Metapedia:Jezik i pravopis

Inačica na korienskom pravopisu Nijedan rječnik i pojmovnik (leksikon) nije uspio očuvati jezik i njegove rieči od promjena. Isto tako, u zadnjih stotinjak godina zbivale su se razne obsežne jezično-pravopisne manipulacije kojima se nastojalo ugroziti održivost i postojanost hrvatskoga jezika njegovim jugoslavističkim približavanjem i sjedinjenjem sa srbskim jezikom, a kao posljedica toga nastanak je hibridnoga „srbsko-hrvatskog” ili „hrvatsko-srbskog jezika”, a nešto kasnije „bosanskoga jezika” unutar Bosne i Hercegovine, čiji su pravopisi izključivo fonoložki, te njihovi rječnici sadržavaju veliki broj nametnutih stranih izraza. Dodatno tomu, hrvatski jezik je u novije doba također kontaminiran sve većim brojem englezkih izraza u sklopu obće globalizacije družtava i pomodarstva. Međutim, kako ranije, tako i danas postoje težnje za očuvanjem hrvatskoga jezika od navedenih manipulacija i utjecaja primjenom jezičnoga čistunstva, te uporabom kompromisnoga fonoložkog i korienskog pravopisa. Metapedia, kao novo enciklopedijsko djelo, pripada onima što nastoje postaviti standarde jezika i pravopisa iste vrste u cielom hrvatskom govornom prostoru i ne želi ih vidjeti moderniziranima i kontaminiranima suvišnim tuđicama bez povoljnih aspekata. Prilikom preuzimanja članaka iz, primjerice, inih wiki-enciklopedija, potrebno ih je prilagoditi u skladu s jezično-pravopisnim i stilskim pravilima hrvatske Metapedije. Standard Narječje Štokavica ie-/jekavskoga govora glavno je narječje hrvatske Metapedije. Zbog tehnički ograničene mogućnosti i manjka prostora u Metapediji, nije moguće pisati ciele članke na čakavici i kajkavici, ali ih je moguće, poželjno, i u skladu s poslanjem i ciljevima hrvatske Metapedije, rabiti u člancima u obliku izvornih tekstova, rječnika, navoda i izraza. Pravopis Kao službeni pravopisni standard i temeljni pravopis wiki-sustava hrvatske Metapedije, primienjuje se fonoložki pravopisni standard, kako ga propisuje priručnik Hrvatski školski pravopis (Babić - Ham - Moguš, 2005.), usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Korienski pravopis Kao paralelni pravopisni standard primienjuje se korienski pravopis, kako ga propisuju priručnici Koriensko pisanje (Klaić, 1942.) i Hrvatski pravopis (Klaić - Cipra, 1944.). Primjena korienskoga pravopisa izključivo je vezana uz predložak »Korienski«, vidljivoga u obliku interaktivne kartice s padajućim prikazom sadržaja, a inačice članaka/stranica napisanih na korienskom pravopisu stvorene su i moraju biti stvorene kao podstranice toga predložka. Važno je znati! Stvaranje korienske inačice članaka nije potrebno u slučaju... ...kada neki članak pisan fonoložkim pravopisom sadrži zanemarivo mali broj rieči (manje od šest rieči) ili uobće ne sadrži rieči koje je moguće pisati u korienskom obliku. To se posebno odnosi na kratke članke i članke u izradbi (wiki-nedonošćad). ...izvornih tekstova, pohranjenih članaka/stranica, stranica kategorija, i predložaka. Za razliku od glavnih članaka, njihove korienske inačice radi jednostavnosti i manje potrebe za uređivanjem nisu obogaćene unutarnjim poveznicama, i nije im potrebno dodavati odlomke s vanjskim svezama, popisom rabljenoga štiva i vanjskim izvorima. Korienske inačice članaka nije moguće vidjeti u mobilnom prikazu, zbog čega je potrebno u mobilnim uređajima uključiti klasični prikaz (→ Prikaz za mobilne uređaje). Zabranjeni jezični elementi i iznimke Metapedia zabranjuje unos i pohranu tekstova s odstupanjima, te neprihvatljivim jezičnim i