Crnogorski jezik

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Crnogorski jezik je dio jezičnog sustava koji se u jugoslavistici naziva 'srednjejužnoslavenski dijasistem'. Po posljednjem popisu u Crnoj Gori, 2011. godine, oko 229.267 stanovnika ili 36,97% pučanstva govore crnogorskim jezikom . Službena pisma crnogorskog jezika su latinica i ćirilica. Crnogorski jezik je lingvistički još nestandardiziran i prevladava na području Crne Gore, pa dijelom još u susjednim zemljama sa crnogorskom nacionalnom manjinom. Crnogorski jezik je danas službeni javni jezik Crne Gore.

ABSTRACT

Montenegrin language: This is a condensed preliminary survey on the peculiarities of Montenegrin language, compared with other South-Slavic languages and especially with Croatian dialects. At the end a new Montenegrin-Croatian glossary is offered: This is a minor glossary of Montenegrin-Croatian, condensed and revised from the available sources on internet (chiefly new MontenegroWiki). Although new official Croatian is rather unlike to Montenegrin, older Croatian dialects are more similar to them, chiefly the Chakavian one of Adriatic islanders, and we added its related isoglosses in translations. Yet from this preliminary glossary, a considerable amount of pre-Slavic archaisms of ancient and protohistoric origins in Montenegrin are evident: They are linked with a bio-genomic majority of non-Slavic aborigine ancestors among Montenegrins, and these early pre-Slavic archaisms in actual glossary are marked by an asterisk *. The former Yugoslav unitarists insisted non-Slavic words there must be only recent 'italianisms' - but modern biogenomics crashed this political dogma, and confirmed the originality of Montenegrin population and their relict language.

Javni status

Problem s jezikom je aktualan u Crnoj Gori. Od Drugog svjetskog rata do 1992. godine službeni jezik Crne Gore je bio srpskohrvatski. U prethodnom popisu, 1991. godine, većina crnogorskih građana se izjasnila da govori tada zvanični jezik - srpskohrvatski. Po ranijem Ustavu Crne Gore, zvanični jezik republike je, od 1992. godine, srpski jezik, ijekavsko nariječje. Kasnih devedesetih i početkom 21. vijeka, pojavljuju se organizacije koje promoviraju crnogorski kao poseban jezik.

Na posljednjem popisu 2011. godine, 36.97% stanovništva Crne Gore se izjasnilo da im je maternji jezik crnogorski. 42.88% stanovništva Crne Gore se izjasnilo da govori srpski jezik kao maternji jezik. Budući da se 28,73% populacije izjasnilo da su srpske nacionalnosti, i da je malo moguće da bi se bilo tko od njih izjasnio za neki drugi jezik osim srpskog kao za svoj maternji, može se reći da se oko 14% stanovništva izjasnilo za srpski jezik kao za svoj maternji ali da se nisu izjasnili kao Srbi. Po novom Ustavu Crne Gore, koji je proglašen u Skupštini Crne Gore 19. oktobra 2007, crnogorski jezik je zvanični jezik Crne Gore.

Lingvistička razmatranja

Crnogorski jezik spada u grupu južnoslavenskih jezika, a razlika među štokavskim dijalektima i standardnim jezicima koji se javno govore u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj je dosta mala, izuzev kajkavski koji je bliži slovenskom i pravi otočni čakavski koji je izoliran. Ovo je dobilo posebnu važnost u doba uporabe srpskohrvatskog jezika (kasnije srpskog), kada su ovi dominirali Crnom Gorom, Bosnom i drugdje. Po reformi Vuka Karadžića, najviše korišteno narječje u svakodnevnom govoru u Crnoj Gori je zetsko-južnosandžački dijalekt kojim se govori u Cetinju, Podgorici, Danilovgradu, Baru, Budvi, Kotoru, Tivtu, Ulcinju (kod Crnogoraca i Srba), većini Kolašinske općine, Mojkovcu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Plavu, Rožajama i dijelu Nikšića. Ovakva recenzija i asimilacija crnogorskog jezika, proizvela je gubitak velike baštine crnogorskih izraza. Crnogorski jezik ima deklinaciju od šest padeža za razliku od hrvatskih sedam (Crnogorci umjesto lokativa rabe akuzativ).

Zanemarivanju i nestajanju crnogorskog (kao i osobite čakavštine na Jadranu) je najviše doprinijelo nepostojanje tri dodatna znaka koja ujedno i čine posebnost među ostalim balkanskim jezicima - Śś, Źź i Dz dz (izuzev "bodulske" varijante otočne čakavštine gdje baš ovi dominiraju). Izvorni crnogorski jezik se po nekim jezikoslovcima (Vojislav Nikčević) mnogo više razlikuje od ostalih srodnih južnoslavenskih jezika - bosanskog, srpskog i hrvatskog standarda. Spomenimo samo specifične glasove Ś, Ź, DZ koje su u Slavena, izrazitije zastupljene još u poljskom jeziku i hrvatskoj otočnoj čakavici kao tzv bodulski polupalatalni govor nekih otoka i istočne Istre: npr. u nekim staročakavskim mjestima s arhajskim "bodulskim" govorom postoje umalo jedino takvi "meki" polupalatali: Prvo se daje staro-izvorni domaći izgovor (u zagradi novi standard): Labýn i okolna sela (istočna Istra), Beli (Cres), Lośýn (Lošinj), Baśka (na Krku), Śeyn (Senj), Kośjũn (na Pagu), Fõr (grad Hvar), Vyś (Vis), Komýźa (Komiža), Byśovo (Biševo), ...itd. Slično tomu imaju i neki arhajsko-cakájski govori kajkavskog zaleđa, osobito Parg i Sesvete gdje je u staraca posebno čest glas dz.

Također i u južnoj Dalmaciji zamalo isti crnogorski govore arhaični jekavski čakavci u mjestima Janjina na Pelješcu, te Ubli i Lastovo na Lastovu, - a jedina bitna razlika im je zamjenica "ča" namjesto "što". To ne znači da su Lastovci = Crnogorci nego obratno: oni u otočnoj izolaciji dosad još govore starim dialektom Jekavska čakavica, raširenim u srednjem vijeku na južnom Jadranu i Crnogorskom primorju iz čega se potom dosad razvio posebni crnogorski. Zanimljivo je istaknuti da Srbi Njegoša i "Gorski Vijenac" svojataju i pored toga što je uz njihovo izdanje obavezan pozamašan rječnik "nepoznatih riječi i izraza". Nasuprot tome, običan Crnogorac (i Lastovac) odmah razumije "Gorski Vijenac" bez ikakvog rječnika. Ovo je još jedan primjer u prilog tvrdnjama o posebnosti crnogorskog jezika.

Crnogorska pisma

U Crnoj Gori je Ustavom definirana ravnopravna uporaba ćirilice i latinice. Dvije dnevne novine, Pobjeda i Dan, se štampaju na ćirilici, a Vijesti i Republika na latinici. Dva jedina politička tjednika, Monitor i Revija D se tiskaju na latinici. Nacionalna televizija, Javni servis Televizija Crne Gore, sve tekstualne segmente programa (logo, reklame, najave) ispisuje na latinici, kao i skoro sve druge veće i lokalne TV stanice: TV IN, TV Atlas, TV MBC, TV Montena, TV Vijesti, itd. I u internetskom prometu, osim malobrojnih iznimaka, svi crnogorski portali i web stranice pisani su latinicom.

