Dubrovačka Ombla
Dubrovačka Ombla (Rijeka dubrovačka, latin. Arius): - Ombla ili Rijeka dubrovačka je rijeka ponornica i spada u jugoiztočne rijeke Jadranskog sliva. Veliko kraško vrelo rijeke Omble se nalazi uz selo Komolac na 42°40'31"N - 18°8'10"E, tj. sjeverozapadno i oko 5 kilometara daleko od Dubrovnika, podno visoke klisuraste stiene Golubov kamen. Najveći ponornički sustav u južnoj Dalmaciji i susjednoj Hercegovini je rieka Trebišnjica. Ova ponire iz Popovog polja kroz veliku špilju Vjeternicu kod naselja Ravno i prirodno ponovo izvire kroz 3 kraška vrela:
- Jakim kraškim vrelom uz selo Komolac kod dalmatinskog Gruža kao dubrovačka Ombla,
- Manji dio još paralelno iztječe zapadnije kroz vrulje u zaljevu Slano,
- Najmanji treći pozemni rukav izlazi kroz kraško vrelo kod Čapljine uz donju Neretvu.
Sadržaj
Hidrološke značajke
Ombla je jedna od tri kraške rijeke ponornice koje opet izviru kao podzemni nastavak rijeke ponornice Trebišnjice, koja ponire u Popovom polju tj. u dubrovačkom zaledju jugoistočne Hercegovine. Tridesetak metara od izvora rijeke Omble kod sela Komolac je mali slapić visok 70 cm, nakon kojeg Ombla teče kroz 5km dugački rias (kanjonsko ušće) Rijeke dubrovačke, pa utječe u Jadran uz dubrovačku luku Gruž. To kanjonsko ušće Omble je slično ušćima Krke i Zrmanje, a u nestručnoj turističkoj promičbi (i Wikipediji) se krivo proglašava tzv. 'fjordom' (= ledenjački zaljev).
Prosječna količina vode koja izvire na vrelu rijeke Omble je 24 m³/sek. S izvora rijeke Omble se grad Dubrovnik napajao vodom za piće još od vremena Dubrovačke Republike u 15. stoljeću, kada je tu izgrađen prvi dubrovački vodovod od god. 1437. Tijekom 15. stoljeća na izvoru rijeke Omble je poznati dubrovački graditelj Paskoje Miličević izgradio branu i mlinove.
Ekološka zaštita
Okoliš Omble je tipični rias (kanjonsko ušće) obalnog dijela Hrvatske s posebnim biološkim i ekološkim osobitostima. Slična kanjonska ušća kod nas još imaju Krka, Zrmanja i Pazinčica (Limski kanal), a drugdje su najpoznatija na sjeverozapadnoj obali Španjolske odakle su sva slična u svijetu zajedno nazvana riasi. Zaštićeni prostor Omble i Rijeke dubrovačke je dio od dvanaist takvih područja različite kategorije zaštite, koji po hrvatskom Zakonu o zaštiti prirode zavrjedjuju posebnu zaštitu radi očuvanja biološke i pejsažne raznolikosti, svoje osjetljivosti ili radi znanstvenog, kulturološkog, estetskog, obrazovnog, gospodarskog i drugoga javnog interesa.
Zbog blizine dubrovačkog odlagališta za smeće Grabovica, Ombla se nalazi na popisu od desetak najugroženijih kraških fenomena u Hrvatskoj, iako je Grabovica koja je sanirana 2001. godine jedino hrvatsko odlagalište za smeće sa nepropusnim foliama koje zadovoljava stroge ekološke kriterije i medjunarodne standarde.
Fauna Omble
Zbog svoga kratkog slatkovodnog vodotoka koji ubrzo prelazi u poluslani estuarij, u Ombli ne žive okom vidljive slatkovodne životinje. Naplavljeno područje uz izvor rijeke je stanište goleme štipavice (Belostoma niloticum), jednog od najvećih europskih kukaca. U neposrednoj blizini izvora Omble je malo naplavljeno močvarno područje i otočić obrastao močvarnom vegetacijom trstika, gdje je stanište maloj populaciji kod nas vrlo rijetke i ugrožene riječne kornjače (Mauremys rivulata) na sjeverozapadnoj granici.
U Vilinoj špilji iznad izvora rijeke živi nekoliko vrsta šišmiša: sredozemni potkovnjak (Rhynolophus blasii), južni potkovnjak (Rh. euryale), veliki (Rh. ferrumequinum) i mali potkovnjak (Rh. hipposideros), dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi), pa oštrouhi (Myotis blythii) i ridji šišmiš (Myotis emarginatus), a tu postoje i pokazatelji o nazočnosti osme vrste, iznimno rijetkog Meheljeva potkovnjaka (Rh. mehelyi), čija je obstojnost ugrožena najavljenom gradnjom podzemne hidrocentrale čije će turbine tjerati Ombla.
Obalna naselja
Rijeka dubrovačka sadrži dva gradska kotara Dubrovnika: Komolac i Mokošica s pripadnim obalnim naseljima Mokošica, Nova Mokošica, Rožat, Obuljeno, Komolac, Čajkovići, Prijevor i Sustjepan. U Komolcu uz izvorište rijeke Omble je smještena i Acy-marina Dubrovnik. Obale Rijeke dubrovačke na ušću povezuje Most dr. Franje Tuđmana. Ovo područje grada Dubrovnika prama popisu pučanstva iz 2001. godine broji 8.475 stanovnika.
