Dan

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Razlika izmedju sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde.

Dan (starosl. dьnь, od indoeur. koriena *din-, s osnovnim značenjem: sjaj, zračenje) označava vrjemensko razdoblje od 24 sata ili vrieme trajanja dnevne svjetlosti (za razliku od noći).

Pregled

Vrjemensko razdoblje od 24 sata koje se naziva dan je odredjeno trajanjem jednog okreta Zemlje oko svoje osi (Zemljina rotacija). Točno trajanje jednog okreta Zemlje oko svoje osi traje 23 sata i 56 minuta i naziva se zvjezdani ili siderički dan, dok se razdoblje od 24 sata naziva sunčani ili sinodički dan. Razlika izmedju zvjezdanog i sunčanog dana nastaje zbog toga što se Zemlja osim oko svoje osi okreće i oko Sunca (Zemljina revolucija), ter svaki dan predje 1/365 dio tog puta. Zbog toga se svaki dan promijeni kut prema kojem je ista točka na Zemlji okrenuta prema Suncu. Taj pomak iznosi svaki dan 4 minute (365. dio punog dana od 24 sata). 24 sata je vrijeme u kojem Sunce uzastopno dodje u isti položaj na nebu (npr. vrjemenska razlika izmedju dva podneva).

Drugo značenje pojma "dan" se odnosi na vrijeme trajanja sijanja Sunca. Ono se svaki dan mijenja zbog promjene položaja nagnute Zemljine osi prema Suncu. Na Zemljinoj sjevernoj polutki je dan najduži 21. lipnja (ljetni suncostaj), a najkraći 21. prosinca (zimski suncostaj), dok je na južnoj polutki obratno. 21. ožujka i 23. rujna dan i noć traju jednako (proljetna i jesenska ravnodnevica).

Imena dana

Svaki dan u tjednu ima svoje ime. U hrvatskom jeziku brojenje dana počinje od nedjelje, tj. od dana kada se ne děla (ne radi). Dan koji dolazi nakon nedjelje (»po nedjelji«) zove se ponedjeljak. Naziv utorak potječe od starosl. riječi vъtoryj (drugi, tj. drugi dan nakon nedjelje). Srijeda je nazvana po tome što se nalazi u sredini tjedna. Četvrtak i petak su četvrti i peti dan tjedna, dok je naziv subota preuzet iz hebr. jezika (šabbath), dakako preko kršćanskoga grčkog i latinskog. U nekim europskim jezicima imena dana nastajala su iz običaja da pojedini dan u tjednu bude posvećen nekomu božanstvu, odnosno nebeskomu tijelu koje se smatralo božanstvom.

Poveznice

Razdvojba.png Za ina značenja, pogledati:
Dan (razdvojba)
Kalendar.png Ovaj članak je dio portala
Kalendar

Vanjske poveznice