Abeceda 32 slova-glasa

Za razliku od drugih jezika na južnoslavenskim govornim prostorima, crnogorski jezik ima ukupno 32 slova tj. glasa. Uz 30 prisutnih slova i glasova u inim južnoslavenskim jezicima, crnogorski jezik ima i meko Š tj. poseban glas iz spojenog S i J kao grafem Ś, kao i meko Ž: poseban glas iz spojenog Z i J tj. grafem Ź. Ovi glasovi Ś i Ź su dio autohtone jezične baštine Crnogoraca. Abeceda crnogorskog jezika:

  • latinična verzija: A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š Ś T U V Z Ž Ź.
  • ćirilična verzija: А Б Ц Ч Ћ Д Џ Ђ Е Ф Г Х И Ј К Л Љ М Н Њ O П Р С Ш Ć Т У В З Ѕ Ж З́.

Povijest jezika

Sam termin crnogorski jezik je prvi puta uporabio francuski auktor, pukovnik Vialle de Sommieres u svom putopisu iz 1813. "Voyage historique et politique au Montenegro" koji je publicirao kao knjigu u 2 sveska 1820 godine. Vuk Karadžić u djelu na njemačkom jeziku "Montenegro und die Montenegriner" iz 1837 nastoji demantirati Sommiera koji "veli za Crnogorski jezik da je dijalekt Grčkoga". No sam Karadžić u istom djelu nudi definiciju kako su "Crnogorci Slaveni Srpske grane Grčkoga zakona" (grčke vjeroispovijesti).

Srpski književnik Ljubomir Nenadović u svom poznatom djelu "O Crnogorcima" 1856. objavio je kako je, prilikom posjete Crnoj Gori sredinom 19. vijeka ustanovio da Crnogorci govore crnogorskim jezikom. On je također ostavio zapis kako je propagirao da se u crnogorskim školama izučava srpski jezik, te da će, ne bude li tako, tvrdio je Nenadović, razlike između crnogorskog jezika i srpskog u budućnosti biti još veće: "U svim školama, jezik je crnogorski, u mnogome je različan od onoga priznatog, lijepog jezika na kome je Biblija prevedena. Govorio sam jednom prilikom na Cetinju da bi trebalo, radi književnog jedinstva, da uvedu onaj jezik kojim se danas piše u Beogradu i Novom Sadu. Taj je jezik, na kojem se dosada najviše pisalo i radilo, ostati će zauvijek kao srpski književni jezik. Ako Crnogorci produze svoje škole kao dosada, onda, poslije sto godina, između ta dva jezika biće veća razlika nego što je između portugalskog i španjolskog. Ja ne kažem koji je jezik ljepši, samo napominjem da bi, za ljubav književnog jedinstva, trebalo manjina pristupiti većini, i da svi koji jedno srpsko ime na sebi nose počnu i jednim jezikom pisati. No na Cetinju nisu nimalo skloni tome".

Magjarski slavist Jozsef Bajza je u svojoj studiji "Crnogorsko pitanje" (izvorno: A montenegrói kérdés) napisao 1927: "Petovjekovna borba koju su Crnogorci vodili s Turcima ih je izolirala od svijeta i sabila u vrletne i nepristupačne klance. I zato su ostali izolirani i lingvistički. Njihov se jezik razvijao neovisno i dobio je originalno obilježje. Čak i u jeziku se manifestira državna i nacionalna neovisnost Crne Gore". Posebnost crnogorskog jezika podržao je i 62. Kongres Međunarodnog PEN-a (Perth, Australija, 1995), kad je posebnom rezolucijom pozvao "srpsku i crnogorsku državu, u ime obveza i principa sadržanih u Povelji UN, UNESCO-a i PEN-a, na zaštitu i promoviranje lingvističkih i kulturnih prava svih stanovnika Crne Gore". Prvi je od crnogorskih intelektualaca zatražio uvođenje materinjeg, crnogorskog jezika u Ustav i prosvjetu Radoje Radojević podkraj 1960tih. Ugledni crnogoraki lingvist dr. Vojislav Nikčević je tijekom 1990-ih objavio niz djela u kojima je proučavao historiju crnogorskog jezika, pa je obavio i prvi pokušaj njegovoga standardnog kodificiranja.

Crnogorski književnik Borislav Jovanović je 2005 u knjizi "Crnogorski književni urbanitet" artikulirao pitanja negiranja, ignoriranja i podcjenjivanja crnogorskog jezika: "Na crnogorski jezik još se gleda kao na nekakav jezički diluvijal, na varijante i podvarijante, provincijalizme, crnogorizme - sve u skladu s unitarnim i asimilatorskim filološkim koncepcijama. Međutim, crnogorski jezik, uprkos zatiranju, nije potrošen, ponajmanje je izumro jezik. Naprotiv, riječ je o holosteričnom, živom jeziku. Pretekao je sve što mu se dešavalo posljednjih sto godina. I to ponajprije govori o njegovom živom biću. O historijskom utemeljenju u svojoj strukturi. Nije nestala njegova fonološka, morfonološko-sintaksička, ortografska bitnost i individualnost. Ono što nije sačuvano u živom govoru (a jeste skoro sve) sačuvano je u knjigama... Živa jezička praksa u Crnoj Gori ima sva obilježja povratka izvorne ijekavice što je organski fundament crnogorskog jezika... Crnogorski pisci su održali crnogorski jezik, dali mu i daju osporavani naučni i nacionalni legitimitet. Tako crnogoski jezik nije ostao bez svoga zavičaja; njegova književna upotreba postala je i njegova najeminentnija citadela. Svoju maternju memoriju sačuvao je crnogorski jezik upravo na stranicama pisane i usmene književnosti. Što je više sabijan, crnogorski jezik se više odazivao a crnogorski pisci su vjerovali u nerazorivu, entelehijsku moć, svog maternjeg jezika".

Po prvi puta, tokom popisa 2003. (u rubrici "ostali jezici"), pored službenoga srpskog je bilo moguće izjasniti se o crnogorskom jeziku kao materinjem. Preko 136.000 građana Crne Gore, koji čine 22% pučanstva, izjasnilo se da im je crnogorski jezik maternji.

