjetskih događaja spasiti mora, ako neće da propadne, jer nestane li narodu imena, glasa, nestalo je narodu i traga."

U

• "U Bosni živi strana našega najčišćega, najnepokvarenijega naroda, koji lakše može biti bez nas, negoli mi bez njega. Za nas je njegov život znamenitiji negoli pariških proletera i njemačkih mudraca, njegovo je naravno stanje za nas korisnije i potrebitije negoli zapadna civilizacija koja smućuje pamet, truje srce i ubija nam život."
• "U demokraciji je dopušteno činiti samo ono, što svima donosi dobro, a nikome ne nanosi nesreću i štetu."
• "U nikakvoj nevolji ne valja zdvojiti."
• "U odnosu prema pitanjima vjere sačuvajmo srce djeteta, u odnosu prema bližnjima srce majke, a u odnosu prema sebi – srce sudca."
• "Učena glava dvostruke oči ima."
• "Uistinu, bez samostalnosti i neodvisnosti narod ne može biti narodom, osobom: nego je samo puk, množina čeljadi."
• "Ustrpljenje lijek je proti svakoj boli."

V

• "Varalica nagovara terpiti, a sam ne će da terpi."
• "Vatra zlato, a nevolja snagu muža iskušava."
• "Većma cijeni glas dobar negoli bogatstvo."
• "Vjernost je kako i dusa - kada ode, već ne dođe."
• "Vrijeme liječi svaku srca bolest."

Z

• "Zaboravljaj što daješ, pamti što primaš."
• "Za mlade pristoji se vise mučati negoli govoriti."
• "Za mladosti priučavaj se dobru."
• "Za stalno svaki sin domovine dužan je služiti svojemu narodu primiti svako mesto, koje odgovara njegovoj sposobnosti, i na kojemu može domovini kakovo dobro izkazati. U tom ga ne smi prečiti njegovo makar temeljito osvedočenje, da obstojeći sustav ne valja, ili da se ne slaže s njegovimi načeli."
• "Za starost si brašnenicu spravljaj."
• "Zgrada sreće brzo se ruši."
• "Zla žena oluja je u kući."
• "Zlo vladajuć gubi se vladanje."
• "Zlo živi tko misli vazda živjeti."
• "Znanje nikakav krvolok ne može oteti."

Ž

• "Ženska, ali ljubi, ali merzi, drugo ona ne može."

---