Codex Alimentarius

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Codex Alimentarius (lat. "Zakonik o hrani") je zbroj međunarodnih standarda, pravila postupanja, smjernica i inih preporuka vezanih za hranu, proizvodnju hrane i sigurnost hrane za uporabu. Prihvaćen je i u Hrvatskoj od novih vlasti. Hrvatski zavod za norme obavlja poslove informativne središnjice za poslove vezane za Codex Alimentarius u Hrvatskoj. Do 20. stoljeća se hrana uglavnom trošila tamo, gdje se i proizvodila. Tijekom 20. stoljeća došlo je do mogućnosti transporta, čuvanja i kupnje-prodaje hrane na velikim udaljenostima, pa je trebalo uspostaviti svjetske standarde za razne zemlje (što je ujedno zlorabljeno i za nametanje interesa zarade i monopola međunarodnih multikompanija). U pitanju su razna ograničenja u smislu zaštite zdravlja, ali ta ograničenja često za nerazvijene zemlje znače i ograničenja mogućnosti prodaje na razvijenijim tržištima.

Kako bi trgovina navodno bila pravedna i da ne bi bilo ograničenja koja diskvalificiraju slabije proizvođače ustanovljen je taj Kodeks. Ove standarde je razvila i održava ih Komisija Codex Alimentarius, tijelo koje je osnovano 1961. od strane UN-a tj. FAO-a (organizacije UN za poljoprivredu i hranu). Ovom projektu pridružila se također WHO (Svjetska zdravstvena organizacija također pod patronatom UN). Codex Alimentarius je potom nametnut od WTO-a kao međunarodna referentna točka za rješavanje sporova, koji se odnose na sigurnost hrane i zaštitu potrošača: npr. ako postoji spor između dvije države, u prednosti je ona koja je uvela Codex Alimentarius (tj. koja ima prehrambene monopole). Primjer jednog takvog konflikta je Europska Unija, koja je zabranila uvoz mesa krava, uzgojenih uz pomoć umjetnih hormona rasta iz SAD-a i Kanade. Zbog nepoštivanja pravila WTO-a, Europska Unija mora godišnje isplaćivati 116 milijuna dolara SAD-u i 11 milijuna dolara Kanadi.

Summary

The Codex Alimentarius (Latin: "Book of Food") is a collection of internationally recognized standards, codes of practice, guidelines and other recommendations relating to foods, food production and food safety. Its name is derived from the Codex Alimentarius Austriacus. Its texts are developed and maintained by the Codex Alimentarius Commission, a body that was established in early November 1961 by the Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO), was joined by the World Health Organization (WHO) in June 1962, and held its first session in Rome in October 1963. The Commission's main goals are to protect the health of consumers and ensure fair practices in the international food trade. The Codex Alimentarius is recognized by the World Trade Organization as an international reference point for the resolution of disputes concerning food safety and consumer protection. Recently (2012) the Codex Alimentarius Commission has: 186 Codex Members - 185 Member Countries and 1 Member Organization (EU) 215 Codex Observers - 49 IGOs, 150 NGOs, 16 UN.

Obuhvat Codexa

Codex Alimentarius službeno pokriva sve namirnice, obrađene, sirove ili poluprerađene hrane. Najveći pozor je usmjeren na hranu, koja se prodaja izravno potrošačima. Izim standarda za određene namirnice, Codex Alimentarius sadrži i obće standarde, koji pokrivaju pitanja poput označavanja hrane, higijene hrane, prehrambenih aditiva i ostataka pesticida, kao i procedure za procjenu sigurnosti hrane dobivenih iz suvremene biotehnologije. Kodeks također sadrži smjernice za postupak uvoza i izvoza, ter inspekcije i certifikacije sustava za hranu:

  • Označavanje hrane: obći standard, smjernice o navođenju hranjivosti, smjernice o označavanju proizvoda
  • Prehrambeni aditivi: obći standard, specifikacia za svrstavanje hrane u smislu nazočnih kemikalija
  • Kontaminacija hrane: obći standard, tolerancije za određene kontaminante uključivo radionuklide, aflatoksine i ine mikotoksine
  • Pesticidi i veterinarski kemijski ostatci u hrani: najveće dozvoljene vriednosti
  • Procjena rizika i postupci za određivanje sigurnosti hrane dobivene iz biotehnologije: GMO-hrana, DNA-modificirane biljke, DNA-modificirani organizmi, alergeni
  • Higiena hrane: obći principi, pravila higijenske prakse u određenim industrijama ili s hranom objekata, smjernice za uporabu analize opasnosti i kritične kontrolne točke ili "HACCP sustav"

Metode analize i uzoraka

Posebni standardi su:

  • Mesni proizvodi: svježe, smrznuto, prerađeno meso i perad
  • Riba i riblji proizvodi: morski, slatke vode i ribnjaci
  • Mlieko i mliečni proizvodi
  • Hrana za posebnu prehranu: dietna hrana i posebni prehrambeni proizvodi za bebe i dječju hranu
  • Svježe i prerađeno povrće, voće i voćni sokovi
  • Žitarice i proizvodi koji podrietlom od žitarica, sušene mahunarke
  • Masti, ulja i proizvodi, koji se dobivaju postupcima kao margarin
  • Razni ini prehrambeni proizvodi: čokolada, med, šećer, mineralna voda, itd.

