Ferdinand Konščak
 |
|---|
| Ferdinand Konščak | |||
|---|---|---|---|
| |||
| Smrt | 10. rujna 1759. | ||
| Narodnost | Hrvat | ||
| Materinski jezik | hrvatski | ||
| Zanimanje | misionar, geolog, fizičar | ||
Ferdinand Konščak (Fernando Consag, Varaždin, 2. prosinca 1703. - San Ignacio, 10. rujna 1759.), hrvatski isusovac koji je ostavio neizbrisiv znanstveni trag u Meksiku. Tamo je doplovio 1731. godine, a prostor njegovog misionarskog djelovanja je bila Donja Kalifornija sa sjedištem u San Ignaciu. Kao poglavar svih misija na poluotoku, često je putovao među urodjenike s kojima se sporazumijevao na njihovom jeziku i podučavao ih raznim zanatima. Pričao je mnogo svjetskih jezika, a bavio se i prirodoslovnim znanostima.
Abstract
Fernando Consag (orig. Ferdinand Konščak, born in Varazdin, 1703-1757), was a Jesuit and a Croatian missionary in North America. In 1752 he discovered that Baja California was not an island, as it had been believed until then, but a peninsula. There is an islet on the north of the Californian bay named in his honour as the Consag Rocas. Denis Diderot used some of his maps for the French Encyclopedia. Konscak spoke various dialects of local Indians. His diaries were printed already during his lifetime, and after his death translated into many languages.
Život i rad
Ferdinand Konščak, isusovac misionar i istraživač Donje Kalifornije, se rodio u Varaždinu 3. prosinca 1703. g., a umro je 10. rujna 1759. g. u Meksiku. Osnovnu školu i gimnaziju završio u Varaždinu, gdje je primljen u isusovački red. Filozofiju i teologiju studira u Leobenu, odnosno Grazu, a kao profesor predaje u Zagrebu i Budimu. Godine 1729. odlučuje da ide kao misionar među sjevernoameričke indijance. Na svoj misionarski put kreće 1730. g. kada je otputovao na Kubu, zatim 1731. g. dolazi u Vera Cruz u Meksiku.
Napokon, 1732. g. je poslan da djeluje kao misionar među indijancima u Kaliforniji. Od 1733. g. pa do svoje smrti boravi u San Ignaciu, odakle poduzima istraživačke pohode po Kaliforniji. Godine 1746. odlučuje istražiti istočnu obalu južne Kalifornije do ušća Kolorada. Utvrdio je da je Kalifornija poluotok, a svoje je putovanje opisao u dnevniku, koji je tiskan 1757. g. u Madridu. Ovaj je Konščakov rad preveden na više jezika: englezki, nizozemski, francuzki i njemački.
Godine 1751. poduzeo je drugo putovanje s ciljem istraživanja zapadnog dijela Kalifornije, a dnevnik s ovog putovanja tiskan je u Barceloni 1754. Godine 1753. poduzima i treće veliko putovanje po Kaliforniji, kada je došao do sjevernog dijela poluotoka, odnosno do 31° sjeverne širine. Zemljopisne karte Kalifornije, koje su nastale kao rezultat njegovih istraživanja, bile su prvi ozbiljni kartografski radovi o Kaliforniji.
Kao istraživač iza sebe ostavio je pionirske etnografske opise domorodačkih plemena, odnosno prvorazredne spomenike kulturnoga i povijesnog identiteta današnjih Meksikanaca iz Donje Kalifornije. Zahvaljujući njegovim dnevnicima s ekspedicija i istraživačkih pohoda te zemljovidima zabilježena je pregledna i vjerna slika života ljudi i samoga tog područja, koja predstavlja ranu etnografsku monografiju Donje Kalifornije.
Ekspedicije
U tri velike ekspedicije brodom, čije su svrha bila određivanje životnih uvjeta na nepoznatim prostorima kako bi se otvorile nove isusovačke misije, pisao je dnevnike koji su izvori ne samo za zemljopisne i etnografske podatke već i za floru i faunu na kopnu i u moru. Zemljopisnim je otkrićima sjevernih predjela Niske Kalifornije, dokazao da je ona poluotok a ne otok, kako se do njega mislilo.
Njegova zemljopisna karta iz 1746. godine s novim otkrićima je među najreproduciranijim meksičkim zemljopisnim kartama uopće. Čim je bila izrađena, uvedena je u francusku enciklopediu i tako je Konščak još za svog života uveden u svjetsku znanstvenu literaturu. Nakon smrti priznanje su mu odavali svi, a oplakivali su ga i voljeni urođenici.
