Tomislavgrad
Tomislavgrad (ranogrč. Delminion, klas.rimski Delminium, turs. Sedidžedid, srednjovj. Županjac, u 20.st. Duvno): - Tomislavgrad je grad i općina na jugozapadu BiH, u sjeverozapadnoj Hercegovini. Duvno, stariji oblik Dumno, ima korijen svoga imena u ilirskoj riječi d´lmno = pašnjak, odnosno dalma (dëlme) = ovca. Ime Duvno za grad se upotrebljavalo tek u novija doba. U rimsko doba bio je to Delminium, u vrijeme hrvatskih i bosanskih vladara Županjac (po mjestu stanovanja upravitelja župe Duvno), za turske vladavine Sedidžedid (= 'Nova tvrđava') i Županj-potok, a u doba Austro-Ugarske: Županjac.
Godine 1925. je kralj Aleksandar I. Karađorđević obilježio 1000. obljetnicu stvaranja hrvatskog kraljevstva tako što je Tomislavgrad nazvao po hrvatskom kralju Tomislavu, za kojeg se tradicijski smatra kako je okrunjen upravo na Duvanjskom polju godine 925. Taj je naziv Tomislavgrad zadržao sve do 1945. godine. Оd 1945. do devedesetih godina 20. stoljeća opet se zove Duvno, da bi na kraju sada bilo vraćeno ime Tomislavgrad. Dan Tomislavgrada je 8. srpnja.
Sadržaj
Zemljopisni uvid
Duvanjski kraj je druga od više stuba kojima se visoko planinsko područje jugozapadne BiH spušta k Jadranu. Geološki tj. po sastavu tla, ovo je izrazito područje velikoga Dinarskog kraškog prostora što se pruža od Trsta do Albanije. Po svojem smještaju i sastavu tla kao i po tjelesnim, duhovnim i duševnim svojstvima svoga pučanstva više je dio Dalmacije ili Hercegovine negoli Bosne, ili još bolje: tromedja je što ih dijeli i povezuje, pa tu i pučanstvo potječe iz sva tri područja.
Nekoć je Duvanjski kraj bio jedan od glavnih opskrbnika dalmatinsko-hercegovačkih krajeva stočnim proizvodima pa je vrijedila uzrečica: "Duvno zlatno guvno". To je bilo bogatstvo Duvnjaka još od ilirskog vremena. Danas većina Duvnjaka živi od rada po bogatim zapadnim zemljama. Domaći industrijski pogoni i drugi izvori zarade tek se stvaraju i otvaraju.
Povijest
Na Duvanjskom polju kontinuirano se živi od najstarijih vremena do danas. Najstariji stanovnici su bili pripadnici ilirskog plemena Delmati. Centar ilirskog plemena bio je grad Daelminium, koji se nalazio na gorju Lib između sela Kongore i Borčana. Nakon dugotrajnog i čvrstog odpora Delmate su pokorili Rimljani početkom I. stoljeća poslije Krista.
Rimsko doba
Pokoravanjem Delmata početkom I. stoljeća ovim prostorima zavladali su Rimljani. Oni su izgradili novi rimski grad Daelminium, važno razkrižje putova na mjestu današnje bazilike posvećene sv. Nikoli Taveliću, prvom hrvatskom svetcu. Vladavina Rimljana održala se sve do dolaska Hrvata.
Kraljevstvo Hrvata
Početkom 7. stoljeća Duvanjsko polje naselili su Hrvati. Rimski Daelminium postao je središtem velike župe, zbog čega su stanovnici ovog kraja taj rani grad prozvali Županjac. Vjeruje se kako je Duvanjsko polje u ranomu srednjem vijeku bilo mjesto mnogih dogodjaja značajnih za opću povijest hrvatskog naroda. Po t.zv. hrvatskoj redakciji Ljetopisa popa Dukljanina, najznačajniji dogodjaj iz ovog vremena je Prvi hrvatski sabor 753. godine. Prvi vladarski dvor na području današnje BiH napravljen je na gori Libu kada su Hrvati naselili Duvno.
