Baskijski i čakavski
Baskijski jezik (baskijski: Euskara) je jezik kojim govore Baski, prastari brdski narod nastanjen uz Pireneje u sjevernoj Španjolskoj i jugozapadnoj Francuskoj. Baskijski je izolirani jezik koji ne pripada niti jednoj poznatoj jezičnoj porodici. Ima oko milijun govornika, a za oko 700.000 je to glavni materinski jezik. Sami sebe oni na baskijskom nazivaju Euskaldunak.
Sadržaj
Abstract
Basque or Euskara (ISO 639 codes eu, baq/eus) is the non-Indo-European language spoken by the Basque people, who live in northern Spain and the adjoining area of southwestern France. This region is known as the Basque Country, or Euskal Herria in Basque. The ancestors of Basques are very ancient inhabitants of Europe, and their origins are still unknown as are the origins of their language itself. Many people have tried to link Basque to Etruscan, African languages, Caucasian languages and so on, but most scholars see Basque as an isolated language. It was spoken long before the Romans brought Latin to the Iberian Peninsula. By contact with neighbouring peoples, Basque has borrowed words from Latin, Spanish, French, Gascon etc. Some studies claim that nearly half of its words come from Latin. Some other words are thought to go back to the Stone Age because they include the root haitz- (rock): e.g. haiztoa (knife), haizkora (axe).
Povijest
Baskijski jezik je izoliran, tj. ne može se povezati ni s jednim drugim jezikom. Riječi slične suvremenom baskijskom se nalaze na području gdje se danas govori baskijski (u imenima) još u rimsko doba. Postoje mnoge hipoteze kojima se baskijski povezuje s raznim jezicima, ali nijedna nije općenito prihvaćena. Baskijski je priznat u Španjolskoj gdje ima službeni status, ali ne u Francuskoj. Priznavanje i standardizacija jezika se zbila tek. u 20. stoljeću. Baskijski jezici, ime malenoj izoliranoj jezičnoj porodici koja obuhvaća baskijski jezik kojim se služe Baski ili Euskaldunak na području Španjolske i Francuske. Porodici su ranije po ISO-639, pripadala tri jezika čiji su identifikatori bili bqe, bsz i eus. Godine 2007. dva od ta 3 jezika su izgubila poseban status, to su to su suletinski i navarsko-laburdinski koji su kao dialekti uvršteni u zajednički baskijski.
Rasprostranjenost
Baskijski se govori u nekoliko sjevernih pokrajina Španjolske koje čine tzv. Euskadi (Autonomnu pokrajinu Baskiju), te u susjednim područjima jugozapadne Francuske. Medjutim, veća i redovna upotreba baskijskog je tek u primorju na sjeveru te Autonomne pokrajine. Takodjer se dosta govori i u susjednoj pokrajini Nafarroa, koja ima zaseban status i gdje je baskijski službeni u sjeverni dijelovima. Baskijski se stoljećima povlačio pred romanskim jezicima, što se donekle zaustavilo u posljednje vrijeme u okviru višejezične Europske Unije.
Autonomna Baskija
Baskija ili Euskadi (španj. País Vasco, bask. Euskal Autonomia Erkidegoa), španjolska je autonomna zajednica. Dio je većeg teritorija kojeg nazivamo takodjer Baskija, u kojem prebivaju Baski. Smještena je na krajnjem sjeveru Španjolske uz obalBiskajskog zaljeva na Atlantskom oceanu i graniči s Francuskom, na jugu s pokrajinama La Rioja, Kastillia i León, na zapadu s Kantabrijom i na istoku s Navarrom. Baskija je danas priznata u svom Statutu kao nacija. Ona uključuje i povijesna područja Álava (bask. Araba), Guipúzcoa (bask. Gipuzkoa) i Vizcaya (bas. Bizkaia), koja se poklapaju s područjima današnjih provincija, što nose isto ime.
Baskija ima ukupnu površinu od 7.234 km² te 2.124.846 stanovnika, s prosječnom gustoćom naseljenosti od 292,4 stan./km². Glavni je grad Vittoria u provinciji Álava, gdje je sjedište baskijskog Parlamenta i Vlade. Baskija je dvojezična tj. govori se i španjolskim jezikom, ali oko 45% stanovnika govori još i baskijskim (euskara), koji za razliku od ostalih iberskih jezika ne potječe iz latinskog i jedan je od najstarijih jezika u Europi. Oba jezika su službena u Baskiji.
