Ban Kačić (Khadzon)

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Kačić
Hrvatski ban
Vladavina 620. - 642.
Nasljednik Radoslav
Osobni podatci
Zanimanje admiral
HrvatGrb.png

Ban Kačić (Archon Khadzon) je bio srednjovjeki dalmatinski vladar južne Primorske Hrvatske od 620. do 642. Iz bizantskih srednjovjekih izvora saznajemo da je on prvi ranohrvatski vojskovodja i naš admiral na obalama Balkana, koji je po oskudnim indiciama vjerojatno predvodio južne Crvene Hrvate pri pomorskoj selidbi od Crnog mora do Jadrana u doba bizantskog cara Heraklija.



Admiral Khadzon

Kao ranohrvatski pomorski čelnik (archon Sklabenon) i zadnji naš saveznik Perzijanaca, god. 626. je na Bosporu sudjelovao kao pomorski saveznik perzijskog cara Khosrava II. Sassanida (591. - 628.), kada je neuspješno nastojao prebaciti perzijsku vojsku preko Bospora do Carigrada, u čemu ga je spriečilo bizantsko brodovlje. Potom je dalje predvodio selidbu ukrajinskih Hrvata duž Balkana na zapad, uz njihove usputne obalne napade na Solun, Peloponez, itd. Mjesto njihova prvog iskrcavanja na istočnom Jadranu je jamačno bilo negdje kod Omiša pri ušću Cetine, gdje se potom nalazi pleme Kačića kojih je helenizirani "Khadzon" izgleda bio rani rodonačelnik.

Poviest vladavine

Pri naseljavanju u Dalmaciji, car Heraklije je banu Khadzonu potom izdao 637. godine pismenu pozivnu dozvolu tzv. "Keleusis" (grč. keléuo = pozvati, dopustiti), kojom se medjunarodno proglašuje da Hrvati pod arhontom Khadzonom kao savezni vazali Bizanta, dobivaju pravo naseliti se u Dalmaciji na istočnom Jadranu. Pritom im se daje za dužnost tamo protjerati i uništiti Avare, nakon čega smiju zauzeti u trajni posjed za naseljavanje područja Ilirika od Jadrana do Panonie. To je formalno bio naš medjunarodni pravni dokument kojim se Hrvatima odredjuje naselidba njihove nove domovine prije 1400 godina. Kasnie je u Dalmaciji toga prvog dalmatinskog bana Khadzona nasliedio drugi rani dalmatinski ban Radoslav (oko 678. - 688.) koji je proširio vlast uz obalu do Kvarnera i Skadra, a u zaledju na Hercegovinu. Takodjer i s ovim je idući bizantski car Konstantin IV. Pogonat (668. - 685.) pismeno sklopio god. 679. ugovornu odredbu tzv. "Prostaxis" (grč. prostasso = odrediti, dodieliti), kojom se istim Hrvatima iz Dalmacie dodjeljuju iz bizantskog posjeda jadranski otoci i niz razrušenih obalnih gradova (osim Zadra, Trogira, Splita i Dubrovnika koji su dalje pod bizantskom upravom kao Thema Dalmatia).

Smrt i nasljednik

Vjerojatno je poginuo oko god. 642. pri pomorskom desantu ranohrvatske flote na Sipont (sada Manfredonia) u Apuliji. Zasad još nije poznato tko ga je naslijedio sredinom 7. st. do 677., a od 678. na vlast dolazi ban Radoslav.


  1. PREUSMJERI Predložak:Hrvatski narodni vladari