U tom je dvoru Budimir godine 753. dočekao izaslanike pape Stjepana II. i bizantskog cara Konstantina V. Kopronima, gdje su i obavljene pripreme za veliki državni i crkveni sabor. Na tom je saboru država podijeljena na tri velike oblasti s više samoupravnih pokrajina, kojima su granice bile odredjene po staroj rimskoj razdiobi. Uredjen je način uprave, porezi i sudstvo. Na saboru je podpisan zapisnik na latinskom jeziku, a odmah je preveden i na hrvatski. Kako nije bilo odgovarajućeg izraza na hrvatskom, izdanom djelu dali su grčko ime Methodos, tj. knjiga za sustavnu upravu državom. Methodos bi bilo prvo pisano djelo na hrvatskom jeziku, uopće na jednom od svih slavenskih jezika.
Razprostranjeno je vjerovanje da je krunidbeni sabor kralja Tomislava održan godine 925. na tomu istom prostoru. Po De administrando imperio, u to doba je hrvatska kopnena vojska brojila 60.000 konjanika, 100.000 pješaka, a mornarica 80 velikih brodova, na svakom po 10-20 mornara. S takvom vojskom, kakvih je tada bilo malo u Europi, Tomislav je potukao Magjare i Bugare. Nakon tih pobjeda ujedinio je sve hrvatske male i velike zemlje ter gradove Split, Trogir, Zadar, Osor, Rab i Krk u jednu veliku državu. Trajni znak pojačane hrvatske moći bila je hrvatska kraljevska kruna koju je, uz plašt, mač i štit, Tomislavu poslao rimski papa Ivan X. (914.-928.).
Banovina i kraljevstvo
U posjedu hrvatskih kraljeva Duvanjsko polje s gradom Županjcem bilo je do kraja 13. st., kada je pripalo hrvatskoj plemićkoj obitelji Šubić, a 1325. godine bosanskom banu Stjepanu II. Kotromaniću. U vlasništvu Kotromanića ostalo je sve do dolaska Turaka. Bosanska kraljica Katarina ostavila je 1477. godine Bosnu i Hercegovinu, pa time i duvanjsku župu, Svetoj Stolici u baštinu.
Turci i Austro-Ugarska
Turci su ovim prostorima vladali do 1878. godine kada je BiH, kao nekoć sastavni dio hrvatskog kraljevstva, a od 1377.-1463. samostalno hrvatsko kraljevstvo, pripala Austro-Ugarskoj Monarhiji, na čelu koje se tada nalazio austrijski car i hrvatski kralj Franjo Josip iz obitelji Habsburg. U sastavu Austro-Ugarske ostao je duvanjski kraj do 1918. godine.
Od 1918.- 1995. god.
U ovo doba Duvno dijeli sudbinu hrvatskog naroda, koji se stjecajem nesretnih okolnosti našao u Kraljevini SHS, kasnije nazvanoj Kraljevina Jugoslavija, a od od 1945.-1991. godine SFR Jugoslavija. Formiranjem Banovine Hrvatske, duvanjski je kraj ušao u njen sastav i tako dočekao stvaranje NDH 10. travnja 1941. godine. U kakvom raspoloženju je dočekana nova država u Duvnu svjedoči jedan dokument očuvan u Istorijskom arhivu u Mostaru, u kojem doslovce piše: "Propašću Kraljevine Jugoslavije Hrvati u Duvnu su oduševljeni, Srbi razočarani, a muslimani 2:1".
Brojni su i užasni zločini koje su u doba II. svj. rata nad hrvatskim narodom ovih krajeva počinili četnici, nacisti u selu Lug i Kuk, u kojem su ubijene 83 osobe, pa u poraću i Titovi partizani. Nezadovoljstvo Hrvata represijama, centralizmom i nametanjem unitarizma kulminiralo je sedamdesetih godina u pokretu prozvanom "Hrvatsko proljeće". Zbog ove žudnje za slobodom je jugo-režim raznim propagandnim i ostalim tehnikama hrvatskom imenu pridodavao epitete "nacionalista", "liberala", "šovinista", "tehnomenadžera", itd. a duvanjski kraj slovio je kao "leglo ustaštva, šovinizma i nacionalizma".