Veći baskijski gradovi
- 1. Bilbao 354,145 stanovnika
- 2. Vitoria-Gasteiz 227,568 stanovnika
- 3. Pamplona 195,769 stanovnika
- 4. Donostia-San Sebastian 183,308 stanovnika
- 5. Barakaldo 95,640 stanovnika
- 6. Getxo 82,327 stanovnika
- 7. Irun 60,261 stanovnika
- 8. Portugalete 49,118 stanovnika
- 9. Santurtzi 47,320 stanovnika
- 10.Bajona 44,300 stanovnika
Francuska Baskija
Sjeverna Baskija ili Francuska Baskija (francuski: Pays basque français, baskijski: Iparralde je povijesno odvojena od Južne Baskije (bask. Hegoalde) u Španjolskoj. Francuska Baskija se nalazi u zapadnom dijelu departmana Pyrénées-Atlantiques, koji leži u Akvitaniji (Aquitaine) tj. u jugozapadnom kutu Francuske sjeverozapadno od Pireneja. Na sjeveru graniči s departmanom Landes, na zapadu s Atlantskim oceanom, na jugu sa Španjolskom i na istoku s Béarnom, koji čini istočni dio istog departmana Pyrénées-Atlantiques. U tom području postoji baskijski nacionalni pokret za podjelu ovog departmana na dva dijela, baskijski i francuski: Pays Basque i Béarn. Sastoji se od 3 manje baskijske regije:
- Basse-Navarre (Nafarroa Beherea na baskijskom)
- Labourd (bask. Lapurdi)
- Soule (bask. Zuberroa)
Pismo
Baskijski se odavna piše latinicom, u koju su uključena slova C, Q, V, W, Y, ali se većinom ne rabe, izim kod zapisivanja stranih riječi i imena. Dodano je slovo ñ, a digrafi dd, ll, rr, ts, tt, tx, tz imaju značenje posebnih glasova (analogno hrvatskima lj i nj). Potpuna je baskijska abeceda: Aa Bb Cc Dd Ee Ff Gg Hh Ii Jj Kk Ll Mm Nn Ññ Oo Pp Qq Rr Ss Tt Uu Vv Ww Xx Yy Zz
Glasovi
Glasovni sustav baskijskog se razlikuje od narječja do narječja, i pokazuje velike utjecaje susjednih romanskih jezika. Sustav standardnog narječja je sljedeći:
| bilabijalni | dentalni | alveolarni | palatalni | velarni | laringalni | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| ploziv | p b | t d | tt -it- dd -id- | k g | ||
| frikativ | f | s | h |
Sustav samoglasnika je vrlo jednostavan:
| prednji | srednji | stražnji | |
|---|---|---|---|
| zatvoren | i | u | |
| srednji | e | o | |
| otvoren | a |
Izgovor
Većina baskijskih suglasnika se izgovara poput hrvatskih, no ima i nekih iznimaka. U baskijskom jeziku ne postoje sljedeći zvukovi koji se u hrvatskom bilježe znakovima: đ, dž, v, z, ž.
x se izgovara kao hrvatsko š
z se izgovara kao hrvatsko s (zvuk nalik našem z ne postoji)
tz se izgovara kao hrvatsko c
tx se izgovara kao hrvatsko č ' ili ć '
ts se izgovara kao hrvatsko c ' ili kao umekšano ć ' (tj)
il se izgovara kao hrvatsko ilj
in se izgovara kao hrvatsko inj
Mali rječnik
Primjer važnijih brojeva:
- bat "1"
- bi "2"
- hiru "3"
- lau "4"
- bost "5"
- sei "6"
- zazpi "7"
- zortzi "8"
- bederatzi "9"
- hamar "10"
- hamaika "11"
- hamabi "12"
- hogei "20"
- hogeita hamar "30" (dosl. "20 10")
- hogeita hamaika "31" (dosl. "20 11")
- laurogei "80" (dosl. "4 puta 20")
- laurogeita hamar "90" (dosl. "4 puta 20 10")
- ehun "100"
Dani u tjednu
| hrvatski | baskijski |
|---|---|
| ponedjeljak | astelehen |
| utorak | astearte |
| srijeda | asteazken |
| četvrtak | ostiral |
| petak | ostegun |
| subota | larunbat |
| nedjelja | igande |
Mjeseci u godini
| hrvatski | baskijski |
|---|---|
| siečanj | Urtarril |
| veljača | Otsail |
| ožujak | Martxo |
| travanj | Apiril |
| svibanj | Maiatz |
| lipanj | Ekain |
| srpanj | Uztail |
| kolovoz | Abuztu |
| rujan | Irail |
| listopad | Urri |
| studeni | Azaro |
| prosinac | Abendu |
Primjeri teksta
| Gure Aita (baskijski Očenaš):
Gure Aita, zeruetan zarena: |
Esklabu erremintaria
Sartaldeko oihanetan gatibaturik
erromara ekarri zinduten, esklabua,
erremintari ofizioa eman zizuten
eta kateak egiten dituzu.