Osobine crnogorskog jezika

Crnogorski jezik obuhvaća dva dialekta: Istočno-hercegovački dialekt na zapadu i sjeverozapadu i Zetsko-južnosandžački u ostalim dijelovima Crne Gore. Crnogorski jezik ima poseban tip ijekavice. Kao oblikovani socio-lingvistički entitet, crnogorski jezik je nastao i razvijao se pod posebnim povijesnim okolnostima, a također ima svoje fonološke, prozodijske, morfološke, leksičko-frazeologijske, pravopisne i druge posebnosti kao i književnu samopotvrdu. Glavne razlikovne značajke:

  • Crnogorsko jotiranje d + j uvijek daje đ: đed, đevojka, poneđeljak, niđe, ovđe (isto na Lastovu).
  • Analogija postoji i kod c + j koji se spajaju u ć: šćeti, ćepanica, ćelokupni.
  • Umjesto lokativa u svakodnevnom se crnogorskom jeziku rabi akuzativ, a primjeri su: Ćera đecu po ulica, Živi u grad, Voda u krš.
  • Primjeri posebne morfonološke ijekavice crnogorskog jezika: tijeh, ovijeh, ovijema, tijema.
  • Primjeri posebne fonološke ijekavice crnogorskog jezika: nijesam, sijeno, bijelo.
  • Lične su zamjenice: ja, ti, sebe - u genitivu, dativu, akuzativu i vokativu imaju i nastavak e, pa se na crnogorskom jeziku veli: Daj mene tu knjigu, ili Tebe ću vrnuti oni dug.
  • Crnogorski jezik, za razliku od drugih Južnih Slavena, ima dva dodatna fonema: meko Š, meko Ž.

Jedino još poljski jezik i jadranska bodulska čakavica (otoci i istok Istre) sadrže meko Š (šj) i Ž (žj), a prof. Nikčević preuzeo je poljske grafeme i predložio latinične i ćirilične grafeme za crnogorski jezik: Ś i Ź. Za meko Z (dz) je predložio grafem 3, no taj glas nije službeno prihvaćen u standardiziranom crnogorskom jeziku.

  • Primjeri uporabe fonema 3 u crnogorskom jeziku: зavala, зera, зanovijetati, biзin, зinзula, зamantati.
  • Primjeri uporabe fonema Ś u crnogorskom jeziku: śekira, śutra, śever, śeme, ośetiti, śediti, Śćepan (ime).
  • Primjeri uporabe fonema Ź u crnogorskom jeziku: źevati, iźutra, źenica, iźede, źapiti, iźelica, Źaga (nadimak).
  • Primjeri uporabe imenica u crnogorskom jeziku: preśednik, śekira, lijes, lama, putijer, jeka, miśćelo, brondzin, urivak, gravalje, pinjata, konata, banak, deka, škanj, kamarin, kotula, stolovača, ožeg, mašice, sač, škatula, šalpa, špag, ogar, cijeđ, jeina, štica, sapatnik, sopernik, lubarda, kudelja, ljesa, baun, iščupak, pojata, pržina, śedok, razvale, razura, riječanje, luča, koštanj, ruga, mjed, jarošt, čislo, nožice, kufijerta, ckvrna, gramata, hrtenica, dne, očalin, drača, teća, tica, izba, krupa, teno, tjeskota, trupina, ljutac, ljučevina, vlaka, stima, rapa, ponjava, podina, čajina, čoek, parapet, śenokos, pjev, sakup, varevina, guvno, izvanjac, božjak, cijuk, cjepač, javje, zbiće, fiska, maragun, acal, argat, jav, badanj, banak, krtola, kučak, bječva, bogatun, navlaštito, uvor, sijerak, gvardija, grun, zviježđe, šiljeg, sić, dekica, prenje, kuneta, šterika, śet(a), frkun, saket, frnjoka, puce, štramac, utek, tavalja, zađevica, zapt, zvijerac, raka, kotarica, načpolj, zubja, petrusin, ožica, kašeta, plot, takulin, šnala, solijerna, svojta, fis, frčka, koc, aljine, čapra, kiljan, brav, pavrijez, čengele, čkuklja, lastra, raštan, lupež, banda, sičija, fuzda, crevlje, pośeta, čaktar, vjeđa, džanja, strag, pokajanje, baština, plotina, škrinja, pipun, direk, oriz, bizin, špiglo, stud, džupa, teslica, košćela, mamuta, makanja, osjena, kokot, kot, krok, kulje, laznina, nugao, lužina, luka, masak, mješina, pjesna, odsuda, oraj, polom, potoč, pot, okit, otpis, pupulj, Arbanas, jaspra, bogatun, capa, frmentin, korota, mudrina, pośekotina...
  • Primjeri uporabe glagola u crnogorskom jeziku: iźljeći, opsijecati, čepukati, bastati, banuti, trenući, uljeći, fištati, cjelivati, trsiti, bataliti, brečati, ćosati, davijati, doakati, obijediti, obršiti, oburdati, otpagavati, pasati, planuti, prismakati, razjagmiti, razminuti , razurati, rogiti, salećeti, sekati, skučiti, slučiti, survati, panuti, utvarati, pomaljati, milušiti, mrčiti, trijebiti, drobiti, zanijeti, obisti, utuliti, kumiti, ščuliziti, iskati, užditi, uljesti, vardati, propasti, umučati, prešućeti, iźesti, frisnuti, vrnuti, naličiti, zađenuti, odvrvjeti, miljeti, odmiljeti, zaruđeti, śenjati, vrijeći, omatufiti, oditi, driješiti, sjargati, otrsiti, zamandaliti, konačiti, svijati, ucvijeliti, pošeniti, povrnuti, prepanuti, udijevati, alavertiti, piždriti, obidovati, žlijebiti, njunjoriti, žuliti, čunuti, snijevati, itati, stužiti, upiriti, zjati, prigati, navrnuti, krepati, šlapnuti, špijati, cotati, klepati, danuti, krivati, obalaverditi, jakati, zadijevati, śesti, priprijeti, krknuti, minuti, ogranuti, odaslati, ožeći, pregnuti, prignati, putiti, arlaukati, čamovati, čunuti, kiśeliti, kojevitezati...

Kodifikacija jezika

Vlada Crne Gore je u siječnju 2008. godine osnovala Savjet za standardizaciju crnogorskoga jezika u cilju izrade pravopisa, gramatike i rječnika crnogorskog jezika. Ovi dokumenti će poslije verificiranja postati sastavnim dijelom prosvjetnog programa u Crnoj Gori. Članovi su Savjeta za kodifikaciju crnogorskog jezika: književnik i predsjednik Matice crnogorske Branko Banjević, dr. Rajka Glušica (Filozofski fakultet u Nikšiću), književni kritičar Milorad Stojović, književnik i akademik Mirko Kovač, književnik i akademik Mladen Lompar, književni kritičar Rajko Cerović, književnik i akademik Čedo Vuković, književnik i akademik Zuvdija Hodžić, dr. Milenko Perović (Filozofski fakultet u Novom Sadu), dr. Zorica Radulović (Filozofski fakultet u Nikšiću), dr. Tatjana Bečanović (Filozofski fakultet u Nikšiću), dr. Igor Lakić (dekan Instituta za strane jezike u Podgorici) i dr. Adnan Čirgić (Filozofski fakultet u Nikšiću). Stručno pomoć standardizaciji crnogorskog jezka dali su još hrvatski lingvist dr. Josip Silić i ukrajinska slavisticja dr. Ljudmila Vasiljeva.