Dvojbe i nejasnoće

Pristalice Codexa Alimentarius govore, kako je to navodno dobrovoljni referentni standard za hranu pa ne postoji obveza država, da usvoje ove standarde kao članica bilo Kodeksa ili bilo koje druge međunarodne trgovinske organizacije. Iz gledišta protivnika Kodeksa, jedan od glavnih uzroka zabrinutosti je, što je Codex Alimentarius priznat od Svjetske trgovinske organizacije kao međunarodni referentni standard za rješavanje sporova o sigurnosti hrane i potrošača.

Codex Alimentarius dočekan je u Hrvatskoj s vrlo negativnim konotacijama. Protivnici Codexa Alimentarius tvrde, kako se njime promiču razni monopoli i GMO-hrana, obavezno ozračenje hrane, postupna zabrana prirodne (organske) i ekološke proizvodnje hrane, spuštanje minimalne dnevne doze nutrienata, prekomjerna uporaba otrovnih pesticida, zabrana tradicijskih biljnih liekova, monopolna ovisnost o farmaceutskim liekovima (zbog negiranja učinkovitosti bilo kakvih inih lijekova). Protivnici Codexa Alimentarius navode, kako taj Kodeks u praksi zapravo promiče monopole za farmaceutske, kemijske i biotehnološke multinacionalne kompanije kao npr. Monsanto u svrhu većeg profita i zarade uz izključivanja konkurencije malih i ekoloških proizvođača zdrave hrane.

"Orthorexia nervosa"

Dok je u istočno-komunističkoj psihomafiji glavno oružje za progon nepodobnih bila Schizophrenia torpida, pa kod nas u hrvatskoj i inoj balkanskoj psihomafiji najviše Paranoia querulans (kritikomanija), na potrošačkom Zapadu odnedavna glavna ideološka psihobolest postaje Orthorexia nervosa. Naziv je od grčkoga orthos (pravilan - ispravan) i orexis (apetit), a izmislio ga je 1997. amrički nutricionist dr. Steven Bratman. Zdravo se hraniti bi tako uskoro moglo postati opasno i nemoguće zbog javnog monopola prehrambenih multikompanija, koje radi bezobzirnog širenja svoga golemog profita u zadnjih desetak godina za taj cilj čak unajmljuju i psihomafiju. Codex alimentarius, odnosno njegovi tvorci već idu toliko daleko, da one koji namjeravaju izbjegavati GMO i hranu podvrgnutu zračenjima, one koji će težiti zdravom načinu života, jednostavno će prozvati bolesnima tj. ljudima za liječenje jer boluju od Orthorexie. Orthorexia ili “bolest zdrave prehrane” je nova zapadnjačka bolest iz industrijske psihiatrije. Ako ste usmjereni da jedete zdravo i prirodno, po najnovijim 'istraživanjima' zapadne psihiatrije (tj. interesa monopola), Vi ste psihički bolesna osoba !?

Kako npr. piše o tomu “Guardian”: “Usmjerba na zdravu hranu može biti znakom ozbiljne psihičke bolesti koja se zove Orthorexia nervosa”, što u prijevodu s latinskog znači “uzrujanost zbog pravilne prehrane”. Dalje sliedi: “Orthoreksične osobe imaju stroga pravila prehrane. ...Takodjer izbjegavaju bilo koju hranu koja sadrži pesticide, herbicide i bilo kakve umjetne dodatke.” Znači, izbjegavanje šećera, GMO proizvoda i aditiva odsada Vas pretvara u mentalno bolesnu osobu?! Po ovim prostituiranim "stručnjacima" – da. Ako zaista pazite da u sebe ne unosite pesticide, herbicide i genetski modificiranu hranu, s Vama nešto nije u redu! Po absurdnomu diagnostičkom ključu 'otkrivača' te nove industrijske psihoneuroze dr. Bratmana, potvrde za nalaz ove "bolesti" jesu idući pokazatelji:

  • Razmišljate li par sati dnevno o pravilnoj prehrani ?
  • Programirate li više sati unaprijed svoje obroke ?
  • Je li prehrambena vrijednost obroka važnija od užitka u jedenju ?
  • Je li se kakvoća Vašeg života smanjila nakon povišenja kvalitete prehrane?
  • Je li pojačano Vaše samoljublje s voljom za zdravijom prehranom ?
  • Jeste li napustili jela koja inače volite zbog "zdravije" prehrane ?
  • Je li Vaša nova prehrana remeti vaše sastanke i udaljuja Vas od prijatelja i rodbine ?
  • Je li osjećate grijeh ako prekršite pravila takve prehrane ?

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Adapted by GNU license, partly from Croatian Wikipedia (with other critical addenda).

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Codex_Alimentarius&oldid=41999"