pravopisnim elementima. Ti elementi su: nestandardni, tj. eksperimantalni i nezadani oblici i inačice fonoložkoga i korienskoga pravopisa, pravopisna odstupanja, poput: „počme”, „ponovo”, „neče”, „rvacki”, „našo”, i slično, samostalne čestice „nažalost” i „na sreću” kao oblici izlaganja osobnoga mišljenja u redovnim tekstovima, žargonizmi i ulični govor, nepotrebne i suvišne tuđice. Međutim, iznimke za navedene elemente njihova su izključiva uporaba kao izvornih tekstova, navoda i izraza. Smjernice za strane izraze i tekstove Tuđice i strani izrazi Potrebno je izbjegavati nepotrebne, pomodne i nametnute tuđice i posuđenice u Metapediji gdje god je to moguće i zamieniti ih odgovarajućim hrvatskim istovriednicama. Ako niste sigurni ili ne znate koje tuđice i posuđenice treba izbjegavati, pogledajte ovaj posebni popis. Rabljene strane izraze (ako nisu prilagođenice) potrebno je pisati kosim slovima. Latinični preslov Neki članci sadrže rieči ili imena osoba napisanih inim pismom, te se obično na samom početku članka ili u zagradi navodi njihov hrvatski (transfonemizacija) ili međunarodni preslov (transliteracija). U hrvatskom odjelu Metapedije obvezna je šira primjena hrvatskoga preslova ćirilice, arabskoga pisma i hebrejskoga pisma, odnosno, njihovo pisanje po transfonemizacijskim pravilima. Smjernice za oblikovanje Podebljana slova Članci obično počinju nazivom članka napisanim podebljanim slovima, nakon čega sliedi uvodna definicija teme. primjer → Politika je djelatnost. Isto tako, mogu se podebljati rieči vezane za naziv članka. primjer → Politička znanost znanstveno je polje družtvenih znanosti. (...) Osoba u tom polju znanosti je politolog. Ukošena slova U člancima je potrebno ukositi iduće vrste rieči: Nazivi slikopisa, knjiga, umjetničkih djela, časopisa i novina Strane neprilagođene izraze (de facto, tsunami, ...) Kratice jezika i stranih izraza u zagradama (hrv. domovina, lat. patria, ...) Za kratice jezika i odrednica preporučena je uporaba predložka »Krat«, dok je za vanjske sveze obvezna uporaba predložka »Jezik«. Kada je naslov članka napisan nekim od navedenih vrsta rieči, potrebno je rabiti prilagodljivu automatsku varijablu „POKAŽINASLOV”: {{POKAŽINASLOV:''Ukošeni naslov članka''}} - za podpuno ukošen naslov {{POKAŽINASLOV:Ukošeni ''naslov članka'' (tekst)}} - za djelomično ukošen naslov Navodnici U Metapediji su stalno rabljeni pojednostavljeni dvostruki navodnici (" ") - početni i završni iznad razine teksta. U hrvatskom se jeziku načelno rabe dvorazinski dvostruki navodnici („ ”) - početni izpod, završni iznad razine teksta. Premda su obje vrste navodnika slobodne za uporabu, u hrvatskoj Metapediji poželjna je daljnja uporaba dvorazinskih dvostrukih navodnika („ ”). Za brži unos dvostrukih navodnika, rabite pomoćni okvir s dodatnim znakovima pri dnu prozora za uređivanje stranice. Polunavodnici Ako se neki navod nalazi unutar postojećega navoda, u tom ga se slučaju označuje polunavodnicima. Poput dvostrukih navodnika, u Metapediji su stalno rabljeni pojednostavljeni polunavodnici (' '). U hrvatskom se jeziku načelno rabe dvorazinski polunavodnici (‚ ’). Međutim, višestruko upisani polunavodnici u wiki-sustavu također su razgodci rabljeni za oblikovanje slova (vidljivi prilikom uređivanja članaka), zbog čega može doći do neželjenoga oblikovanja teksta umjesto izticanja navoda. Stoga je daljnja uporaba dvorazinskih polunavodnika (‚ ’) obvezna. Za brži unos dvostrukih navodnika, rabite pomoćni okvir s dodatnim znakovima pri dnu prozora za uređivanje stranice.