Strukovna mišljenja

Hrvatski lingvist Dubravko Škiljan u srpskom tjedniku Vreme (23. avgust 1996), odgovarajući na pitanje koliko su uopće srpski i hrvatski jezik različiti, izjavio: "Pitate to sasvim krivu osobu, jer ja sam valjda posljednji u Hrvatskoj koji javno tvrdi da su tipološki i strukturalno, dakle sa stajališta karakteristika koje su inherentne jezičkoj strukturi, hrvatski i srpski jezik - pa i bošnjački i crnogorski – još jedan te isti jezik. Čini se da se to može dokazivati, na primjer, time što je njihov fonološki sistem jedan. Najbliži tome da se izdvoji kao poseban jezik nije hrvatski nego crnogorski - onog trenutka kada u svoj standardni jezik uvedu meko Š, Ž i Z kao posebne foneme, koji će vjerovatno imati, što nije neophodno, i posebne grafičke znakove, oni ce napraviti puno odlučniji korak nego što su sve promjene učinjene ovdje u svrhu razdvajanja jezika. Jer, to je nešto što čvrsto definira jezičnu strukturu, broj ili sistem fonema".

Tipični primjeri

Zbog ilustracije se navodi par rečenica na izvornomu crnogorskom s prijevodom na Vukov jugoštokavski standard (i u zagradi slično otočno-čakavski):

  • "Śastanak je dura' tri ure." (Ś=Sj), prijevod: "Sastanak je trajao tri sata" (Sastanak je dural tri ure).
  • "Metni kuśin i lencun u koćetu", prijevod: "Stavi jastuk i plahtu u krevet" (Metni kuśyn i lancũn va kućetu).
  • "Uzeo škatulu furmina i žiže ne patiše"; prijevod: "Uzeo kutiju šibica i neprestano ih pali" (Zel śkatulu fulmin i nasvalýto uné vaźgava).
  • "Uljezi u kužinu i iz pašade uzmi pirun, uzmi pjat i metni ih na taulin.", prijevod: "Uđi u kuhinju i iz escajga uzmi viljušku, uzmi tanjir i postavi ih na stol" (Hodi va kuźinu i zi paśade zamy pirũn, zamy pjat i metni ih na tavulýn).
  • "Bidzin iźede koźetinu iz brondzina." (ź=zj), prijevod: "Pas pojede kozje meso iz brončane posude" (Paś poýde koźýnu zi brondzyna).

Biogenomika Crnogoraca

Već iz donjega kraćeg rječnika se vidi, kako crnogorski sadrži podosta predslavenskih arhaizama: među južnim Slavenima je takvih još i više nadjeno samo u Kvarneru. Taj jezični arhaizam je jedna od glavnih specifičnosti spram slavenskih susjeda, što je povezano s predslavenskim porijeklom značajnog dijela pučanstva Crne Gore. Raniji unitarni jugoslavisti su takve neslavenske riječi uglavnom šablonski nazvali 'italijanizmi' - iako tek do polovice njih potječe iz doba mletačke vlasti, a dio tih ranijih crnogorskih arhaizama se odavna nalaze zapisani već u Avesti i Vedama. Ipak nam nova biogenomika Crnogoraca (Mirabal i surad. 2010) već sada potvrđuje da blizu 2/5 Crnogoraca imaju antičke predslavenske pretke autohtonoga dinarskog haplotipa (38% I2/Eu7) i zato je nemoguće da su ovi zaboravili baš sav svoj predslavenski rječnik - što je očito iz niza tih ranih predslavenskih arhaizama u današnjemu crnogorskom (i 'bodulskom') rječniku.

Crnogorsko - hrvatski rječnik

Ovdje je dolje priložen skraćeni i preradjeni GNU-izvod iz projekta MontenegroWiki, kao jedan od prvih javno dostupnih wiki-rječnika crnogorskog jezika na internetu. Iako je hrvatski javni standard nakon Jugoslavije podosta različit od crnogorskog, u starijim dialektima i najviše u bodulskom (otoci) i cakájskom (zaleđe) ima puno više medjusobnih sličnosti, osobito u arhajskoj čakavici a manje u ikavici i kajkavici, pa su u zaporkama dodani ovi slični oblici u prijevodu. Zemljopisni toponimi su uglavnom izostavljeni jer nemaju posebnog prijevoda.

Dodatne oznake

  • zvjezdica* - predslavenski tj. antički i prapovjesni arhaizmi slični kao: lat. (rimsko-latinski), grč. (starogrčki), avest. (ranoperzijski), Vede. (indovedski), hetit. (hetitski).
  • Crnogorskom bliski dialektalni oblici kod Hrvata: čak. - slični čakavski oblici, ikav. - slično ikavski, kaj. - slično kajkavski
  • bos. - bosanski turcizmi takodjer su dodani u prijevodu

A

  • a (a zora svane) – čim, samo što
  • acal m.* – 'čelik': turs. čelik (antički Liburni: acol, čakav. ocal, kaj.+ čeh. ocel)
  • aferim ! - izvrsno, svaka čast !
  • ahar, har m. – dvor, motel (bos.+ srb. konak): turs. kanak
  • ako - neka (neka bude), može
  • alabanda * - sa strane (čak. zibande): gotsko-pragermanski: al-bandi
  • alfabet m.* – abeceda: iz grč. alpha-beta
  • ambis m.* – ponor, bezdan (bos. provalija): grč. ambis
  • ambrela ž.* – kišobran (čak. i kaj. ambrela): latin. umbrella
  • amo - ovamo, simo (ikav. amo)
  • anaćema ž.* - prokletstvo, anatema: iz grč. anathema
  • ani (ani ga) – eno ga
  • apa ž. – zadah, miris
  • Arbanas m. - Albanac
  • arbanaški prid.- albanski
  • argat m. - puškarnica
  • arlaukati nesvr. – urlikati
  • aspra, jaspra ž. – sitniš, novčići
  • aždava ž.* – zmaj (bos. aždaha): Vede. azdahaka

B

  • bačiti svrš. - baciti
  • badanj m. - bačva (čak. badanj)
  • bagatelan prid. – jeftin (čak. bagatelni)
  • bajam, menduo m. – badem (čak. i kaj. mendula), Amygdalus communis
  • bala, breme ž. – teret
  • banak m.* – klupa (čak. banak): avesta. banka
  • banda ž.* - strana (čak. banda): gotsko-pragerman. bandi
  • baština ž.* – vrt: avesta. bastani
  • bespuće sr. – besputica (čak. brezputje)
  • bestimati nesvrš. – grditi, vikati (čak. beštimat)
  • bidzin m. - pas (pogrdno), džukela
  • biljega ž. – oznaka
  • biž m.* – grašak (čak. biž), vrsta povrća: grč. piseos
  • bječva ž. – nazuvka, čarapa (čak. i ikav. bičva): turs. čorap
  • blavor m. - blavor, beznogi gušter: Ophisaurus apodus
  • bogatun m. – bogataš (čak. bogatun)
  • bokun m. – komad (čak. bokun)
  • bokunčić m. - komadić (čak. bokunić)
  • bolancana ž. – patlidžan (čak. melancana), povrće Solanum melongena
  • borsa ž. – ceker (čak. borśa)
  • borsica ž. - torbica (čak. borśica)
  • bostan m. - lubenica, Citrullus colocynthus
  • branič m. – branitelj
  • bratanica ž. – bratična
  • bratanić m. – sestrić
  • bratkovina ž. – (sorta bijelog grožđa)
  • bratov - bratov
  • bratstvo sr. – bratstvo
  • brokva ž. - čavao (čak. brokva)
  • brondzin m. - kablić, mjedeni kotlić (ikav. brondzin)
  • bruka ž. – sramota
  • bucanje sr. - cijepanje, trganje
  • bučiti nesvrš. – vikati
  • buće ž. (igrati na buće) - čak. boće (boćanje)
  • bulumenta ž. – mnoštvo
  • buljumbaša m. – satnik
  • bunište sr. – smetlište
  • burnik (daždevnjak) m. - daždevnjak (Salamandra)
  • butiga ž. – prodavaonica (čak. butiga), bos. dućan: turs. dukkan