Hercegovačka Trebišnjica
Trebišnjica je hercegovačka rijeka ponornica duga 96,5 km koja izvire na nadmorskoj visini od 398m. Prvo izvorište su rječice ponornice Mušnica i Gračanica u visokom Gatačkom polju na sjeveroistoku Hercegovine, gdje dvaput poniru sve do Bileća. Trebišnjica je dio složene i razgranjene mreže podzemnih i nadzemnih rijeka čije je krajnje odredište Jadransko more kao ušće rijeke Omble (Rijeka dubrovačka) koja se ulijeva u more kod Dubrovnika.
Ukupni prirodni obseg površinskog i podzemnog sliva Trebišnjice je donedavna bio 4,926 km². Na Trebišnjici je planirana izgradnja čak 7 hidrocentrala od kojih su dosad izgrađene 4: Trebinje I., Trebinje II., Dubrovnik i Čapljina. Kod hidrocentrala Trebinje I. i Trebinje II. su napravljena 2 umjetna jezera: Bilećko jezero i Goričko jezero. Prije izgradnji ovih hidrocentrala tj. uništenja njenog ekosustava je Trebišnjica važila za jednu od najdužih prirodnih ponornica na svijetu, s ukupnom dužinom površinskoga i podzemnog tijeka od 187 km.
Špilja Vjetrenica
špilja Vjetrenica je podzemno ušće kraške ponornice Trebišnjice na zapadu Popovog polja kod naselja Ravno u jugoistočnoj Hercegovini. Zaštićeni je spomenik prirode od 1950. godine i otvorena je za posjetitelje, a udaljena je 12 km od luke Slano na obali Jadranskog mora (Republika Hrvatska) i 80 km od grada Mostara. Speleološke posebnosti ove jedinstvene špilje su prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, pa bogat hidrografski svijet s brojnim podzemnim jezerima i nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova. Ukupno je odkriveno oko 6.300 metara podzemnih hodnika. Unutarnja temperatura zraka je oko 11,4 0C, a vode 11,3C.
Vjetrenicu karakterizira iznimna i najbogatija špiljska fauna u Europi, u kojoj je zabilježeno skoro 200 različitih životinjskih vrsta, od kojih 91 izključivih troglobionata (ne žive izvan špilja), što ju čini prvom u svietu po bioraznolikosti, a 37 njih je prvi put pronadjeno i opisano upravo u ovoj špilji (locus typicus). U fauni Vjeternice je veliki broj uskih lokalnih endema, tzv. stenoendema, od kojih je najslavniji nalaz jedinoga slatkovodnog koralja na svijetu izvan mora: Marifugia cavatica (Absolon). U Vjetrenici je do sada pronadjen cijeli niz zanimljivih paleontoloških nalaza, medju njima je npr. cjelovit kostur leoparda (Panthera pardus) pronadjen 1968. godine (nalaz: South West Caving Club), pa više djelomičnih nalaza ostataka inih životinja.
Prvi spomen naše Vjetrenice kao zanimljive prirodne pojave je bio još kod Plinija Starijeg u njegovom djelu "Historia naturalis” iz god. 77. po Kr. Najveća biološka otkrića je tu napravio češki speleolog Karel Absolon od 1912.- 1914., dok ju je prvi geološki opisao beogradski istraživač Mihajlo Radovanović 1929. Kasnija istraživanja su bila u sklopu zajedničkog projekta uredjenja špilje Vjetrenice, kojeg su izveli speleološko društvo "Bosansko-hercegovački krš” i poduzeće "Energoinvest” iz Sarajeva od 1958.- 1961. Novu topografsku kartu područja je izradio SO "Velebit" iz Zagreba 2002. godine. Najcjelovitiji paleontološki opis ove špilje je dosad uredio dr. Mirko Malez 1969. godine.
Summary
Ombla river at Dubrovnik: Trebišnjica River is a river in Herzegovina. It is a sinking river, 96,5 km long above the ground. With a total length of 187 km above and under the ground, it was one of the longest sinking rivers in the world. After some 20 km of underground flow, Trebšinjica re-emerges as the powerful spring in the great cave near Gruž, western harbor of the Dubrovnik. The stream is called Ombla river (or Dubrovačka rijeka: River of Dubrovnik). Its canyon estuary of rias type is 3700 m, long but very wide and powerful (average discharge is 24 m³/s; on maps it appears as a small bay of the Adriatic, in which it flows, north of Dubrovnik). The lower part of the river is flooded by the sea (Croatian: draga), its 30 m deep and navigable for 3.7 km, unlike the upper course of Trebišnjica in Herzegovina which is not navigable at all. Several suburbs of Dubrovnik are located alongside this river estuary: Mokošica, Komolac, Rožat, Prijevor, Lozica, Komolac. Water from this river has been used by the Dubrovnik waterwork supply since 1437.
Vanjske sveze
Poveznice
Reference
Adapted and elaborated by GNU-license almost from Wikinfo and WikiSlavia (partly a stub in Croatian Wikipedia).
