Dragutin Hirc

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Dragutin Hirc (Zagreb, 6. travnja 1853. - Zagreb, 1. svibnja 1921.), hrvatski prirodoslovac, botaničar i zoolog, planinar i putopisac.

Životopis

Nakon završene učiteljske škole u rodnome gradu 1873. postaje učiteljom najprije u Lukovdolu, a od 1875. u Sisku, Bakru, Lepoglavi, Osijeku ter, na kraju, i u Zagrebu. Godine 1892. počinje studij botanike u Grazu, a 1896. dodijeljen je Botaničko-fiziološkom zavodu Sveučilišta u Zagrebu na usavršavanje iz botanike. Godine 1901. postaje pristavom u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a godine 1908. imenovan je glavnim učiteljom muške učiteljske škole i botaničarom u Botaničko-fiziološkom zavodu. Bavio se prirodoslovnim istraživanjima, ponajviše flore i faune istarsko-kvarnerskoga krasa, ali i geografijom ter speleologijom. Vrijedna je njegova bilinarska zbirka, jedna od temeljnih zbirki herbarija Botaničkoga zavoda Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta. Sabrao je i vrijednu zbirku mekušaca (sada u Zoološkom muzeju u Zagrebu). Glavno njegovo florističko djelo Revizija hrvatske flore ostalo je nedovršeno. S Hinkom Hranilovićem pokrenuo je i uređivao od 1900-1904. petnaest svezaka Zemljopisa Hrvatske, a potom sam nastavlja i izdaje Prirodni zemljopis Hrvatske supotpisujući Hranilovića.

Planinarstvom se bavio više od pola stoljeća, obišavši zamalo sve gore u Hrvatskoj, prikupljajući i proučavajući floru i faunu. O svojim je putovanjima vodio precizan dnevnik Moji puti, koji je ostao neobjavljen. Bio je član Hrvatskoga planinarskog družtva od 1883. ter prvi urednik njihova glasila "Hrvatski planinar" 1898-1903. Njemu u čast nekoliko je biljnih i životinjskih vrsta nazvano njegovim imenom, primjerice: Campanula hirciana, Erigeron hircianus, Rosa hirciana, Helix hircii, kao i planinarska kuća na Bijelim stijenama. Knjige su mu raskošno opremljene i ilustrirane crtežima češkog slikara i šumara Václava Anderlea. Hirc je odlikovan i velikom kolajnom na milenijskoj izložbi u Budimpešti za izloženo bilje, pred kojim se zaustavio i sam austrijski car. Od godine 1882. napisao je Hirc i tiskao osim djela i knjiga 1027 inih radova, od kojih otpada na pedagogiju 74, zemljopis 247, botaniku 151, zoologiju 116, planinarstvo 191, životopise i nekrologe 54, geologiju i mineralogiju 25, gospodarstvo i razne članke 53, književne obznane i ocjene 63, članke za mladež 44, folkloru 9 radnja.

Objavljena djela

  1. Putopisi, Bakar 1878.
  2. Slike iz hrvatske cvjetane, Zagreb 1880.
  3. Hrvatsko primorje, Zagreb 1891. (pretisak Rijeka 1993. i 1996)
  4. Lijepa naša domovina, 1-2, Zagreb 1891-1893.
  5. Vodič kroz grad Zagreb, zagrebačku okolinu i jubilarnu izložbu, Zagreb 1891.
  6. Gorski kotar, Zagreb 1898. (pretisak Rijeka 1993. i 1996)
  7. Lika i Plitvička jezera, Zagreb 1900. (pretisak Rijeka 1996)
  8. Zemljopisni i narodnopisni opis kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (suautor), Zagreb 1900.
  9. Prirodni zemljopis Hrvatske (suautor), Zagreb 1905.
  10. Iz života i književnog rada, Zagreb 1916.