C

  • canjav prid. - odrpan (kaj. conjav)
  • capa ž. – motika
  • capun m. – trnokop (čak. capun)
  • catara ž. – trajekt (čak. catara)
  • cijelijem - cijelim (čak. cilin)
  • cijepanje sr. - cijepanje
  • creva ž. – cipela, postola (kaj. crevja)
  • cukar m.* – slador (čak.+ kaj. cukar): Vede. cukra, avest. sukar; bos.+ srb. šećer: turs. šeker
  • cukreni, -a, -o prid. – slatki (čak. i kaj. cukreni), bos. šećerni: turs. šekerli
  • cukreno pril. - slatko (kaj. cukreno)

Č

  • čaktar m. - mjedenica, klepka (na vratima)
  • čamovanje sr. – usamljenost
  • čapra ž. - koža
  • čelovođa m. – predvodnik
  • čeljad - bića, stvorenja (mađarizam)
  • čeno sr. – češanj, čehulja (luka)
  • česa *** - čega (čak. i kaj. česa): hetit. cezi, tohar. casa, kelt. cesa
  • četa ž.* – četa: avesta. čete
  • četovođa m. – zapovjednik
  • četovođin prid. - zapovjednikov
  • čikopernica ž. – pepeljara, pepelnjak (bos. pepeonik)
  • činjeti nesvrš. – činiti
  • čiti – isti
  • čmičak m. - ječmenac (očna bolest)
  • čoban m. – pastir: turs. čaban
  • čojek m. – čovjek, čovo (čak. i ikav. čovik)
  • čojstvo, čoještvo sr. – ljudskost, čovječnost
  • čok m. (Piperi) – čovjek
  • čučeg m. – bilje kostriš, Sonchus oleraceus
  • čudnovato - čudno (kaj. čudnovato)
  • čun m. (Risan) – barka (sloven. i kaj. čun)
  • čunak m. – barčica (kaj. čunek)
  • čunčić m. – barčica
  • čunčetina m. i ž. - barketina, trula barka
  • čunuti svrš. – čuti: grč. kleutai
  • čuven, -a, -o prid. - glasovit, popularan

Ć

  • ćerati nesvrš. - tjerati
  • ćeskoba ž. - tjeskoba
  • ćikara ž.* – šalica (čak. ćikara): etrur. kikvi

D

  • dacija ž.* – danak: latin. datio
  • dacijer m. – poreznik (bos. poreščija)
  • dne m. - dan (čak. dne)
  • do m. – dolina (čak. dol)
  • doj - doći (kaj. dojt)
  • doma - kod kuće (čak. i kaj. doma)
  • dosle - dosad (ikav. dosele)
  • drača ž.* – trnje (čak. drača, kaj. drač): avest. diraka, perz. diraht
  • dreka ž. - vika
  • drob m. – trbuh (kaj. drobje)
  • drugije - drugih
  • drukče – drukčije
  • durati * - trajati (č. durat): latin. durare
  • džana ž. – rana šljiva (Prunus institia)

Đ

  • đardin m. – vrt, perivoj (čak. žardin)
  • đavolji, -a prid. - vražji
  • đe – gdje (Lastovo: đe)
  • đeca n. - djeca (Lastovo: đeca)
  • đed m.* – djed (Lastovo: đed): avest. djedd
  • đedovi m. – djedovi (Lastovo: đedi)
  • đenđer m. – oputa (vezane noge stoke)
  • đetehce sr. - djetešce (bos. djetence)
  • đeveričić m. - djeverčić
  • đevojački, -a, -o prid. - divojački
  • đevojčin, -a, -o prid. - divojčin
  • đevojka ž. - divojka, djeva (Lastovo: đevojka)

F

  • fala ! – hvala ! (čak. i kaj. fala)
  • fala ž. - pohvala
  • faliti nesvrš. - hvaliti (kaj. faliti)
  • faliti svrš. – pogriješiti (čak. falit)
  • faliti nesvrš. – manjkati, nedostajati
  • faljen, -a, -o prid. - hvaljen (kaj. faljen)
  • famelja ž.* - obitelj (čak. fameja): iz latin. familia
  • fažola ž.* – grah (čak. fažol): grčk. phaseolos
  • fermati svrš.* – stati, zaustaviti (čak. fermat): latin. fermare
  • findika ž. – izbojak, mladica, novi ogranak
  • fis - rod, pleme
  • fiska ž. – cika, klicanje
  • fištati nesvrš. - vrištati, pištati
  • fitati nesvrš. – hitati, žuriti
  • Francez m. – Francuz (kaj. Francez)
  • frčka ž. - bućkalica, tučak (za maslac)
  • fresina ž. – vrijes, bilje vrisak
  • frk m. – odmah, žurno (ikav. frka)
  • frlesija ž. – gripa, jaka prehlada
  • frmentin m. – kukuruz (čak. fermentun), žito Zea mays
  • frnjoka ž. - zvrčka, čvrka po glavi (čak. frnjok)
  • frnjokalica ž. – čvrkanje po glavi (ikav. frnjokula)
  • frus m. – ospice, bubuljice
  • fuga ž. – utor, žlijeb (čak. fuga)
  • fuljika ž. – grm hudika, šibikovina (Viburnum lantana), bos. udikovina
  • furmentin m. – kukuruz (čak. fermentun)
  • furmine ž. - šibice (čak. fulmine)
  • fuzda ž. - uzda (kaj. vuzda)

G

  • gabelj - cigan
  • gaće ž. - hlače (čak. gatje)
  • glavar m. - vođa (čak. glavar)
  • glib m. – blato (ikav. glib)
  • goj – god (gdjegod)
  • gora ž. – planina (kaj. gora)
  • gord prid. - ohol, umišljen
  • grdan prid. – ružan (ikav. grdan)
  • grđi - gori, ružniji
  • greda ž. - stijena, litica (ikav. greda)
  • grija ž. – šteta (ikav. grij)
  • gusar m.* – gusar: avest. gusar
  • gusarenje sr.* - gusarstvo: perz. gusarden
  • gusarev prid. - gusarov
  • gusarica ž. – gusarica (i gusarski brod)
  • gusariti nesvrš. – gusariti (baviti se gusarstvom)
  • gusarov prid. – gusarov
  • gusarski prid. – gusarski
  • gusarstvo sr – gusarstvo
  • gusomača ž. – rusomača (čak. grusomača): korov Capsella bursa-pastoris