Za diplomatska predstavništva u inozemstvu Duvnjaci i politički i gospodarski emigranti su bili ustaše, a za vlasti u "domovini" članovi njihovih obitelji, susjedi i prijatelji bili su 'jataci', koje stalno treba držati pod kontrolom. Svuda u inozemstvu i kod kuće ih se sumnjičilo, uhodilo, optuživalo i sudski kažnjavalo. Svim mogućim metodama, a posebno u gospodarstvu, kočio se razvoj Duvanjskog kraja.
Godine 1990. se za vrijeme demokratskih promjena u BiH, pučanstvo duvanjskog kraja, slično kao i drugdje u BiH, opredijelilo za nacionalne stranke. U slučaju Tomislavgrada to je bila stranka HDZ BiH. 1991. grad Duvno mijenja ime u Tomislavgrad. Krajem 1991. općina Tomislavgrad ulazi u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Početkom rata u Bosni i Hercegovini 1992. Tomislavgrad se našao na udaru postrojbi Jugoslavenske narodne armije. Lokalno hrvatsko pučanstvo je organiziralo obranu preko HOS-a i HVO-a.
Stanovništvo
Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Tomislavgrad imala je 30.009 stanovnika, rasporedjenih u 59 naselja, dok je grad Tomislavgrad imao 5.012 stanovnika.
Uprava
Najviši izvršni organ je načelnik Općine Tomislavgrad. Trenutni načelnik je Ivan Vukadin iz HDZ-a BiH. Izabran je na općim izborima 2008. i ponovno 2012. Legislativni organ u Općini Tomislavgrad je Općinsko vijeće kojemu je predsjednik Mate Kelava iz HDZ-a 1990. Općinsko vijeće ukupno ima 25 članova.
Politika
Na zadnjim lokalnim izborima održanim 2012. godine HDZ BiH dobio je 9 mandata s 34.9% glasova. Iza HDZ-a BiH bio je HSP BiH s osvojenih 7 mandata s 28.3% glasova, a treća stranka bio je HDZ 1990 s 3 osvojena mandata s 10.4% glasova. Međutim, podružnica HSP-a BiH u Tomislavgradu napustila je stranku u rujnu 2013.
Druga promjena u vijeću dogodila se spajanjem Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i HDZ-a 1990, čime je HNS-ovi zastupnici postali članovi HDZ-a 1990.[7] U srpnju 2014. Općinski odbor HDZ-a 1990 ujedinio se s HDZ-om BiH, čime je ova stranka prestala biti zastupljena u Općinskom vijeću Tomislavgrada.
Gospodarstvo
Gospodarstvo u Tomislavgradu, kao i u svim općinama u BiH, je prošlo kroz vrlo teško doba, kako zbog prijelaza iz planskog u tržišno gospodarstvo, tako i zbog rata ter zbog globalne ekonomske krize. Još u 70-im godinama prošlog stoljeća mnogi radno sposobni muškarci odlaze u inozemstvo (osobito u Njemačku i Austriju), da bi tamo zaradili novac kao gradjevinski radnici, što će poslije ulagati u Tomislavgrad. Zbog tih okolnosti grad i sela u općini doživljavaju građevinski "boom": gradnja novih i obnova starih kuća. Skoro sve te nove gradjevine su financirane iz privatnih izvora. Početkom 90tih dolazi do velike stagnacije i pada gospodarstva, ter novog vala odselidbe. U vihoru rata mnoge tvornice i poduzeća propadaju, a zbog izuzetno teških uvjeta osniva se malo novih.
Početkom 21. stoljeća žitelji Tomislavgrada ulažu povećano svoju snagu i novac u naobrazbu. Upravo u to doba mnogi mladi iz Tomislavgrada odlaze na studij većinom na sveučilista u Mostaru, Splitu i Zagrebu. Dio njih se vraća u Tomislavgrad, pa započinju svoj posao upravo u tom gradu. Početkom 21. stoljeća, kao i danas, Tomislavgrad bilježi povećanje broja poduzeća u svim sektorima gospodarsta. Domaće pučanstvo je lagano shvatilo sustav tržišnog gospodarstva i važnost individualnog ulaganja.
