Metapedia:Jezik i pravopis

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Pomoć i pravila

Opis projekta · Portal zajednice

Suradnici i suradnička prava

Upis i prijava · Suradničke skupine · Komunikacija

Članci i stranice

Novi članci · Uređivanje članaka · Održavanje

Stilsko-jezične smjernice

Opće smjernice · Jezik i pravopis · Stil pisanja · Navodi izvornika · Tuđice

Pravne smjernice

Autorska prava · GNU licenca · Odricanje od odgovornosti · Zaštita privatnosti

Nijedan rječnik i pojmovnik (leksikon) nije uspio očuvati jezik i njegove riječi od promjena. Isto tako, u zadnjih stotinjak godina su se zbivale razne opsežne jezično-pravopisne manipulacije kojima se nastojalo ugroziti održivost i postojanost hrvatskog jezika njegovim jugoslavističkim približavanjem i sjedinjenjem sa srpskim jezikom, a kao posljedica toga je nastanak hibridnog „srpsko-hrvatskog” ili „hrvatsko-srpskog jezika”, a nešto kasnije „bosanskog jezika” unutar Bosne i Hercegovine, čiji pravopisi su isključivo fonološki te njihovi rječnici sadržavaju velik broj nametnutih stranih izraza. Dodatno tomu, hrvatski jezik je u novije doba također kontaminiran sve većim brojem engleskih izraza u sklopu opće globalizacije društava i pomodarstva.

Međutim, kako ranije, tako i danas postoje težnje za očuvanjem hrvatskog jezika od navedenih manipulacija i utjecaja primjenom jezičnog čistunstva te uporabom kompromisnog fonološkog i korijenskog pravopisa. Metapedia - kao novo enciklopedijsko djelo - pripada onima što nastoje postaviti standarde jezika i pravopisa iste vrste u cijelom hrvatskom govornom prostoru i ne želi ih vidjeti moderniziranima i kontaminiranima suvišnim tuđicama bez povoljnih aspekata.

Prilikom preuzimanja članaka iz, primjerice, inih wiki-enciklopedija, potrebno ih je prilagoditi u skladu s jezično-pravopisnim i stilskim pravilima hrvatske Metapedije.

Standard

Dijalekt

Glavni dijalektalni standard hrvatske Metapedije je hrvatska štokavica. S obzirom na tehnički ograničene mogućnosti i nedostatak prostora u Metapediji, nije moguće pisati cijele članke na čakavici i kajkavici, ali ih je moguće, poželjno, i u skladu s poslanjem i ciljevima hrvatske Metapedije, rabiti u člancima u vidu izvornih tekstova, rječnika, navoda i izraza.

Pravopis

Kao službeni pravopisni standard hrvatskog odjela Metapedije, primijenjuje se fonološki pravopisni standard, kako ga propisuje priručnik Hrvatski školski pravopis Stjepana Babića, Sande Ham i Milana Moguša iz 2005. godine, usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika.

Međutim, kad se za to budu stekli povoljni tehnički uvjeti, u paralelnu uporabu će biti vraćen korijenski pravopisni standard, kako ga propisuje priručnik Koriensko pisanje Bratoljuba Klaića iz 1942. godine.

Naslonjenice (enklitike)

Pomoćne čestice obvezno uvijek stoje ispred pripadnog glagola (npr. „Za pomoć se obratite urednicima.”). Međutim, ako se ispred glagola nalazi zarez, te čestice se samo u tom slučaju pišu iza pripadnog glagola (npr. „Za pomoć, obratite se urednicima.”).

Zabranjeni jezični elementi i iznimke

Metapedia zabranjuje unos i pohranu tekstova s odstupanjima te neprihvatljivim jezičnim i pravopisnim elementima. Ti elementi su:

  • redovni tekstovi pisani bilo kojim inim, nezadanim fonološkim pravopisom
  • pravopisna odstupanja, poput: „počme”, „ponovo”, „neče”, „rvacki”, „našo”, i sl.
  • samostalne čestice „nažalost” i „na sreću” kao oblici izlaganja osobnog mišljenja u redovnim tekstovima
  • žargonizmi i ulični govor
  • nepotrebne i suvišne tuđice

Međutim, iznimke za navedene elemente su njihova isključiva uporaba kao izvornih tekstova, navoda i izraza.

Smjernice za strane izraze i tekstove

Tuđice i strani izrazi

Potrebno je izbjegavati nepotrebne, pomodne i nametnute tuđice i posuđenice u Metapediji gdje god je to moguće i zamijeniti ih odgovarajućim hrvatskim istovrijednicama. Ako niste sigurni ili ne znate koje tuđice i posuđenice treba izbjegavati, pogledajte ovaj posebni popis.

Rabljene strane izraze (ako nisu prilagođenice) je potrebno pisati kosim slovima.

Latinični preslov

Neki članci sadrže riječi ili imena osoba napisanih inim pismom, te se obično na samom početku članka ili u zagradi navodi njihov hrvatski ili međunarodni preslov (transliteracija). U Metapediji je obvezna primjena hrvatskog preslova ćirilice, arapskog pisma i hebrejskog pisma.

Smjernice za oblikovanje

Podebljana slova

Članci obično počinju nazivom članka napisanim podebljanim slovima, nakon čega slijedi uvodna definicija teme.

  • primjerPolitika je djelatnost.

Isto tako se mogu podebljati riječi vezane za naziv članka.

  • primjerPolitička znanost je znanstveno polje društvenih znanosti. (...) Osoba u tom polju znanosti je politolog.

Ukošena slova

U člancima je potrebno ukositi iduće vrste riječi:

  • Nazivi filmova, knjiga, umjetničkih djela, časopisa i novina
  • Strane neprilagođene izraze (de facto, tsunami, ...)
  • Kratice jezika te stranih izraza u zagradama (hrv. domovina, lat. patria, ...)

Kad je naslov članka napisan nekim stranim izrazom, potrebno je rabiti poseban predložak Ukošen naslov, u kojemu su navedene podrobnije upute za uporabu.

Navodnici

Trenutno su u Metapediji stalno rabljeni pojednostavljeni dvostruki navodnici (" ") - početni i završni iznad razine teksta. U hrvatskom jeziku se načelno rabe dvorazinski dvostruki navodnici („ ”) - početni ispod, završni iznad razine teksta. Premda su obje vrste navodnika slobodne za uporabu, preporučena je daljnja uporaba dvorazinskih dvostrukih navodnika („ ”).

  • Za brži unos dvostrukih navodnika, rabite pomoćni okvir s dodatnim znakovima pri dnu prozora za uređivanje stranice.

Polunavodnici

Ako se neki navod nalazi unutar postojećeg navoda, u tom slučaju ga se označuje polunavodnicima. Poput dvostrukih navodnika, u Metapediji su stalno rabljeni pojednostavljeni polunavodnici (' '). U hrvatskom jeziku se načelno rabe dvorazinski polunavodnici (‚ ’).

Međutim, višestruko upisani polunavodnici u wiki-sustavu su također razgodci rabljeni za oblikovanje slova (vidljivi prilikom uređivanja članaka), zbog čega može doći do neželjenog oblikovanja teksta umjesto isticanja navoda. Stoga je preporučena daljnja uporaba dvorazinskih polunavodnika (‚ ’).

  • Za brži unos dvostrukih navodnika, rabite pomoćni okvir s dodatnim znakovima pri dnu prozora za uređivanje stranice.