H

  • hairdžija m. – zadužbinar: turs. hairdži
  • haluga ž. - jama, provalija (u hrv. haluga: morska trava)

I

  • ije - jede (ikav. ije)
  • iljada ž.* - tisuća (čak. hijad): grč. hilioi
  • iokle - iotkud
  • iskesen - iskežen
  • isponova – ponovno
  • išćeran, a, o, prid. - istjeran
  • išćerati svrš. - istjerati
  • itati nesvrš. – žuriti, hitati
  • izbačiti svrš. - izbaciti
  • izjesti svrš. – pojesti
  • izlećeti svrš. - izletjeti
  • izviještiti svrš. – osposobiti
  • ižljeći svrš. - izaći

J

  • jav m. - vijest
  • jaz m. – jaruga, jarak (čak. jaz)
  • јеdnijem - jednim
  • јеvо – evo, eto
  • jopet – ponovo, opet (ikav. opeta)

K

  • ka * - kao (ikav. i čak. ka): avest. ka
  • kacavida ž. – odvijač, kaj. šrafciger (čak. kacavida)
  • kafa ž. - kava (Coffea arabica)
  • kain m. - lavor
  • kaki, a, o – kakav (ikav. kaki)
  • kalendati svrš.* - darovati, čestitati (čak. kolendat): latin. Calendae
  • kam m. - kamen (ikav. kam)
  • kamičak m. – kamenčić (ikav. kamičak)
  • kaniti - namjeravati, kaniti
  • kapot m.* – kaput (kaj. kapot): etrur. kaputis
  • kapric m. – inat, prkos (čak. kapric)
  • kapula ž.* - crveni luk (č. kapula), povrće Allium cepa: latin. caepola
  • kariola ž. – tačke, kolica (čak. karjola)
  • karta ž. – papir (čak. karta): grč. chartes
  • kartolina ž. – dopisnica (čak. kartolina)
  • kernja ž. – morski pas
  • kimak m.* – stjenica (čak. kimak), gamad Cimex: grč. kimakos
  • kisjelo - kiselo
  • knjaz m. – ban, knez
  • knjažev prid. – banov, knežev
  • knjaževina ž. - banovina, kneževina
  • koc m. – kolac
  • koćeta ž. - postelja (čak. kućeta), bos. i srb. 'krevet': turs. kevter
  • koguma ž.* - džezva (čak. koguma): latin. cucuma
  • konao m. – kanal: latin. canalis
  • konoba ž.** - podrum (čak. konoba): latin. canaba i litvan. konaba
  • konop m.* - konopac (č. konop): latin. canapus
  • koji zi – oni koji, koji no (čak. kino)
  • kojijem - kojim
  • komostre ž.* – lanac (čak. komoštra): grč. kemastra
  • korota ž. - žalost, crnina (čak. i kaj. korota)
  • kosijer m. – srp (čak. kosyr)
  • kotula ž. – suknja (čak. kotula)
  • kromid m. - češnjak, bijeli luk - Allium sativum
  • krtola ž. – krumpir, povrće Solanum tuberosum
  • kruv m. – kruh (ikav. kruv)
  • kučak m. – pas (kaj. cucak)
  • Kuč m. - pripadnik crnogorskog plemena Kuči
  • Kuči (pleme) m. – crnogorsko pleme
  • kučki prid. - vidi Kuči
  • kudijen – kuda, kamo
  • kuj – kud(a), kamo
  • kukumar m.* – krastavac (čak. kukumar): latin. cucumaria
  • kušin m. – jastuk (č. kuśin)
  • kužina ž.* – kuhinja (čak. kuźina): etrur. hušina, čeh. kuchyna
  • kvarat m.* - četvrtina (čak. kvarat): latin. quartus

L

  • lakom - pohlepan (kaj. lakom)
  • lasno - lagano, jednostavno (kaj. lazno)
  • lata ž.** – kanta (čak. lata): Vede. lat, hetit. latta
  • lećeti nesvrš. - letjeti
  • lencuo m. – plahta (čak. lancun)
  • levor, livor m. – pištolj
  • liše * - bez: indoved. lisha
  • ložica ž. - žlica; bos. i srb. 'kašika': turs. kašik
  • lupež m. - lopov (čak. lupež)

Lj

  • ljeb m. - kruh
  • ljuđi – ljudi

M

  • ma *** (sve je dobro, ma...) – ali (čak. ma): sumer. ma + hetit. ma + avest. ma
  • mac m. – malj, bat, veći čekić
  • macola ž. - čekić (čak. macol)
  • magacin m. – spremnik: turs. magaza
  • mal m. - stoka
  • malijem - malima
  • manit, -a, -o - bijesan, mahnit (ikav. manit)
  • maragun m. - nevaljalac, huligan (čak. marangun); bos. i srb. mangup: turs. mangub
  • marenda ž. - užina, zajutrak (čak. marenda)
  • metnuti - staviti (čak. i kaj. metnuti)
  • milušiti nesvrš. - milovati
  • mlogi – mnogi (čak. i kaj. mlogi)
  • mlogo - mnogo (čak. mlogo)
  • mobilje sr.* - namještaj (čak. mobilja): latin. mobilia
  • mot m.* – mig (čak. mot): iz latin. motus
  • mrc m. - mrtvac
  • mrcov prid. - mrtvačev
  • mrdati se nesvrš. – micati se (ikav. mrdat se)
  • mresti nesvrš. - umirati
  • mučati nesvrš.** - šutjeti (čak. mučat): Vede. mucate, hetit. mucai
  • mudante ž. – donje gaćice (čak. mudante)
  • mudrina ž.* - mudrost (čak. mudroba): hetit. mudaraki
  • muk m. – šutnja (čak. muk)
  • murga m. - drug, prijatelj (ikav. murgić)
  • mužika ž.* – glazba (čak. muźika): grč. mousike

N

  • naćerati svrš. - natjerati
  • nako - osim
  • naličiti nesvrš. - sličiti
  • nanovo - ponovno (ikav. nanovo)
  • napanuti svrš. – napasti, nasrnuti
  • neđe - negdje (Lastovo: neđe)
  • neđelja ž. - nedjelja (Lastovo: neđelja)
  • negotov - nespreman
  • nesoj m. - glupan, blesan
  • ni (bio) – nek` (bude)
  • ni (ti ni nisi) – nam (ti nam nisi)
  • niđe – nigdje (Lastovo: niđe)
  • nijesam - nisam
  • nikuj - nikuda
  • niokle - niotkud (ikav. niotkle)
  • no što – dakako, svakako
  • nožice ž. - škare (ikav. nožice), bos. 'makaze': turs. makaz

Nj

  • njega ž. – skrb, briga
  • njegovan, -a, -o, prid. - njegovan, zbrinut
  • njegovanje sr. – njegovanje
  • njegovatelj m. - njegovatelj
  • njegovateljica ž. - njegovateljica
  • njegovati nesvrš. – njegovati, brinuti se
  • nji - njih
  • njinoj - njihovoj (ikav. njinoj)
  • njiov, -a, -o, prid. - njihov (ikav. njiov)
  • njoriti nesvrš. – roniti, gnjurati (čak. norit): etrur. neri
  • njunjoriti nesvrš. – mrmljati