Pomoć i pravila

Opis projekta · Portal zajednice

Suradnici i suradnička prava

Upis i prijava · Suradničke skupine · Komunikacija

Članci i stranice

Novi članci · Uređivanje članaka · Održavanje

Stilsko-jezične smjernice

Opće smjernice · Jezik i pravopis · Stil pisanja · Navodi izvornika · Tuđice

Pravne smjernice

Autorska prava · GNU licenca · Odricanje od odgovornosti · Zaštita privatnosti

Nijedan rječnik i pojmovnik (leksikon) nije uspio očuvati jezik i njegove riječi od promjena. Isto tako, u zadnjih stotinjak godina zbivale su se razne opsežne jezično-pravopisne manipulacije kojima se nastojalo ugroziti održivost i postojanost hrvatskoga jezika njegovim jugoslavističkim približavanjem i sjedinjenjem sa srpskim jezikom, a kao posljedica toga nastanak je hibridnoga „srpsko-hrvatskog” ili „hrvatsko-srpskog jezika”, a nešto kasnije „bosanskoga jezika” unutar Bosne i Hercegovine, čiji su pravopisi isključivo fonološki, te njihovi rječnici sadržavaju veliki broj nametnutih stranih izraza. Dodatno tomu, hrvatski jezik je u novije doba također kontaminiran sve većim brojem engleskih izraza u sklopu opće globalizacije društava i pomodarstva.

Međutim, kako ranije, tako i danas postoje težnje za očuvanjem hrvatskoga jezika od navedenih manipulacija i utjecaja primjenom jezičnoga čistunstva, te uporabom kompromisnoga fonološkog i korijenskog pravopisa. Metapedia, kao novo enciklopedijsko djelo, pripada onima što nastoje postaviti standarde jezika i pravopisa iste vrste u cijelom hrvatskom govornom prostoru i ne želi ih vidjeti moderniziranima i kontaminiranima suvišnim tuđicama bez povoljnih aspekata.

Prilikom preuzimanja članaka iz, primjerice, inih wiki-enciklopedija, potrebno ih je prilagoditi u skladu s jezično-pravopisnim i stilskim pravilima hrvatske Metapedije.

Standard

Narječje

Štokavica (i)jekavskoga govora glavno je narječje hrvatske Metapedije. Zbog tehnički ograničene mogućnosti i manjka prostora u Metapediji, nije moguće pisati cijele članke na čakavici i kajkavici, ali ih je moguće, poželjno, i u skladu s poslanjem i ciljevima hrvatske Metapedije, rabiti u člancima u obliku izvornih tekstova, rječnika, navoda i izraza.

Pravopis

Kao službeni pravopisni standard i temeljni pravopis wiki-sustava hrvatske Metapedije, primijenjuje se fonološki pravopisni standard, kako ga propisuje priručnik Hrvatski školski pravopis (Babić - Ham - Moguš, 2005.), usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika.

Korijenski pravopis

Kao paralelni pravopisni standard primijenjuje se korijenski pravopis, kako ga propisuju priručnici Koriensko pisanje (Klaić, 1942.) i Hrvatski pravopis (Klaić - Cipra, 1944.).

Primjena korijenskoga pravopisa isključivo je vezana uz predložak »Korienski«, vidljivoga u obliku interaktivne kartice s padajućim prikazom sadržaja, a inačice članaka/stranica napisanih na korijenskom pravopisu stvorene su i moraju biti stvorene kao podstranice toga predloška.

Važno je znati!

Stvaranje korijenske inačice članaka nije potrebno u slučaju...

• ...kada neki članak pisan fonološkim pravopisom sadrži zanemarivo mali broj riječi (manje od šest riječi) ili uopće ne sadrži riječi koje je moguće pisati u korijenskom obliku. To se posebno odnosi na kratke članke i članke u izradbi (wiki-nedonošćad).
• ...izvornih tekstova, pohranjenih članaka/stranica, stranica kategorija, i predložaka.

Za razliku od glavnih članaka, njihove korijenske inačice radi jednostavnosti i manje potrebe za uređivanjem nisu obogaćene unutarnjim poveznicama, i nije im potrebno dodavati odlomke s vanjskim svezama, popisom rabljenoga štiva i vanjskim izvorima.

Korijenske inačice članaka nije moguće vidjeti u mobilnom prikazu, zbog čega je potrebno u mobilnim uređajima uključiti klasični prikaz (→ Prikaz za mobilne uređaje).