Ostavština
Pristupivši isusovačkom redu Konščak je otišao u Ameriku, gdje se posvetio misionarskom radu u Donjoj Kaliforniji (današnjem Meksiku). Tamo je postao poglavar misije u kojoj je izgradio crkvu, a zatim je pošao u osnivanje novih misija ter gradnju nasipa i kanala za navodnjavanje. Poduzimao je ekspedicije kojima je istraživao neznana područja poluotoka, pa je dokazao da Donja Kalifornija nije otok nego poluotok.
Još za života objavljeni su mu dnevnici ekspedicija, a njegovi zemljovidi zaljeva i poluotoka bili su vrlo popularni i u ono doba često precrtavani. Zbog toga se Ferdinand Konščak smatra jednim od najvažnijih misionara na zapadnoj obali Sjeverne Amerike i najvećim starijim istraživačem Donje Kalifornije. Jedno otočje na sjeveru Kalifornijskog zaljeva i danas nosi njegovo ime - Consag Rocas. Umro je 10. rujna 1759. u San Ignaciu u Kaliforniji (danas Meksiko).
Iza sebe je ostavio bogate rezultate istraživačkih ekspedicija u obliku zapisa i dnevnika. Oborio je tezu o dotad uvriježenom i prihvaćenom mišljenju o Kaliforniji kao otoku. Istražio je dotad neotkrivene dijelove Meksika i izrađivao geografske karte. Prvi je napravio precizne karte Kalifornijskog zaljeva i Kalifornijskog poluotoka. Konšćakova karta Donje Kalifornije uvrštena je u Francusku enciklopediju Diderota i D'Alamberta. Mnogi nazivi biljaka i mjesta u Donjoj Kaliforniji sve dosad nose nazive i imena koja im je on nadjenuo. Jedan otočić na sjeveru Kalifornijskoga zaljeva danas nosi Konšćakovo ime: Consag Rocas (Konščakove stijene).
U dnevniku je ostavio mnogo korisnih podataka o dotad nepoznatim meksičkim biljkama, kao i običajima i kulturama različitih indianskih plemena. U meksičkoj i hrvatskoj povijesti Konščak zauzima iztaknuto mjesto. Prijevodom knjige Lazcana i Peričića na hrvatski jezik, kao i objavljivanjem zbornika radova iz nedavnoga znanstvenog skupa u Varaždinu, uloga Ferdinanda Konšćaka, njegov život i rad su napokon pobliže predstavljeni široj hrvatskoj javnosti.
Literatura
- Aschmann, Homer. 1959. The Central Desert of Baja California: Demography and Ecology. Iberoamericana, Vol. 42. University of California, Berkeley.
- Aschmann, Homer. 1966. The Natural and Human History of Baja California. Dawson's Book Shop, Los Angeles.
- Burrus, Ernest J. 1967. La obra cartográfica de la Provincia Mexicana de la Compañía de Jesús, 1567–1967. J. Porrúa Turanzas, Madrid.
- Barco, Miguel del. 1988. Historia natural y crónica de la antigua California. Edited by Miguel León-Portilla. Universidad Nacional Autónoma de México, Mexico City.
- Consag, Ferdinand. 1985. Descripción compendiosa de lo descubierto y conocido de la California, 1746. Edited by Catalina Velázquez Morales. Centro de Investigaciones Históricas UNAM-UABC, Mexicali, Mexico.
- Dunne, Peter Masten. 1952. Black Robes in Lower California. University of California Press, Berkeley.
- Krmpotic, M. D. 1923. The Life and Works of the Reverend Ferdinand Konschak S.J. Stratford, Boston.
- Lazcano Sahagún, Carlos. 2001. Fernando Consag: textos y testimonios. Fundación Barco, Ensenada, Mexico.
- Ortega, José de. 1944. Apostólicos afanes de la Compañía de Jesús en su provincia de México. Luis Alvarez y Alvarez de la Cadena, Mexico City.
- Venegas, Miguel. 1757. Noticia de la California y de su conquista temporal, y espíritual hasta el tiempo presente. 3 vols. M. Fernández, Madrid.
- Zevallos, Francisco. 1968. The Apostolic Life of Fernando Consag, Explorer of Lower California. Edited by Manuel P. Servin. Dawson's Book Shop, Los Angeles.
- Zorić, Damir. 2000. Misionar i kultura drugih: etnologijska istraživanja Ferdinanda Konščaka (1703–1759) u donjoj Kaliforniji. Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Sarajevo.
Reference
Enlarged and elaborated by GNU-license almost from Croatian WikiSlavia and Wikinfo (and a minor stub in Croatian Wikipedia).