O

  • obaliti svrš. – srušiti, prevrnuti
  • obaljen, a, o, prid. - prevrnut, prevaljen
  • obidovati - objedovati (čak. obidovat, kaj. obedovati), bos. i srb. ručati
  • obresti se – pojaviti se (ikav. obresti se)
  • obrukan - osramoćen
  • obrukati svrš. - osramotiti
  • obucak m. - komadić
  • očalin m. – dalekozor (čak. očalin)
  • oćeran, a, o prid. - otjeran
  • oćerati svrš. – otjerati
  • odiva ž. - mladenka, nevjesta
  • odlećeti svrš. - odletjeti
  • odovle – odavde (ikav. odavle)
  • odovud - odavde
  • оdviše – previše, preveć
  • o(v)đe - ovdje (Lastovo: ovđe)
  • оđelo - odijelo
  • oganj *- vatra (čak. oganj, kaj. ogenj): indoved. agni
  • okašnjeti svrš. – zakasniti
  • okinuti svrš. - otkinuti
  • okle – otkud (ikav. otkle)
  • oli – hoćeš li
  • оnadar - onda
  • оnolikijem - onolikim
  • opučiti svrš. - udariti
  • oris, oriz m.* – riža (čak. orýz): grč. oryza
  • ostanak m. - ostanak, ostajanje
  • ostanuti svrš. – ostati
  • ostrvo s. - otok (čak. školj)
  • otole – otud/a (ikav. otale)
  • otpučiti svrš. – otkopčati (čak. odpucit)
  • оvijem - ovim
  • оzad - ostraga, odzada (bos. otpozadi)
  • ožica ž. - žlica

P

  • pačati se (u što) nesvrš. – umiješati se (u što), sudjelovati (čak. sepačat)
  • palac m. i ž.* - palača (čak. palac, čeh. palac): grč. palation
  • palanga ž. - šipka
  • pamidora ž. – rajčica, paradajz (čak. i rusk. pomidora), povrće Lycopersicum esculentum
  • panceta ž. - slanina (čak. panceta)
  • pantigana ž. – štakor (čak. pantigana)
  • panuti svrš. – pasti
  • panjoka ž. – kruh
  • para mi se - pričinjava mi se (čak. pari mi se)
  • parićavati nesvrš. - pripremati (čak. parićavat)
  • pasavati nesvrš.* – prolaziti (čak. pasati): avest. passa
  • pašticada ž. - goveđi umak (čak. pašticada)
  • pavečera ž. - povečerje, ponoćni obrok
  • petrusin m.* - peršun: grč. petroselinon
  • pjat m.* – tanjur (čak. pjat): grč. platea
  • pila, šega ž. – pila (bos. testera): turs. tester
  • pinjata ž. – rajngla, niži lonac (čak. pinjata)
  • pipun m. – dinja (čak. pipun), Cucumis melo
  • pirija ž.* – lijevak (čak. pirija): grč. peiria
  • pirun m.* - vilica (čak. pirun); bos. i srb. viljuška: grč. perone
  • pištiti - vikati, kričati
  • pitar m.** - tegla, bos.+ srb. saksija (čak. pitar): etrur. pitar, grč. pitharis
  • pitur m.* – farbar, ličilac (čak. pitur): latin. pictor
  • pituravati nesvrš.* – ličiti, farbati, bos. bojiti (čak. piturivat): lat. picturare
  • počuo m. – zdenac, studenac; bos. i srb. 'bunar'
  • podesan – prikladan
  • pođeti - poći; bos. i srb. krenuti
  • polećeti svrš. – poletjeti
  • potonji - posljednji (ikav. potonji, čak. pokonji)
  • pomaljati se nesvrš. – pojavljivati se
  • ponat m.* - bod (čak. punat): latin. punctum
  • ponijeti (nekome nešto) – uzeti, oteti
  • poperiti svrš. – istaknuti, ispriječiti
  • poprečke – poprijeko (kaj. poprečke)
  • posa - posao
  • posad – odsad
  • posada ž. - posuđe
  • posezati nesvrš. – pretendirati
  • posijek m. – pokolj
  • posjeći svrš. – pobiti
  • postanje sr. - postanak
  • pošeniti se – pomaknuti se
  • pošlje – poslije
  • potonji, -a, -o - zadnji, -a,-e
  • potraga ž. – potjera
  • povrnuti se svrš. – vratiti se
  • prasica ž. - svinja (čak. prasica)
  • pravdati se nesvrš. – opravdavati se
  • pravdati se nesvrš. – svađati se (čak. sepravdat)
  • pregalac m. – revnik, marljiv čovjek
  • pregalaštvo sr. – pregnuće, revnost, marljivost
  • pregnuti – presaviti, smotati (čak. prignut)
  • prepanuće sr. - uplašenost
  • prepanut, a, o, prid. - uplašen
  • prepanuti svrš. – uplašiti (čak. pripanut)
  • preša ž.* – žurba, hitnja (čak. preša): Vede. presha
  • prešiti nesvrš.* – žuriti (čak. prešit): lat. pressare
  • pričepiti svrš. – nagaziti, pritisnuti (ikav. pričepit)
  • pričepljen prid. – pritisnut, prignječen (ikav. pričepljen)
  • pričepljenost ž. - prignječenost
  • pričepljenje sr. - prignječenje
  • prigati nesvrš.* - pržiti (čak. frigat): latin. frigare
  • prijed - prije
  • pristanuti svrš. – pristati
  • prkno sr. - šupak, ikav. prkno (bos.+ srb. čmar)
  • proj - proći (kaj. projti)
  • propanuti svrš. - propasti
  • prsi ž. – prsa (čak. i kaj. prsi), bos.+ srb. 'grudi'
  • pržina ž. - pijesak, šljunak (čak. pržina)
  • puce sr.* – gumb (čak. puce), bos.+ srb. 'dugme': hetit. puce, turs. dogme
  • puštavati nesvr. – puštati
  • puštiti svrš. – pustiti (čak. puśtit)

R

  • rabota ž. – rad
  • rabotati - raditi (ikav. rabotit)
  • raca ž. – vrsta, soj (čak. raca)
  • rašta – zbog čega, zašto (ikav. rašta)
  • remnik m. - remen, opasač; bos. i srb. kajiš: tur. kaiš