Zabranjeni jezični elementi i iznimke

Metapedia zabranjuje unos i pohranu tekstova s odstupanjima, te neprihvatljivim jezičnim i pravopisnim elementima. Ti elementi su:

• nestandardni, tj. eksperimantalni i nezadani oblici i inačice fonološkoga i korijenskoga pravopisa,
• pravopisna odstupanja, poput: „počme”, „ponovo”, „neče”, „rvacki”, „našo”, i slično,
• samostalne čestice „nažalost” i „na sreću” kao oblici izlaganja osobnoga mišljenja u redovnim tekstovima,
• žargonizmi i ulični govor,
• nepotrebne i suvišne tuđice.

Međutim, iznimke za navedene elemente njihova su isključiva uporaba kao izvornih tekstova, navoda i izraza.

Smjernice za strane izraze i tekstove

Tuđice i strani izrazi

Potrebno je izbjegavati nepotrebne, pomodne i nametnute tuđice i posuđenice u Metapediji gdje god je to moguće i zamijeniti ih odgovarajućim hrvatskim istovrijednicama. Ako niste sigurni ili ne znate koje tuđice i posuđenice treba izbjegavati, pogledajte ovaj posebni popis.

Rabljene strane izraze (ako nisu prilagođenice) potrebno je pisati kosim slovima.

Latinični preslov

Neki članci sadrže riječi ili imena osoba napisanih inim pismom, te se obično na samom početku članka ili u zagradi navodi njihov hrvatski (transfonemizacija) ili međunarodni preslov (transliteracija). U hrvatskom odjelu Metapedije obvezna je šira primjena hrvatskoga preslova ćirilice, arapskoga pisma i hebrejskoga pisma, odnosno, njihovo pisanje po transfonemizacijskim pravilima.

Smjernice za oblikovanje

Podebljana slova

Članci obično počinju nazivom članka napisanim podebljanim slovima, nakon čega slijedi uvodna definicija teme.

• primjer → Politika je djelatnost.

Isto tako, mogu se podebljati riječi vezane za naziv članka.

• primjer → Politička znanost znanstveno je polje društvenih znanosti. (...) Osoba u tom polju znanosti je politolog.

Ukošena slova

U člancima je potrebno ukositi iduće vrste riječi:

• Nazivi filmova, knjiga, umjetničkih djela, časopisa i novina
• Strane neprilagođene izraze (de facto, tsunami, ...)
• Kratice jezika i stranih izraza u zagradama (hrv. domovina, lat. patria, ...)
  • Za kratice jezika i odrednica preporučena je uporaba predloška »Krat«, dok je za vanjske sveze obvezna uporaba predloška »Jezik«.

Kada je naslov članka napisan nekim od navedenih vrsta riječi, potrebno je rabiti prilagodljivu automatsku varijablu „POKAŽINASLOV”:

• {{POKAŽINASLOV:''Ukošeni naslov članka''}} - za potpuno ukošen naslov
• {{POKAŽINASLOV:Ukošeni ''naslov članka'' (tekst)}} - za djelomično ukošen naslov

Navodnici

U Metapediji su stalno rabljeni pojednostavljeni dvostruki navodnici (" ") - početni i završni iznad razine teksta. U hrvatskom se jeziku načelno rabe dvorazinski dvostruki navodnici („ ”) - početni ispod, završni iznad razine teksta. Premda su obje vrste navodnika slobodne za uporabu, u hrvatskoj Metapediji poželjna je daljnja uporaba dvorazinskih dvostrukih navodnika („ ”).

• Za brži unos dvostrukih navodnika, rabite pomoćni okvir s dodatnim znakovima pri dnu prozora za uređivanje stranice.

Polunavodnici

Ako se neki navod nalazi unutar postojećega navoda, u tom ga se slučaju označuje polunavodnicima. Poput dvostrukih navodnika, u Metapediji su stalno rabljeni pojednostavljeni polunavodnici (' '). U hrvatskom se jeziku načelno rabe dvorazinski polunavodnici (‚ ’).

Međutim, višestruko upisani polunavodnici u wiki-sustavu također su razgodci rabljeni za oblikovanje slova (vidljivi prilikom uređivanja članaka), zbog čega može doći do neželjenoga oblikovanja teksta umjesto isticanja navoda. Stoga je daljnja uporaba dvorazinskih polunavodnika (‚ ’) obvezna.

• Za brži unos dvostrukih navodnika, rabite pomoćni okvir s dodatnim znakovima pri dnu prozora za uređivanje stranice.