Labetik ateratzen duzun burdin goria
nahieran molda zenezake,
ezpatak egin ditzakezu
zure herritarrek kateak hauts deitzaten,
baina zuk, esklabu horrek,
kateak egiten dituzu, kate gehiago.
Prijevod: Rob Kovač
Zarobljen u kišnim šumama istoka,
doveli su te u Rim, robe,
i dali ti posao kovača,
i sad radiš lance.
Crveno željezo koje nosiš u peć
može se modelirati kako želiš,
možeš praviti mačeve,
da bi njima ljudi mogli lomiti lance,
ali ti, robe,
ti praviš lance, nove lance.
Standardizacia baskijskog
Ujedinjeni baskijski (baskijski: Euskara Batua ili kraće 'Batua'), noviji je standardizirani oblik baskijskog jezika, koji je razvila Akademija baskijskog jezika krajem 1960tih i to je danas najčešći oblik jezika u Baskiji. Temelji se pretežno na središnjem baskijskom dialektu i obično se koristi u naobrazbi na svim razinama od osnovne škole do sveučilišta, na televiziji i radiju, pa u većini pisane proizvodnje na baskijskom jeziku.
Takodjer se rabi u običnom razgovoru novih govornika osobito u gradovima koji nisu naučili neki lokalni dialekt, dok na selima s više starijih govornika, ljudi ostaju više vezani za izvorne dialekte, posebice u neformalnom razgovoru. Baskijska tradicionalna narječja se još uvijek više rabe neslužbeno, dok je Euskara Batua dosad zauzela nove medije i više novih gradskih govornika koji inače ne bi naučili baskijski. Euskara Batua ima status službenog jezika u sjevernoj Španjolskoj: u baskijskoj autonomnoj zajednici i u dielovima Navarre, ali je nepriznat kao službeni jezik u jugozapadnoj Francuskoj, gdje je jedini službeno priznati jezik francuski.
Poviest standarda
Baskijski standard je do god. 1970. izradila Euskaltzaindia (Kraljevska akademia baskijskog jezika) i uglavnom se temelji na središnjemu baskijskom dialektu Guipuzkera i na pisanoj tradiciji. Nakon vištoljetnitnih pritisaka od akulturacije iz španjolskoga i francuskog, a osobito u doba Franca kada je baskijski bio zabranjen i blizu iztrjebljenja u Španjolskoj, Akademija je osjetila potrebu za stvaranjem jedinstvenog baskijskoga, pa jezik ima veće šanse za preživljavanje.
Kongres održan 1968. u svetištu Arantzaz na visoravni Guipuzkoa kao baskijskom kulturnom središtu, tamo su propisane temeljne smjernice za sustavan postizanje tog cilja: leksikon, morfologija, deklinacija i pravopis. Dalji korak je poduzet 1973. s prijedlogom standardne konjugacije. Razprava 1968.- 1976, nastala zbog tih standardnih jezičnih pravila, nije spriječila da Euskara Batua bude sve više prihvaćena kao baskijski standar u nastavi, medijima i upravi 1976.- 1983, u kontekstu rasta regionalne vlade (Statut autonomije Baskije 1979.) i poboljšanja Povelje Navarra (1982.).
- Euskaltzaindia (Kraljevska akademija baskijskog jezika) je službena akademska regulatorna institucia za baskijski jezik. Ona provodi istraživanja o jeziku, o njegovj zaštiti i uzpostavi standarde uporabe. Poznata je na španjolskomu kao La Real Academia de la Lengua Vasca (jer je pod kraljevskim pokroviteljstvom španjolske monarhije poput Real Academia Española), a na francuskom jeziku nazvana Académie de la Langue Basque.