Obnovljena je tvornica kabela i vodiča, koja je ujedno i jedan od najvećih izvoznika iz BiH te ujedno i najveći poslodavac u Tomislavgradu. Trenutno (2012) su u izgradnji čak tri tvornice, tvornica metalnih opruga (belgijski kapital), tvornica briketa i što je posebno zanimljivo, tvornica jahti i manjih plovila (dijelom švicarski kapital). Zabilježena su mnoga ulaganja u stočarstvo, koje slovi kao jedno od najvećih resursa u općini, prvenstveno zbog plodnog Duvanjskog polja.
Izgrađen je jedan od najvećih trgovačkih centara u Hercegovini, koji također slovi kao jedan od najvećih poslodavaca u općini. U zadnje vrijeme bilježi se veliki porast investicija u infrastrukturu: prometnice, rasvjeta, vodovod... Zbog sve češćeg osnivanja novih proizvodnih pogona i zbog izuzetno povoljnih cijena zemljišta u novoj industrijskoj zoni, pravi procvat tomislavgradskog gospodarstva se tek očekuje.
Spomenici i znamenitosti
U Tomislavgradu se nalazi brončani spomenik prvomu hrvatskom kralju Tomislavu, koji je ujedno i spomenik palim hrvatskim braniteljima. Kod bazilike, koja dominira slikom grada, pa je ujedno s vremenom postala i svojevrsni simbol grada i općine, nalaze se takodjer i nekoliko kipova hrvatskih svetaca. Crkva je dijelom izgradjena na ostatcima rimskog foruma. Općina Tomislavgrad ima ukupno oko 50 naselja i gradjevina iz rimskog doba.
U planu je odkrivanje novog spomenika duvanjskim "gastarbajterima" na gradskom kolodvoru kao znak zahvalnosti svima onima koji su novac zaradjivali na njemačkim gradilištima, pa taj isti ulagali i u Tomislavgrad.
Naobrazba
U samom gradu nalazi se osnovna škola "Ivan Mažuranić", Srednja strukovna škola, ter Opća gimnazija Marka Marulića. U nekim mjesnim zajednicama nalaze se podružne škole: osnovne škole u Tomislavgradu (prva četiri razreda), pa samostalne osnovne škole (do osmog razreda). Gimnazija Marka Marulića broji svake godine u prosjeku nešto više od 400 učenika iz cijele općine. Zapošljava 42 osobe, od toga 31 profesora. Aktivnosti učenika i profesora se očituju u raznim sekcijama, izmedju ostalih novinskoj i dramskoj sekciji, školskom zboru, vijeću učenika ter volonterima.
Kultura
Kulturnu sliku grada bilo bi teško i zamisliti bez tomislavgradske izdavačke kuće "Naša ognjišta", koja osim brojnih knjiga izdaje i katolički mjesečnik istoimenog naziva, koji je s vremenom postao prava robna marka Tomislavgrada, jer se redovno čita diljem cijele BiH i Hrvatske. Svoje tržište "Naša ognjišta" pronalaze također diljem Europe, pa čak i preko oceana. Tomislavgrad je dao i mnoga likovna imena, od kojih se posebno ističe poznati i diljem Europe priznati slikar Virgilije Nevistić.
Od glazbenih manifestacija treba izdvojiti "Prvi glas Duvna", natjecanje pjevača amatera, za kojeg se svake godine traži karta više. Niti tradicijska glazba, pjevanje i svirka nisu zaboravljeni, jer u Tomislavgradu djeluje HKUD Kralj Tomislav, pa u okolici još tri kulturno-umjetnička društva: "Sitan tanac" u Šujici, "fra Mijo Čuić" u Bukovici i "Sarajlije" u Sarajlijama. Najnovije kulturno-umjetničko društvo je osnovano u proljeće 2007. godine. To je inače HKUD Sarajlije, koje okuplja nekoliko gangaša, pjevača, plesača i svirača iz Sarajlija, ali i iz susjednih sela (Kuk, Letka).
Abstract
Tomislavgrad, also known by its former name Duvno, is a town and municipality in southwestern Bosnia and Herzegovina and also seat of the Assembly of Canton 10 of the Federation of Bosnia and Herzegovina. Tomislavgrad occurs in Duvno valley, in northwestern Herzegovina.
Poveznice
Reference
Almost loaded and adapted chiefly from Croatian Wikipedia by GNU license.
