Collegium Germanicum et Hungaricum
Collegium Germanicum et Hungaricum(Collegium Germanicum) je sjemenište za rimokatoličke svećenike na njemačkom jeziku. Utemeljeno je 1552. godine. Od 1580. njegovo puno ime glasi Pontificium Collegium Germanicum et Hungaricum de Urbe.
Povijest
Uspostavio ga je papa Julie III. 31. kolovoza 1552. bulom Dum sollicita. Pri tome su ulogu imali kardinali Giovanni Morone i sveti Ignacije Lojolski. Osnovan je kao Zavod sv. Apolinara.[1] Formalno ga je otvorio sami sveti Ignacije 28. listopada. Isusovci su davali direktive za rad je ovome učilištu. 1580. je papa Grgur XIII. spojio ovo učilište sa učilištem Collegium Hungaricum (Mađarsko učilište), utemeljenim 1578. godine. Od onda se zove Pontificium Collegium Germanicum et Hungaricum de Urbe ili kraće Collegium Germanicum et Hungaricum.Nakon što je sveti rimski car Josip II. 1781. zabranio svim studentima iz krajeva pod njegovom vlašću studirati u Rimu i uz to što su malo poslije grad zauzele francuzke postrojbe pod Napoleonom, sjemenište je bilo prisiljeno zatvoriti se 1798. godine. Nakon što je prošlo Napoleonovo doba, sjemenište je ponovno otvorilo vrata za studente. Otvaranje je naredio papa Pio VII. 1818.. Rad je reorganizirao papa Lav XII., koji je ojačao sveze ovog sjemeništa sa isusovcima i dao je njegovom radu oblik kakvim je poznat i danas. Za vrijeme Prvog svjetskog rata su sjemeništarci morali dijeliti premise sa innsbručkim sjemeništem Collegiumom Canisianumom od 1915. do 1919.
Učenje
Glavni ciljevi naobrazbe bili su: obrana od protestantske reformacije, poboljšanje teološke naobrazbe i obrazovanje svećenika odanih Rimu. "Sa teritorija Svetog Rimskog Carstva njemačkog naroda, kojima je bila ugrožena vjera", trebalo je izučiti "neustrašive ratnike vjere" (navod iz bule kojom se utemeljilo ovo sjemenište). Nakon što je pala željezna zavjesa 1989., opet je bilo moguće vratiti se izvornom internacionalizmu ovog sjemeništa.
Hrvati na sveučilištu
U njemu je boravilo više stotina Hrvata, a medju najpoznatijima su:
- sv. Marko Križevčanin,
- Martin Borković,
- Josip Galjuf,
- Martin Brajković,
- Josip Stadler,
- bl. Alojzije Stepinac,
- Franjo Šeper,
- Nikola Krajačević,
- Stjepan Zimmermann,
- Dragutin Kniewald,
- Stjepan Krizin Sakač,
- Josip Pazman
Izvori
- ↑ Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sv.14 - lipanj 1986. Ilija Lukanović: Hrvatski zavod u Beču (1627.-1783.), str. 131
- Dachsberger, Johann and Leiber, Robert, 1934. Kollegien in Lexikon für Theologie und Kirche, 1st edition. vol. 6. Freiburg im Breisgau: Herder.
- Schmidt, Peter, 1984. Das Collegium Germanicum in Rom und die Germaniker. Zur Funktion e. röm. Ausländerseminars (1552 - 1914). Tübingen: Niemeyer. ISBN 3-484-82056-X
- Leitgöb, Martin, 2004. Vom Seelenhirten zum Wegführer. Sondierungen zum bischöflichen Selbstverständnis im 19. und 20. Jahrhundert. Die Germanikerbischöfe 1837-1962. Rome: Herder. ISBN 3-451-26458-7