Kritike standarda
Noviji baskijski standard je od kritičara opisan kao umjetni jezik, jer je ponekad teško medjurazumljiv s dialektima rubnih pokrajina tj. najzapadnijeg biskayskoga i iztočnijeg zuberoanskog. Zatim , Baskijski jezični puristi kao Oskillaso i Matías Múgica takodjer tvrde kako će njegovo postojanje i širenje ubiti prave i poviesne baskijske dialekte. Ini naprotiv drže kako je nova Batua zaštitila budućnost baskijskog jezika koji se natječe s francuskim i španjolskim.
Iztraživanje koje je provela Euskaltzaindia pokazuju kako baskijski jezik češće raste u područjima gdje je Euskara Batua uvedena i podučavana nasuprot lokalnih dialekata. To je ipak omogućilo preporod govornog baskijskoga, jer mnogi stariji naraštaji više ne znaju govoriti domaći jezik dijelom zbog zabrane pod diktaturom generala Franca.
Drugi nesporazum je pisanje grafema "h". Sjeveroiztočni dialekti ovo H izgovaraju aspirativno kao naš hrvatski "h", dok se u inima baskijskim zamalo ne izgovara. Standardni baskijski ga zahtieva u pisanom obliku, ali omogućuje tihi poluizgovor. Protivnici se žale kako bi mnogi govornici morali učiti svoj riečnik po sjećanju. Federico Krutwig je takodjer zagovarao stvaranje alternativnog književnog dijalekta na temelju renesansnog lapurdijskoga koji je rabio Joanes Leizarraga, prvi prevoditelj protestantske Biblije. Ovaj je takodjer sadržavao etimološki pravopis.
Neke basko-čakavske sličnosti
Sigurna je činjenica kako barem po gramatici, izolirani baskijski i slaveno-hrvatski spadaju u posve drugačije jezične grupe vrlo različitog izkona. Tek na prvi pogled su baskijski i hrvatski i po rječniku jako različiti, iako već sadrže slične moderne anglizme za tehničke pojmove i više stotina zajedničkih starih romanizama iz latinskoga, ili posredstvom španjolskog kod njih i talijanskoga kod nas.
Ako se zanemare ovi obćerašireni anglizmi i romanizmi, u službenomu zajedničkom rječniku preostaje tek malo poveznica. Poredbom njihova službenog rječnika za europske škole (Hitzegia 2000) i našega standardnog "Londonca" (usp. M. Yošamya 2005, Lovrić i surad. 2004. i 2007), izim romanizama danas postoji tek 13 nama manjeviše sličnih inih baskijskih rieči: - gora (= gora-brdski lanac), goratasun (gorštakinja-brdjanka), goritu (gorjeti: čakav. goriti), jasta (jesti), kutxa (kuća), prestatu (prestati), puztatu (pustiti), umetoki (umetak-uložak), uxaratu (usrati), xuko (suho: čak. šuhò), zapo (žaba), zitu (žito: čak. zyto), zoritu (do-zoriti) i xilo (šilo-špica).
Ipak sve do 1918, u javnomu kultiviranom jeziku Hrvatske sve do Vuka Karadžića se rabilo barem još pedesetak inih baskijskom sličnih rieči koje su potom iz srpskohrvatskog izbačene kao arhaizmi i dosad nam nisu vraćene - ali su ipak još očuvane kod čakavaca i kajkavaca (č.-k.): uz već spomenute zajedničke još npr. askatu (tražiti: čakavsko-kajkavski: iskati), jabetu (silovati: cak. yebát), makilatu (batinati: č.-k. makljati), ufatu (nadati se: č.-k. ufati), xilatu (ušiljiti: č. šilat), zabartu (zaboraviti: č.-k. zabiti), zuri (suri-sivi), itd.
Bodulski cakavizam
Taj broj baskijskih sličnosti naših rječnika još je veći (blizu 100 homonima) u nepalatalnom bodulskom cakavizmu jadranskih otočana, gdje su uz gore spomenute još zajedničke npr. baskijsko broska (kupus: bodul. broskva), gorahani (planinski: bodul. gorynji), kraska (krš-kamenjara: bod. kràsa), makilada (batinanje: bod. makjâda), tripontzi (iznutrice-fileki: bod. trìpice), triskatu (mlatiti-lupati: bod. triskàt), xirula (sviraljka: bod. šurla), zoritze (zrelost: bod. zrilòšt), ...itd.
