Duvanjsko polje
Duvanjsko polje (starogrč. Delminion koilon): - Duvanjsko polje je kraško polje u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Zajedno s okolnim kraškim poljima (Livanjsko, Kupreško, Glamočko) čini sustav Tropolja tj. kraških polja visokog dijela jugozapadne Bosne.
Sadržaj
Zemljopisni pregled
Duvanjsko polje ima oblik spljoštenog romba s manjim produžetkom spram sjevera, tj. prama kanjonu Šujice. Zapadnije u blizini Duvanjskog polja (7 km) nalazi se i Buško blato. Nadmorska visina polja varira izmedju 860 - 900m. Duvanjsko polje leži više od Livanjskog (709 - 808m), a niže je od Kupreškog polja (1100 - 1200m).
Duvanjsko polje je dugo 20 km (Mesihovina - Mokronoge), široko 12 km (Brišnik - Mandino Selo) i površina mu je 125 km2. Glavni vodotok u polju je rijeka Šujica. Brojnim podzemnim pukotinama u krasu voda s Duvanjskog polja otječe prama bazenu Cetine. Tijekom visokih vodostaja, osobito podkraj zime je to polje često poplavljeno. U Duvanskom polju postoje naslage lignita.
Duvanjsko polje
Duvanjsko polje nastalo je u davna geološka vremena tektonskim spuštanjem tla, jezerskim taloženjem - tu su nastale i velike naslage ugljena na prostoru Kongore, Eminova Sela, Vučipolja - te nanosima stalnih ili povremenih vodotoka. Nalazi se na 860-900 m nad razinom mora. Niže je od Kupreškog polja (1100-1200 m), a više od Livanjskog polja (709-808 m). Dugo je 20 km (Mesihovina - Mokronoge), široko 12 km (Brišnik - Mandino Selo). Površina mu je 125 km2.
Vodotoci
Iako na duvanjski kraj inače pada mnogo kiše i snijega, ali vode nema kad je najviše treba: u ljetnim mjesecima. Kako je kraško tlo vrlo propusno, sva ta silna voda izgubi se brzo u podzemlje, pa ovaj kraj pored obilja oborina pati od ljetnih suša i nestašice vode u nekim naseljima.
Jedina ovdašnja rijeka Šujica je ponornica, pa dolazi kroz podzemlje iz Kupresa, izvire u Šujici, ponire u Kovačima (Ponor), ponovno kao Ričina izvire u Prisoju, i danas puni jezero Buško blato. Njezin mali pritok Drina teče samo kišni dio godine, a tvore ju Miljacka i Studena - obje izviru ispod planine Gvozda. Studena izvire u selu Crvenicama na čijem se izvorištu nalazi i izletište Studena.
Ostrožac je potok koji nikada još nije presušio i glavni je izvor za opskrbu vodom Tomislavgrada i okolnih sela. Izvire ispod Vučipolja, a ulijeva se u Šujicu kod Kovača. Na prostoru Vinice se nalazi izvor vode Česma iz Zavelima, ter još voda iz pećine Brina koja se jednom godišnje izljeva po Viničkom polju.
Jezera
Dvije trećine Buškog jezera nalazi se na području općine Tomislavgrad. Ova akumulacia površine 57,7 km2 jedno je od najvećih umjetnih jezera u Europi i služi kao akumulacija za hidrocentralu Orlovac. Bogato je ribom i prikladno za šport na vodi, kupanje i sl. Na području općine Tomislavgrad je i manje ledenjačko jezero Blidinje površine 4 km2. Ovo jezero smješteno je izmedju Vrana i Čvrsnice.
Podneblje
Klima je razmjerno oštra, hladnija i s jakim vjetrovima (bura i jugo), odredjuju i uvjetuju gospodarsku snagu Duvna i zanimanje njegovih stanovnika. Iako se rubom polja naokolo steru oranice, na kojima uspijevaju sve vrste žitarica, krumpir, kupus i druge vrste povrća, Duvno je najviše pašnjak kako mu kaže i njegovo ilirsko ime.
Planine, pašnjaci i livade tj. oko polovica polja, omogućivale su u dalekoj i bližoj prošlosti prehranu i uzgoj velikog broja sitne i krupne stoke. Najbolja i najtoplija klima u duvanjskom kraju je u Vinici, gdje je se prije uzgajala i vinova loza i gdje do danas najbolje uspijeva voće i povrće koje u drugim dielovima općine Tomislavgrad ne uspijeva.
Okolna rubna gorja
Bliži gorski grebeni koji obrubljuju Duvanjsko polje su: na zapadu Tušnica (1.701 m), na sjeveru Malovan (1.828 m), na sjeveroiztoku Ljubuša (1.797 m), na jugoiztoku Lib (1.481 m) i na jugozapadu Zavelin (1.346 m).
Sa svih strana Duvanjsko polje je okruženo planinama: od sjeveroistoka i istoka omedjuju ga Ljubuša, Vran, Smiljevača i Lib, s juga ga zatvara planina Gvozd (staro hrvatsko ime za planinu odnosno šumu), uz jugozapadni i zapadni rub polja pruža se Midena i niža Grabovica, koja na Privali dodiruje ogranke Tušnice, a na sjeveru i sjeverozapadu dižu se Tušnica i Jelovača.
Sve ove planine su uglavnom gole, učinila su to stoljeća nekontrolirane sječe, pustošenja i paljevine duvanjskih šuma. Jedino je Vran pod visokom šumom, a Gvozd i Grabovica djelomice pod niskom. Na prostoru Vinice nalazi se planina Zavelim, koja je najšumovitija u duvanjskom kraju.
Postanak i razvitak
Polje je nastalo u davna geološka vremena tektonskim spuštanjem tla, pa potom jezerskim taloženjem. Tako su nastale velike naslage ugljena na prostoru Kongore, Eminova Sela, Vučipolja - te nanosima stalnih ili povremenih vodotoka. Polje je prekriveno 2000 metara debelim nanosima iz razdoblja neogena.
Bez tih neogenskih naslaga Duvanjsko polje bi se nalazilo niže od razine mora i bilo bi kriptodepresija na -1100 metara visine. Dno polja nije vapnenačka zaravan. Gravimetrijska mjerenja su pokazala da su na malim udaljenostima zapažena razlike u visini dna od 150 metara.
Poviest i naselja
Smatra se da bi prvi hrvatski kralj Tomislav bio okrunjen ovdje na Duvanjskom polju. Povijesni izvori o tom događaju su oskudni. Ljetopis popa Dukljanina je jedan od glavnih izvornika. Ukoliko se oslonimo na ovaj povijesni izvor, onda je mjesto krunidbe kralja Tomislava najvjerojatnije jugoiztočni brdski greben iznad sela Kongore i Borčana pod imenom Lib.
Po tomu (polumitskom ?) zbivanju je nedavno preimenovano i glavno naselje u tom polju, ranije Duvno (= klasični Delminium) u noviji Tomislavgrad. Većina pučanstva na Duvanjskom polju su katolički Hrvati, dok islamski Bošnjaci i pravoslavni Vlasi/Srbi tu tvore manjine.
Poveznice
Reference
Adapted mostly from a short digest in Croatian Wikipedia by GNU license.