S

  • saket m.* – vreća (čak. śaket): iz grč. sakkos
  • saketić m. - vrećica (č. śaketić)
  • sandruga - trudnica
  • siromaština – ubožništvo, siromaštvo
  • sjutra - sutra, sutradan (čak. zjutra)
  • skale ž. - stube, stubište (čak. škale); bos. i srb. stepenice
  • skončati svrš. – završiti (čak. skončat)
  • skubati - grepsti, oljuštiti (čak. skubit)
  • snijevati nesvrš. - sanjati
  • spati – spavati (čak. i kaj. spat)
  • sram * – stid (čak. i kaj, sram): avest. šeram
  • sramotiti nesvrš. – ružiti, karati
  • srčiti - ljutiti (čak. i kaj. srditi)
  • stijeg m. (u Boki i Dubr.) – stijeg
  • strag m. - strah
  • stud ž. – hladnoća, studen (čak. stid, stidje)
  • stužiti svrš. – pozliti
  • suludan prid. - lud, sulud
  • svaditi se – posvađati se (kaj. se svaditi)
  • svakojakvi - svakakvi
  • svijem - svim
  • svojta ž. – rodbina (kaj. svojta)
  • svrdlo sr. - svrdlo
  • svršetak m. – konac, završetak
  • svuđe - svagdje
  • svuj - svagdje

Š

  • šćer ž.* – kćer: kelt. hwaer
  • šćera ž. – kćerka (čak. htjera)
  • šćerin prid. - kćerin (čak. htjerin)
  • šćeti nesvrš. – htjeti (kaj. šteti)
  • šega ž. - pila (čak. šegac)
  • šegati nesvrš. – piliti (čak. šegat)
  • šegun m. – pilica (čak. šegun)
  • šesan prid. – zgodan, prikladan (čak. šesan)
  • šesno pril. - prikladno (čak. šesno)
  • šibak m. - šiba
  • šipak m. – šipak (ružin plod)
  • šipkov prid. - šipkov
  • škatula ž. - kutija, škatulja (čak.+ kaj.+ čeh. škatula)
  • šlapa ž. – papuča (kaj. šlapa)
  • šlapnuti svrš. - udariti
  • špag m. – džep (ikav. špag)
  • špijati svrš. i nesvrš. – špijunirati (čak. špijat)
  • špina ž. - pipa, slavina (čak.+ kaj. špina), bos.+ srb. česma: turs. česme
  • štogoj – djelomično, bilo što
  • štramac m. – madrac (čak. štramac)
  • šugaman m. - ručnik (čak. šugaman)

T

  • taki, a, o - takav (ikav. taki)
  • takulin m. - novčarka, lisnica (čak. takujin); bos. i srb. novčanik
  • takvijem - takvim
  • taulin m. - stol (čak. tavulin)
  • tavalja ž. – stolnjak (čak. tavajol)
  • teća ž. – tavica (čak. teća), bos.+ srb. 'šerpa'
  • tentati nesvrš.* - izazivati (čak.+ kaj. tentati): latin. tentare
  • teke - samo, tek
  • terzija m. - krojač: turs. terzi
  • tica ž. – ptica (čak. tica)
  • tičji - ptičji (čak. tičji)
  • tigla ž.* – opeka, ciglja (čak. tigla): etrur. tigel
  • tijema - tim
  • trpeza* - stol, gozba: grč. trapeza
  • tun(a) - tu
  • tušta, tušte – množina, mnoštvo

U

  • ućeran, -a, -o prid. - natjeran
  • ućerati svrš. – utjerati
  • udriti svrš.* - udariti (čak. udrit): Vede. udrita
  • ukop m. – pokop, pogreb
  • ulječiti - učiti
  • unina ž.* - cjelina: latin. unitas
  • uparaditi se svrš. – dotjerati se, urediti se (ikav. uparadit)
  • ura ž.** - sat: samo u gradu (većina Hrvata od Čakovca do Lastova kažu ura): Vede + latin. hora, turs. sahat
  • uteći svrš. – pobjeći (ikav. uteć)
  • utek m. - sklonište (čak. utika)
  • utvarati – pričinjavati, zamišljati

V

  • val m. - val; bos. i srb. talas: indoved. vala, grč. thalassa
  • varenika ž. - kuhano mlijeko
  • vas – sav, cijeli
  • vaspitanje - odgoj
  • vatati nesvrš. - hvatati
  • vazdašnji prid. – svakodnevni
  • vazduh m. - zrak, uzduh
  • važ m. - okrugla, manja posuda (čak. važa)
  • veliti ** - reći (čak. i kaj. velit): kelt. velit, hetit. wali
  • velji, -a, -e, prid.* – veliki (č. veli): hetit. wali, praslav. vely
  • viđen, -a, -o prid. - ugledan, poznat
  • viđeti svrš. – vidjeti (Lastovo: viđet)
  • vjedro sr. – korito, hamper
  • vjeđe ž. - obrve
  • vrnuti svrš.* - vratiti (čak. i kaj. vrnuti): avest. varune

Z

  • začamati svrš. – zakasniti
  • zadovijek - zauvijek
  • zađevica ž. – svađa, prepirka
  • zakučiti svrš. - zahvatiti, zapeti
  • zaludu – uzalud (ikav. zaludu)
  • zamanuti svrš. - zamahnuti
  • zanemoćati - klonuti, malaksati
  • zanovijetati nesvrš. – inatiti, gnjaviti (čak. zanovitat)
  • zapt - stega, disciplina
  • zavaditi se – posvađati se
  • zbrati (od zbirati) svrš. - okupiti (č. zbirat, kaj. zbrati)
  • zbor m. – sabor
  • zboriti nesvrš. - govoriti
  • zrcalo sr. - zrcalo (čak. zarcela); bos. i srb. ogledalo
  • zubja - baklja, paklina
  • zvijerac m. – vuk (Lupus)

Ž

  • žalopojka ž. – tužbalica
  • žamor m.* (Budva) – buka, šum (kaj. žamor, čak. jambur): Avesta: jambor
  • žamorenje sr. - bučenje
  • žamoriti nesvrš. - bučiti, šumiti
  • žiće sr.* - život (čak. žitje): sumer. zikie, avest. zivye
  • žglob m. – zglob
  • žnjeti nesvrš. - požeti (žito)
  • žnjetva ž. – žetva
  • žnjetvarica ž. – žetelica
  • žuljenje sr. – guljenje
  • žumba ž. - provirak, kukrl (rupa kroz koju se jedva vidi)

Literatura

  • Zeković, Sreten & Cimeša, Boro: Elementa montenegrina, Chrestomatia 1/90. CIP, Zagreb 1991
  • Milorad Nikčević: Ogledi, studije, susreti - apologetika crnogorskoga jezika, HCDP Croatica - Montenegrina, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje Cetinje, ISBN

953-98061-4-3

  • Vukić Pulević & N. Samardžić: Fitonimi i zoonimi u toponimiji Crne Gore. Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, Podgorica 2003.
  • S. Mirabal, T. Varljen & al. 2010: A tale of acculturation and migrations as mechanisms for the diffusion of agriculture in the Balkan Peninsula (Human Y-chromosome short tandem repeats). Amer. Journal Physic. Anthropology 142/3: 380–390. doi:10.1002/ajpa.21235. PMID 20091845.

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Compiled and enlarged by GNU-license, adapted mostly from WikiSlavia, Bosnian Wikipedia, and Montenegrin Encyclopedia (MontenegroWiki).

  • Ovo je dopunjeni i preradjeni izvod s interneta po GNU-licenci, većinom iz projekta MontenegroWiki, Wikislavia i dijelom Bosanska Wikipedija.