Daleko najveći broj tih basko-čakavskih homonima (euskadizmi) dosad ima naš arhajski pradialekt "Gan-Veyãn" (nepalatalna scakavica) iz malih brdskih sela izmedju Vrbnika i Baške, gdje se sve donedavna još krajem 20.st. rabilo blizu 300 sličnih riječi istog značenja (Mitjel Yoshamya 2005): Izvan Španjolske i Francuske je taj naš govor bar leksički dosta sličan baskijskomu, uključivo i sam toponim Baška koji se lokalno "scakavski" kaže: Baska.
Po očuvanim toponimima izgleda kako je sličnih euskadizama još donedavna bilo i u govoru Raba, ali su s izumiranjem izvornoga rabskog cakavizma tu dosad nestali, a dogmatski jugoslavisti ih nisu popisali (sada je prekasno). Znakovito je da se oko tog područja u Kvarneru nalazi, unutar Hrvatske i najveći postotak sličnoga baskijskog bio-genoma (do 19 %), pa još isti baskijski običaj kuhanja mlijeka ubačenim vrelim kamenom, te još lokalna legenda o pradavnom oceanskom kitolovu (Povèda ud orkatûrih): - iako kitova za lov nema na Jadranu ni Mediteranu. Sve to možda upućuje na moguće stare veze Baska i naše Baške, koje još treba poredbeno proučiti.
Izim gore navedenih čakavskih izoglosa na više Kvarnerskih otoka, ini važniji primjeri tih bodulskih euskadizama kakvih uglavnom nema drugdje u Europi izvan Baskije, na jugoiztočnom Krku su npr.: gòrika (odozgo: bask. goraki), gorÿnji (planinski: bas. gorahani), kargát (tovariti: bas. kargatu), makjàt (batinati: bas. makilatu), pùska (općina: bas. puska), seupàt (nadati se: bas. ufatu), šilàt (naoštriti: bas. xilatu), šuhàt (osušiti: bas. xukatu), šurìt (posijediti: bas. zuritu), šušûr (šapat: bas. xuxurla), šušurlàt (šaptati: bas. xuxurlatu), triskàvac (gromovnik: bas. triskantza), ûla (pčela: bas. uli), ulîšće (košnica: bas. ulitxa), ulenjâk (saće-pčelinjak: bas. ulixetan), ûša (guska: bas. usoa), ÿšt-yâl (jesti-jeo: bas. jasta-jan), zilokân (nagrižen-rastočen: bas. ziloka), zilokàt (rastočiti-nagristi: zilokatu), zincàt (cvrčati-zujati: bas. zintzatu), ...itd.
Literatura
- Aulestia, G. 1989: Basque-English dictionary University of Nevada Press, Reno, ISBN 0-87417-126-1.
- Aulestia, G.& White, L. 1990: English-Basque dictionary, University of Nevada Press, Reno, ISBN 0-87417-156-3.
- Michel, F. 1998: Le pays basque (sa population, sa langue, ses moeurs, sa litterature). Elkarlanean, 4° edition, Donostia.
- Charriton, P. 2000: Hitzegia Euskara (Dictionnaire basque). Elkarlanean, Donostia.
- Koldo Zuazo, 2005: Euskara batua, ezina ekinez egina, Elkar. ISBN 978-84-9783-316-5
- Yoshamya M. 2005: Gan-Veyan (torra editura, lybar A.). ITG, 2. izdanje, Znanstveno društvo za proučavanje podrijetla Hrvata, Zagreb.
- José Ignacio Hualde & Koldo Zuazo, 2007: The standardization of the Basque language. Language Problems and Language Planning, 31/2 (2007): 143-168.
Vanjske sveze
- eu.wikipedia.org - Wikipedia na baskijskom jeziku
- www.euskaltzaindia.net - Akademija baskijskog jezika
- Tečaj na stranici Sveučilišta u Deustu (ES)
- Aprender euskera-gramatički tečaj baskijskog dostupan za preuzimanje
- Pregled gramatike baskijskog jezika
- Buber-kraći englesko-baskijski popis riječi
- Englesko-baskijski rječnik
Poveznice / Links
Reference
Adapted and elaborated by GNU-license, mostly from Chakavian Wikislavia and Wikinfo.
