Arheologija
Arheologija (hrv. i slov. starinarstvo) je znanost što se na temelju pronađenih starih materijalnih ostataka kulture bavi objašnjavanjem i rekonstrukcijom načina života i kulture starih civilizacija.
Sadržaj
Podrijetlo riječi
Riječ „arheologija” (grč. ἀρχαıολογία) potječe od grčkih riječi ἀρχαῖος („prastar”, „davni”) i λόγος („riječ”, „misao”), a u Grčkoj bila je u uporabi još u antičko doba za starinu i prošlost. U starom Rimu je bila rabljena riječ antiquitates („starine”), od čega potječe i pojam antiquarius za osobu što se bavi proučavanjem starih načina pisanja i govora. Krajem srednjega vijeka se rabi naziv i pojam res antiquaria za proučavanje starih spomenika. Riječ „arheologija” od 17. stoljeća rabi suvremenom značenju.
Hrvatski i slovenski izraz za arheologiju je starinarstvo. Također, tijekom 19. stoljeća, u hrvatskom jeziku je bio rabljen pisani oblik arkeologija.
Podjela arheologije
Po dobu
Prapovijesna arheologija:
- paleolitik (starije kameno doba) - doba lovaca i skupljača
- mezolitik (srednje kameno doba) - prijelazno doba: pojava poljodjelstva i raširen ribolov
- neolitik (mlađe kameno doba) - od naglog razvitka poljodjelstva, pojava pripitomljavanja životinja
- eneolitik (bakreno doba) - prijelazno doba: uporaba bakra i primitivnih bakrenih slitina, visoki značaj stočarstva
- brončano doba - raširena uporaba bronce
- željezno doba - raširena uporaba željeza
Povijesna arheologija:
- egiptologija
- biblijska arheologija
- antička arheologija - proučava kulturu grčkog i rimskog svijeta, s daljnjom podjelom na klasičnu arheologiju što se bavi proučavanjem matičnih ozemlja antičkih civilizacija (Grčku i Italiju), te provincijalnu arheologiju što se bavi proučavanjem grčke kolonije i rimske provincije
- starokršćanska arheologija - proučava rane kršćanske materijalne ostatke.
- srednjovjekovna arheologija - istražuje doba od propasti Zapadnoga Rimskog Carstva do stvaranja novih etničkih zajednica i uspostave njihovih država
- novovjekovna arheologija
- industrijska arheologija
Po predmetu proučavanja
- podvodna arheologija - istražuje arheološke ostatke što se danas nalaze pod vodom
- arheologija okoliša - istražuje ljudsku uporabu prirodnih resursa i prilagodbu okolišu
- etnoarheologija - proučava suvremeno ljudsko društvo (npr. običaje izoliranih kultura) s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka
- zračna arheologija - prikuplja podatke zračnom fotografijom za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta
Još postoji veći broj posebnih arheoloških disciplina, poput: socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, rodne arheologije, itd.
